NASTAVNICI KOJI SU NAJBOLJE OCIJENJENI U JEDINSTVENOJ SVEUČILIŠNOJ STUDENTSKOJ ANKETI: Doc. dr. sc. Tomislav Ćurić

NASTAVNICI KOJI SU NAJBOLJE OCIJENJENI U JEDINSTVENOJ SVEUČILIŠNOJ STUDENTSKOJ ANKETI

Doc. dr. sc. Tomislav Ćurić

 

1. Kako ocjene i komentari u studentskoj anketi utječu na Vaš nastavni rad?

Najprije želim iskreno zahvaliti studenticama i studentima na ocjenama i komentarima. Moram priznati da sam se iznenadio. Draga mi je spoznaja da studentice i studenti o mom nastavnom radu imaju dojam kojega su izrazili. To mi je poticaj i ohrabrenje za daljnji rad. Još jednom, veliko i iskreno hvala!

2. Smatrate li da se danas povijesti umjetnosti i likovnoj umjetnosti općenito pridaje dovoljno pozornosti u vrijeme krize humanistike?

Dobro ste istaknuli krizu humanistike. Tu krizu, u većoj ili manjoj mjeri, i kad je umjetnost u pitanju, možemo osjetiti na različitim razinama. No, iako kriza humanistike ugrožava samu humanistiku ona ju ne poništava. Kriza postoji od kada postoji čovjek. I u samoj humanistici ona je prisutna od početka. I u umjetnosti također. Zapravo ne postoji niti jedna stvarnost koja nije „okrznuta“ određenom krizom. Zato mislim da ne trebamo očajavati zbog ove krize nego se s njom trebamo suočavati i osmišljavati modele i načine kako bi na nju pozitivno odgovorili. U tom smislu bih rekao da mi koji se bavimo humanističkim znanostima ili studentice ili studenti koji ih izabiru kao svoje životno usmjerenje trebamo ulagati i svoja znanja i svoje sposobnosti kako bi pojam humanus sačuvao svoju izvornu bit i smisao. I u umjetnosti i u drugim područjima.

3. Kako poznavanje likovne umjetnosti može pridonijeti osobnom i socijalnom razvoju učenika?

Poznato je kako je likovno stvaralaštvo sastavni dio čovjekova života. O tome svjedoči čitava povijest čovječanstva. Ono je dio čovjekova života jer bitno oplemenjuje ljudski duh. Zato poznavanje likovne umjetnosti i bavljenje umjetnošću potiče na kreativnost, rasplamsava maštu, uči gledati, promatrati, analizirati, diviti se, biti kritičan, biti u odnosu… Sve to doprinosi i osobnom i socijalnom razvoju čovjeka.

4. Smatrate li da se likovnoj umjetnosti pridaje dovoljno prostora u nastavnom planu i programu? S kakvim predznanjem o likovnoj umjetnosti iz osnovne i srednje škole dolaze studenti?

Mislim da i na ovo pitanje treba gledati pozitivno i da u nastavnom planu i programu ima dovoljno prostora za likovnu umjetnost. Taj program pruža učenicima mogućnost teoretske spoznaje i praktičnog rada odnosno stvaralaštva. Prije nekoliko godina u suradnji s osnovnom školom „Dragutin Tadijanović“ iz Slavonskog Broda, uz izniman angažman nastavnice Snježanom Bošnjak, organizirao sam dječju likovnu koloniju. To je za mene bilo tako obogaćujuće iskustvo. Djeca osnovne škole zadivila su me svojom vještinom slikanja i svojom ljubavlju prema slikanju koju su tada spontano ali upečatljivo očitovali. Što se tiče srednjoškolaca smatram da su udžbenici likovne umjetnosti za gimnazije, srednje strukovne i umjetničke škole izvrsni jer su koncipirani na takav način da učenici s lakoćom mogu usvojiti široku lepezu temeljnoga znanja iz područja umjetnosti. U tom smislu primjećujem da naši studenti imaju potrebno predznanje. A ono što smatram još važnijim, imaju plemenitu volju i želju da se kroz studij obogate novim spoznajama.

5. Od nedavno postoji Katedra za povijest umjetnosti, kakav je odaziv i interes studenata? Kakva su njihova očekivanja i stavovi na početku studiranja?

