„In a Sea of Wonders“: Reading Fantastic Literature prvi je zbornik studentskih radova iz područja gotičke i fantastične književnosti u Hrvatskoj. Objelodanjen je 2019. godine, a uredile su ga profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku doc. dr. sc. Ljubica Matek i studentice Valentina Markasović i Saška Petrović. Na 70 stranica zbornik objedinjuje 12 radova nastalih tijekom nekoliko godina u okviru kolegija Uvod u fantastičnu književnost te zajednički uvodni tekst urednica. Fantastična književnost kao žanr često se smatra inferiornijom klasičnoj književnosti koja se otvoreno bavi ozbiljnim temama poput politike, moći, kritike društva, obiteljskih struktura i seksualnosti, no u radovima okupljenim u ovom zborniku vidljivo je da se fantastična književnost može interpretirati na različite načine te da se ona i te kako bavi ozbiljnim temama, ali na drugačiji, nesvakidašnji način, te da je potrebno zagrebati ispod površine kako bi se došlo do skrivenog bogatstva. U svojim radovima studenti su znanstvenim pristupom analizirali važna djela fantastične i gotičke književnosti, a oni su unutar zbornika tematski podijeljeni u četiri cjeline.
Prvi dio zbornika podnaslovljen „Me, Myself, and I: The Dual Identity and the Gothic“ tematizira psihološko stanje i dualnost čovjekova bića, a počinje radom Jane Matuško: „Frankenstein and The Strange Case of Dr Jekyll and Mr Hyde: Scientist as a Villain in Gothic Fiction“ u kojem autorica raspravlja kako su se likovi znanstvenika u spomenutim romanima počeli doživljavati kao negativci zbog izvršavanja tada neshvatljivih znanstvenih eksperimenata i želje za ovladavanjem prirodom. Lucija Begonja nastavlja u sličnom tonu radom „The Duality of Shelley’s Victor Frankenstein and Stevenson’s Henry Jekyll“ u kojem navedene protagoniste predstavlja kao tipične gotičke dvojnike. Zvonimir Prtenjača odlučio se za psihoanalitički pristup u eseju „The Good and Evil in Poe’s ‘William Wilson’ and Moore ’s The Killing Joke“ kako bi pokazao da se priroda književnog dvojnika ogleda u ljudskoj prirodi koja je kombinacija dobra i zla.
„Family Feud: Love and Family in Fantastic Literature“ podnaslov je druge zborničke cjeline u kojoj autori propitkuju odnos ljubavi i obiteljske povezanosti u izabranim djelima. U radu “Incestuous Relationship and its Symbolism in ‘The Fall of the House of Usher’“Dorea Cafuta psihoanalitičkim pristupom analizira transgresivnu seksualnost, jednu od čestih tema gotičke književnosti, i utvrđuje da je povezanost između članova obitelji Usher incestuozne prirode. Martina Pucelj u eseju „Victor Frankenstein: A Bad Parent?“ promatra roman Mary Shelley iz perspektive priče o stvaranju i proglašava odgovornost i brigu ključnim u procesu stvaranja života i odgoja. Obiteljsku priču završava Jura Gerovac esejom „The Juxtaposition of Love and Desire for Immortality in Harry Potter and the Philosopher’s Stone“ u kojem suprotstavlja Harryjevu ljubav i brigu prema njemu bliskim ljudima Voldemortovu nedostatku iste te zaključuje da je to glavni pokretač Voldemortove želje za vječnim životom.
Kritika društva i politike, također važna tema fantastične književnosti, analizira se u radovima trećeg dijela zbornika „Fight the Power: Social (Dis)Order in Works of the Fantastic“. Bruno Kulić svojim radom ‘“You Reap What You Sow”: The Enduring Class and Race Struggles in H. G. Wells’s The Time Machine and Octavia E. Butler’s Kindred’ predstavlja narative putovanja kroz vrijeme kao sociopolitički žanr koji naglašava nejednakost kao trajnu oznaku ljudske egzistencije. „Mankind’s Identity and Legacy of Technology as Portrayed in H. G. Wells’ The Time Machine“ Darka Paradžikovića dovodi u pitanje tvrdnju da je tehnologija uzrok propadanja čovječanstva i naglašava čovjekovu odgovornost pri oblikovanju sadašnjosti i budućnosti. Saška Petrović zaključila je poglavlje radom „Zombie Fiction as a Form of Political and Social Commentary“ u kojem pruža pregled razvoja žanra i zaključuje kako priče o zombijima pružaju kritiku suvremene političke i društvene situacije.
Zadnja tematska cjelina zbornika „Blurred Lines: Fear, Fantasy, and Reality as Instruments of Worldbuilding“ bavi se kontekstualiziranjem i stvaranjem književnih tekstova, a otvara je Matea Brkić esejom „The Truth Behind the Female Dracula: The Story of Erzsébet Báthory“ u kojem zaključuje da su patrijarhalne vrijednosti i politika razdoblja utjecale na konstrukciju krvave persone grofice Báthory. Valentina Markasović naglašava ulogu hrane kao mosta između pravog i izmišljenog svijeta u eseju „The Role of Food in Harry Potter and the Philosopher’s Stone“. Posljednji esej u zborniku – ‘“The Call of Cthulhu”: Instruments of Fear’, napisala je Ena Vladika, u kojem zaključuje kako H. P. Lovecraft u čitatelju izaziva osjećaj nelagode i straha neobičnim spojem stvarnih i izmišljenih događaja i znanosti.
Kako su urednice navele u uvodu, zbornik svjedoči o velikom interesu studenata za navedene žanrove, njihovu znanstvenom i kritičkom pristupu temi te mogućnostima i dubini interpretativnog potencijala djela fantastične književnosti. Također, potrebno je istaknuti i pohvaliti inicijativu urednica koje su osigurale da uložen trud i pokazan interes studenata ne prođe nezamijećeno te omogućile da zbornik ugleda svjetlo dana. Pohvalu posebno zaslužuje urednica Saška Petrović čije zanimljive i nadahnute ilustracije krase naslovnicu i tematske cjeline te kvalitetno opisuju i dopunjuju obrađene teme. Zbornik će svakako koristiti budućim studentima u njihovu radu i istraživanju, ali i kao vlastita inspiracija za promatranje književnih djela na drugačiji način. Poslužit će i nastavnicima i budućim istraživačima za obogaćivanje njihova rada te daljnji razvoj istraživanja u području fantastične književnosti i njoj pripadajućih žanrova.
Petra Sršić
