Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 27. ožujka 2026. predstavljen je zbornik Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti. Zbornik su predstavili urednik Luka Pejić i autori članaka Slađana Josipović Batorek i Damir Sekulić. Razgovor je moderirala doktorandica Franka Maslov.
Urednik Luka Pejić istaknuo je kako je motiv za nastanak zbornika bio potaknuti interdisciplinarni dijalog među znanstvenicima. Podsjetio je da je zbornik rezultat rada na istoimenu znanstvenom projektu koji je započeo u jesen 2022. godine, u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Ideja iza zbornika nije bila ponuditi podrobnu analizu epidemioloških uzroka određene zdravstvene krize, već se osvrnuti, primjerice, na mehanizme koje su vlasti u historijskoj perspektivi koristile za suzbijanje kriza, različite oblike otpora prema novim zdravstvenim politikama, (ne)učinkovitosti pojedinih političkih sustava u navedenim okolnostima i sl. Iako se većina radova u zborniku bavi primjerima vezanima uz Hrvatsku, oni ih ne tretiraju izolirano, nego kao dio širih europskih i globalnih procesa. Tijekom razgovora napomenuto je da su zdravstvene krize uvijek višedimenzionalne. One nikada nisu samo medicinski fenomeni, već podrazumijevaju i niz političkih, društvenih, kulturnih, obrazovnih, pravnih i komunikacijskih izazova. Upravo zbog toga bilo je važno da u zborniku sudjeluju autori različitih struka i istraživačkih interesa — od povijesti i filozofije do pedagogije i lingvistike. Pritom, naglašena je važnost povijesnih iskustava kao alata za bolje razumijevanje i upravljanje današnjim krizama. Istaknuto je da su određeni kontinuiteti vidljivi. Naime, iako se može činiti da su suvremene dileme posve nove, rad na ovom zborniku pokazao je da mnoga pitanja imaju duboku povijest. Rasprave o cijepljenju, otpor prema novim epidemiološkim mjerama, strah od državnog nadzora, nepovjerenje prema autoritetima, medijska dramatizacija — sve su to teme koje se pojavljuju i u prijašnjim zdravstvenim krizama, samo u drukčijim oblicima. Osim toga, sugovornici su se složili da svaka društvena kriza predstavlja i svojevrsni test društvene kohezije i solidarnosti te da uspješno krizno upravljanje nije samo reakcija u trenutku izbijanja određenog problema, nego i pitanje dugoročnog ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, obrazovanje i javnu komunikaciju.
Pejić je dodao da zdravstvene krize nisu anomalija, nego sastavni dio ljudske povijesti. Upravo zato njihovo povijesno proučavanje ima vrlo konkretnu suvremenu vrijednost. Pozivajući se na autoricu Sabrinu Sholts i njezinu knjigu The Human Disease, izjavio je da pandemija koronavirusa evidentno neće biti posljednja jer ono što nas čini ranjivima na pandemije ujedno nas čini i ljudima. Povjesničarka Slađana Josipović Batorek osvrnula se na vlastito istraživanje epidemije velikih boginja 1972. godine u Jugoslaviji, ukazujući na početne poteškoće, ali i na učinkovite mjere koje su dovele do brzog suzbijanja zaraze. Posebno se osvrnula na ulogu medija i pitanje javne percepcije epidemije. U konačnici, filozof Damir Sekulić govorio je o pandemiji COVID-19 kao društvenom fenomenu koji je razotkrio i produbio postojeće nejednakosti te promijenio način na koji promišljamo dodir, slobodu i odgovornost. Zaključno, tijekom promocije istaknuto je kako zdravstvene krize djeluju kao ogledalo društva, otkrivajući njegove slabosti i postojeće socijalne napetosti, ali i potencijale za promjenu.
Tekst: Luka Pejić
Fotografije: Danijel Jelaš