Zahvalni smo Upravi našega Fakulteta što je ustrojena Katedra za povijest umjetnosti kao samostalna ustrojbena jedinica. Studij povijesti umjetnosti je novi studij. Kažu kako je svaki početak na svoj način neizvjestan i težak. Ima i toga. Ja bih ipak stavio naglasak na to kako je svaki početak vrlo izazovan. Organizacija studija je vrlo zahtjevan zadatak. U tom procesu sudjeluju mnogi: Uprava, nastavnici i studenti. Doživljavam kako nam je svima stalo da sve funkcionira na najbolji mogući način. Sve ono što je dobro nastojimo unaprijediti a probleme s kojima se suočavamo nastojimo pozitivno riješiti. Drago mi je što svi skupa pokazujemo razumijevanje i prema takvim situacijama. Interes i odaziv studenata je zadovoljavajući. Mislim da studenti puno toga očekuju. Željni su novih spoznaja. Njihov mladenački duh to vrlo često tako snažno očituje. I to s pravom. I taj njihov pozitivan stav i pristup studiju motivacija je nama nastavnicima da im pružimo sve što je u našoj mogućnosti kako bi njihovi interesi bili zadovoljeni.

6. Predajete brojne kolegije koji prema nazivima nesumnjivo privuku interes studenata: Uvod u ikonografiju, Osnove arhitekture, Izabrani simboli u umjetnosti, Likovne tehnike i materijali, Suvremena sakralna umjetnost u Hrvatskoj. Na kakve sadržaje studenti najčešće pozitivno reagiraju, što ih najviše privlači u likovnoj umjetnosti i njezinoj povijesti?

Moje je iskustvo da su studenti uglavnom zainteresirani za sva područja. I kad s kolegama razgovaram o kolegijima koje predaju oni također ističu kako studenti pokazuju interes za sadržaj određenog kolegija. Istina, nije moguće niti je potrebno sve glorificirati. Dakako da ima studenata koji u nekoj mjeri pokažu i određenu pasivnost. No, ono što me na osobit način oduševi jesu seminari na kojima studenti istražuju određena područja i onda prezentiraju sadržaje i zaključke svojih istraživanja. I sam se iznenadim kako na mladenački način ali vrlo profesionalno i ozbiljno izvrše svoj zadatak. Osobno me obogate sadržajem, prezentacijama i načinom svoga izlaganja. Na tome sam zahvalan.

7. U kojim kolegijima Vi najviše uživate, koji Vas nastavni sadržaji najviše pokreću i motiviraju na vlastito istraživanje?

Uže područje moga znanstvenog interesa je odnos između suvremene umjetnosti i liturgije. Teme iz toga područja uvijek na poseban način plijene moju pažnju i u svom znanstvenom radu najviše se njima bavim. I drugi kolegiji koje predajem za mene su vrlo izazovni. Pripremajući se za predavanja i sam uvijek budem oplemenjen nekim novim spoznajama. Upravo ta otvorenost prema novim spoznajama i želja da se studentima posreduju potrebni sadržaji za mene su izvrsna motivacija osobnog znanstvenog istraživanja.

8. Što biste istaknuli kao prednosti rada sa studentima?

Studenti su za mene veliko obogaćenje. Svatko od njih je na svoj način jedinstven i neponovljiv. Drago mi je što sam kao nastavnik na njihovom životnom putu i što im imam prilike posredovati nešto od svoga znanja i svoga iskustva. S njima se i sam osjećam mladim. A to je dobar osjećaj!

9. Što biste istaknuli kao izazove u radu sa studentima?

Sve je zapravo vrlo izazovno. Oni su naša sadašnjost i naša budućnost. Osjećam da smo mi kao nastavnici povlašteni što možemo biti dio njihova svijeta, što im možemo pomoći da se razviju u kvalitetne osobe i kvalificirane stručnjake. To nipošto nije jednostavno i lako. Pravi je izazov pronaći način kako im i na koji način posredovati znanje i iskustvo kojim ćemo ih obogatiti. Osobno volim raditi sa studentima. Poštujem ih i stalo mi je do njih. Oni su važan dio moga života i svijeta. U ovom trenutku padaju mi na pamet riječi pjesme Dobriše Cesarića: „Teče i teče, teče jedan slap; Što u njemu znači moja mala kap?“ Ako svo moje djelovanje bude samo „mala kap“ koja će oplemeniti „slap“ njihova života, ja ću biti sretan i doživjet ću to kao ostvarenje smisla svoga nastavničkog rada.