Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 12. studenoga 2024. održan je kolokvij u čast professora emeritusa Gorana Rema, nazvan naslovom njegove pjesme Ljubičasti antiskating kao simboličnim označiteljem Remove intermedijalne književne poetike.
Znanstveni i stručni dio manifestacije u dnevnom se dijelu održavao u maloj svečanoj dvorani na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a u večernjim se satima umjetničkom dionicom nastavio u caffe baru Grejp.
Na otvorenju kolokvija pozdravne su riječi uputili dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan, pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost doc. dr. sc. Silvija Ćurak i predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Sanja Jukić. Dekan Ivan Trojan naglasio je važnost znanstvene i kulturne inspiracije koju nam nudi rad profesora Rema. Pročelnica odsjeka za hrvatski jezik i književnost Silvija Ćurak zahvalila je za svo znanje i iskustvo koje je dobila od profesora Rema, a predsjednica Organizacijskog odbora Sanja Jukić istaknula je postignuća profesora Rema u znanstvenom, književnom i nastavnom radu, uputivši mu, u ime Organizacijskog odbora (Ružica Pšihistal, Ivan Trojan, Ivana Žužul i Ivana Buljubašić Srb kao tajnica skupa), čestitku na počasnom naslovu professor emeritus.
Radni dio kolokvija započeo je dvama plenarnim izlaganjima – onim akademika Krešimira Bagića, redovitog profesora u trajnom izboru na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod radnim naslovom Remov pjesnički stil i predavanjem voditelja Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, doktora Stjepana Blažetina Goran Rem Panonski.
Akademik Krešimir Bagić govorio je o poetizmima u Removu pjesničkom stilu, o osebujnim načinima Remova stilskog izražavanja, poput lirske mitologije, mikrotematičnosti i anagramskog jezika te o važnosti dekonstrukcije u njegovu radu, o utjecaju Tina Ujevića, o autorovu načinu stavljanja čitatelja u aktivnu, su-konstrukcijsku ulogu te o egzistencijalističkim pitanjima kroz hermeneutički pristup u kasnijoj fazi Remova rada.
Drugo plenarno izlaganje, koje je održao doktor Stjepan Blažetin, usmjerilo se recepciji znanstvenoga bavljenja stilskim fenomenom panonizma u studiji Panonizam hrvatskoga pjesništva Gorana Rema i Sanje Jukić, osobito teškoćama prevođenja arhetipskih motiva u teorijski relevantna uporišta za determiniranje književnih poetika panonskoga prostora. Osim toga, bilo je govora o velikoj ulozi Gorana Rema u uspostavljanju i održavanju mađarsko-hrvatskih književnih i kulturnih veza, kao i o cijeloj knjižnici proizašloj iz tih kontakata.
Nakon plenarnih izlaganja, rad se kolokvija nastavio u dvije sesije.
U prvoj su sesiji, kojom je predsjedala Ružica Pšihistal, šefica Katedre za hrvatsku književnost, izlagali Tvrtko Vuković, Ana Mikić Čolić i Maja Glušac, Jurica Vuco, doktorandica Beatriz Brkić te sama predsjedateljica Ružica Pšihistal. Govorilo se o čudovišno-mutantskom pjesničkom ljubavnom diskursu Gorana Rema (Tvrtko Vuković), o ludističkom dijalogu s tradicijom kroz korištenje neologizama u poeziji Gorana Rema (Ana Mikić Čolić i Maja Glušac), o intermedijalnoj buci u Removu pjesništvu (Jurica Vuco), o drami subjektova autokonstituiranja u Removoj zbirci pjesama Intima (doktorandica Beatriz Brkić) i o kraju vremena kao problemskoj okosnici pjesničke zbirke Gorana Rema Ja sam Saga (Ružica Pšihistal).
U drugoj je sesiji, kojom je predsjedao Marijan Krivak, brojna publika slušala o ulozi Gorana Rema u oblikovanju i održavanju Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara kroz rad prosudbenog povjerenstva i urednički rad (Mirko Ćurić), o zvuku i boji u esejističkoj interpretaciji ratne zbilje u Čitati Hrvatsku Gorana Rema (Željko Senković), o rock-kulturnom prototekstu Remova pjesništva (Boris Bosančić), o multimedijskoj recepciji kulture u tekstovima Gorana Rema te o njegovim komunikacijama s likovnim umjetnicima (Anđelko Mrkonjić), o likovnoj kritici Gorana Rema (Daniel Zec), o Removu utjecaju na recepciju slavonske kulturno-književne scene (doktorandica Teuta Kraljević). Drugu je sesiju svojevrsnim izlagačkim performansom o filmološkoj esejistici Gorana Rema zatvorio Marijan Krivak.
Nakon zahvale sudionicima kolokvija, publici i “FFOS-u”, professor emeritus Goran Rem najavio je nastavak bavljenja književnim i znanstvenim radom.
Umjetnička dionica svečanog programa održala se u opuštenijem formatu u caffe baru Grejp, a okupila je pjesnike u autorskim čitanjima posvećenima slavljeniku. Osim pjesnika, znanstvenika, kulturologa, esejista, književnog i medijskog kritičara (itd.) Gorana Rema, koji je svojim pjesmama otvorio i zatvorio gostujuća pjesnička čitanja, stihove su čitali i govorili Krešimir Bagić, kvorumovski sunaraštajnik Gorana Rema, Tvrtko Vuković, jedan od najvažnijih pjesnika hrvatskih pjesničkih 90-ih, Anđelko Mrkonjić, umjetnik barem dvostrukog izričaja – likovnoga i pjesničkoga, Boško Pešić – filozof u pjesničkim “cipelama”, te pjesnici koje je Goran Rem kroz izbornički rad na Drenovačkim pjesničkim susretima otkrio i uredničkim tekstovima upozorio javnost na njihovu nezaobilaznost u korpusu hrvatske pjesničke suvremenosti – Marijana Radmilović, Marinko Plazibat i Tihomir Dunđerović.
Tekst: Dora Bukovac
Fotografije: Sven Bonet
