Izvješće izv.prof.dr.sc. Livazovića o sudjelovanju na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u Atlanti (SAD)

Odsjek za pedagogiju

Izv. prof. dr. sc. Goran Livazović sudjelovao je s izlaganjem “The Future of Criminology: Rethinking Criminology in Light of Emerging AI Impact“ na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “2022 American Society for Criminology Annual Meeting” u Atlanti, Sjedinjene Američke Države, od 16.-19.11.2022. g. kao dijela aktivnosti na projektu “Hrvatski monitor nasilja” (HRZZ). Konferencija je okupila više od 3000 sudionika iz područja kriminologije, kriminalistike, kaznenog prava, pravosuđa, sigurnosnih znanosti, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih interdisciplinarnih područja. Sudjelovanje na znanstveno-stručnoj konferenciji ASC-a omogućilo je upoznavanje s najnovijim znanstveno-stručnim spoznajama iz područja metodologije interdisciplinarnog istraživanja etiologije i fenomenologije antisocijalnog ponašanja, uz ostvarivanje međunarodnih kontakata te uspostavljanje profesionalne suradnje s kolegama iz SAD-a i cijelog svijeta.
Posjet znanstvenoj konferenciji iskorišten je i za obilazak Nacionalnog memorijalnog centra Dr. Martina Luthera Kinga u Atlanti, kao istaknutog muzeja i povijesnog mjesta koje ima važnu ulogu u Pokretu za ljudska prava tijekom 20. stoljeća. Dr. Martin Luther King, američki političar i aktivist (Atlanta, 15.1.1929 – Memphis, 4.4.1968) doktorirao je teologiju u Bostonu 1955., te je bio baptistički pastor u Montgomeryju (Alabama) od 1947. i u Atlanti od 1960. godine. Od 1954. bio je najistaknutiji prvak američkih crnaca u pokretu za ostvarenje njihovih građanskih prava. Kao sjajan govornik promicao je filozofiju nenasilja, a u borbi za ravnopravnost crnaca u SAD-u služio se metodama nenasilja i građanske neposlušnosti M. Gandhija. Potkraj kolovoza 1963. organizirao je prosvjedni Marš slobode na Washington, gdje je pred više od 200.000 ljudi održao znameniti govor »Sanjam« (I have a dream) u kojem se zauzeo za jednakost prava svih građana i izražavao vjerovanje da će svi ljudi postati braća. Ubijen je u atentatu 1968., a za društveno i političko djelovanje primio je Nobelovu nagradu za mir 1964. godine, dok je njegov inkluzivni društveni rad nastavila supruga Coretta Scott King (1927–2006). U njegovu čast Kongres SAD-a proglasio je 1986.g. treći ponedjeljak u siječnju Danom Martina Luthera Kinga.
Stečene spoznaje, iskustva i znanja iz područja inkluzije primijenjeni su u znanstveno-nastavnom radu sa studentima Studija pedagogije u okviru kolegija “Socijalna pedagogija” i “Pedagogija djece s posebnim potrebama”.