Na Filozofskom fakultetu u Osijeku u sklopu programa 11. ciklusa Otvorenog četvrtka 30. ožujka 2023. gostovala je poznata novinarka Mirjana Rakić. U dvosatnom razgovoru posjetitelji su mogli saznati mnogo o tom kako bi trebalo izgledati novinarstvo, posebno obrada vanjske politike, kako je bilo intervjuirati poznate osobe poput Margaret Thatcher i Jasera Arafata, kakva je današnja politika u odnosu na onu iz 1980-ih i 1990-ih, je li utjecaj suvremene tehnologije na današnje novinarstvo dobar ili loš te brojne druge zanimljivosti iz njezina dugogodišnjeg novinarskog rada.
Mirjana Rakić, čija je novinarska karijera počela 1970-ih, podsjetila je da vanjska politika predstavlja veliko i zahtjevno polje rada. Osvrnuvši se na početke svoje karijere, dodala je kako je bilo izuzetno važno to što je Jugoslavija svojevremeno bila članica te jedna od osnivačica Pokreta nesvrstanih. To je dakako utjecalo na oblikovanje vijesti, pri čemu su i novinari imali mogućnost više putovati te upoznati različite kulture. Tijekom svoje karijere i sama je izvještavala iz različitih zemalja dok je pratila izbore u Nikaragvi, humanitarnu krizu u Darfuru, razvoj sukoba između Izraelaca i Palestinaca, mirovne pregovore u Daytonu itd.
Na pitanje o utjecaju novih tehnologija na novinarske prakse odgovorila je kako je razvoj interneta pojedincima pružio nevjerojatan uvid u zbivanja u svijetu, pri čemu se kao ključan izazov i dalje postavlja kriterij odabira relevantnih i pouzdanih informacija. Istaknula je da je vrlo važno na umu imati i to tko je vlasnik određenog medija jer i potonja činjenica utječe na oblikovanje medijskih sadržaja.
Rakić je izjavila kako su neke od najvažnijih problema u današnjem društvu otkrili upravo istraživački novinari čiji je posvećeni analitički rad rasvijetlio brojne fenomene. Također, kao pozitivne primjere među mlađim kolegama koji se bave vanjskom politikom istaknula je Dragana Nikolića i Marka Stričevića.
Donalda Trumpa, koji je popularizirao izraz „fake news“ rabeći ga za diskreditaciju medija i medijskih priloga koji mu nisu išli u korist, opisala je kao „politički karcinom“ koji je načinio ogromnu štetu američkoj i međunarodnoj politici. Po pitanju rata u Ukrajini podsjetila je da pojedine medijske kuće i dalje imaju ratne reportere – poput Alexe Crawford koja radi za Sky News – te ih šalju na teren u zone sukoba kako bi ukazali na stradanja civilnog stanovništva. Pritom granice takvog izvještavanja i dalje određuje vojska. Komentirajući suvremenu geopolitičku situaciju, Rakić je izjavila da smatra da, za razliku od bipolarnog hladnoratovskog konteksta, danas živimo u multipolarnom svijetu. Na tom tragu kao ključne sile izdvojila je Rusiju, SAD, Kinu, Europsku uniju i sve jaču Indiju.
S okupljenima je podijelila i sjećanja na neke od najpoznatijih intervjua koje je odradila tijekom karijere. Primjerice, u dva je navrata razgovarala s bivšom britanskom premijerkom Margaret Thatcher. Prvi put razgovarale su na dan kada je Republika Hrvatska međunarodno priznata, dok je drugi intervju bio 1998. godine. Mirjana Rakić pojasnila je da se ne slaže s neoliberalnom politikom Margaret Thatcher, no cijenila je kod nje što je uvijek imala strategiju i taktiku kako doći do određenog cilja. S palestinskim vođom Jaserom Arafatom razgovarala je krajem 1980-ih. Susret s njim ostao joj je u sjećanju kao vrlo zanimljiv intervju koji su vodili u tri ujutro. Rekla je da je Arafat cijeli život posvetio borbi te da je bio u vječnom strahu – spavao je danju, a ne noću, pri čemu nikad nije proveo dvije noći zaredom na istom mjestu. Libijskog predsjednika Moamara Gaddafia, s kojim je imala priliku razgovarati u Tripoliju, opisala je kao velikog glumca, „hodajući teatar“ koji se bojao vlastitog naroda. Prema njezinim riječima, Gaddafi je vrlo dobro pričao engleski i francuski, nije dozvoljavao da bude sniman s desne strane te je službene razgovore obavljao u tradicionalnoj libijskoj odjeći iako je preferirao kožne Armani jakne. Ispričala je kako je intervju snimljen u njegovu šatoru koji se nalazio unutar nekoliko redova zidina. Dodala je kako ipak smatra da je međunarodna zajednica pogriješila jer ga je srušila 2011. godine. „Ne možeš opravdavati niti jednu diktaturu, ali moraš vidjeti što slijedi iza toga“, izjavila je. Pritom je povukla paralelu s Irakom izjavivši da ni ta zemlja nakon američke intervencije nije postala stabilna demokracija.
Nakon uvodnog razgovora s gošćom publika joj je postavila niz zanimljivih pitanja. Snimka čitavog razgovora dostupna je na YouTube-kanalu Otvorenog četvrtka.
Tekst: Luka Pejić
Fotografije: Marija Milošević
