„U dogovoru s izdavačima, Hrvatskim institutom za povijest – Podružnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, i Đakovačko-osječkom nadbiskupijom, odlučili smo u više svezaka objaviti do sada neobjavljene izvore koji svjedoče o odnosima Đakovačke i Srijemske biskupije i komunističkih državnih vlasti. Prilična količina izvora već je objavljena u raznoj literaturi, pa smo smatrali potrebnim, kako bi javnost dobila cjeloviti uvid, na jednom mjestu objaviti i do sada neobjavljene izvore, koji se čuvaju u državnim i crkvenim arhivima (ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije u Đakovu). Kako bi ponovno objavljivanje već objavljenih izvora iziskivalo tiskanje puno više svezaka s većim obujmom, smatrali smo kako je to nepotrebno, pa smo odlučili objaviti samo do sada neobjavljene izvore, a uz njih, u svakom pojedinom svesku, priložiti podatke o tome u kojoj se literaturi do sada objavljeni izvori, za dotično razdoblje, mogu pronaći. Što se tiče ovoga prvoga sveska, koji obuhvaća razdoblje od 1945. do 1959., izvori su uglavnom objavljeni u sljedećoj literaturi: Miroslav Akmadža, Crkva i država. Dopisivanja i razgovori između predstavnika Katoličke crkve i komunističke državne vlasti u Jugoslaviji, Svezak I., 1945.-1952., Zagreb, 2008. i Svezak II., 1953.-1960., Zagreb 2010.; Miroslav Akmadža, Slađana Josipović Batorek, Stradanja svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije 1945.-1960., Slavonski Brod – Đakovo, 2012.; Marin Srakić, Cruce et labore – Križem i radom. Biskup Stjepan Bäuerlein i Đakovačka i Srijemska biskupija (1951.-1973.), Đakovo, 2014.; Marin Srakić, Zabrana školskog vjeronauka u doba komunizma, Zagreb, 2000.; Miroslav Akmadža, Biskupi, komunisti i svećenička udruženja, Zagreb – Sarajevo, 2018.; U ime naroda! Sudski proces profesorima i bogoslovima Đakovačkog sjemeništa 1959./60. godine, priredio Stjepan Sršan, Osijek, 2009.
Knjige iz ovoga niza vezivali smo uz razdoblja upravljanja biskupijom pojedinih biskupa, tj. Antuna Akšamovića, Stjepana Bäuerleina i Ćirila Kosa. Međutim ovaj prvi svezak pokriva razdoblje u kojem su biskupijom upravljala dvojica biskupa, tj. Akšamović i Bäuerlein. Naime, Akšamović je bio apostolski administrator u prvim godinama nakon uspostave komunističke vladavine, a onda je Bäuerlein imenovan naslovnim biskupom Herakleje Pontske (s jurisdikcijom rezidencijalnog biskupa) i posvećen 29. lipnja 1951. No, kako je biskup Akšamović bio aktivan sve do svoje smrti 1959. godine, odlučili smo prvi svezak zaključiti s tom godinom.
U radu na ovoj knjizi nastojali smo, osim objavljivanja pojedinih spisa, uz te spise, koliko je bilo moguće, dati i dodatna pojašnjenja. Za spise o kojima smo imali dodatna saznanja, priopćili smo ih uz same spise, a one spise za koje nismo imali takvih saznanja, ili su dovoljno pojašnjeni u uvodnom dijelu ove knjige u poglavlju Pregled crkveno-državnih odnosa 1945.-1959., objavili smo bez dodatnih pojašnjenja.
Izvorne spise prenijeli smo uglavnom doslovno kako su napisani, ne mijenjajući način izražavanja određenog vremena. Međutim, radi lakše čitljivosti izvršili smo manje izmjene izvornoga teksta koje ne mijenjaju smisao teksta. Te izmjene tiču se korištenja velikog i malog slova na mjestima gdje se to sa sigurnošću može primijeniti (npr. umjesto “katolička Crkva”, pišemo “Katolička crkva” i sl.). No, kod riječi koje se inače pišu malim slovom, a u izvorniku su napisane velikim slovom, s ciljem da se istakne poštovanje prema određenoj osobi, kao npr. “Uglednom Gospodinu” ili “Visokom Naslovu” i sl., nismo činili promjene. Također, kod pisanja godina koje su pojedine osobe u navedenom razdoblju pisale bez točke, dodavali smo točku. Radi lakšeg razumijevanja dopunjavali smo i pojedine skraćene riječi, kao npr. “žup. uprav.” u “župni upravitelj”. Na pojedinim smo mjestima morali unijeti i neka svoja tumačenja, ili napomene u sam tekst, a ona su uvijek umetnuta u uglate zagrade. Npr. ako uz neko prezime nedostaje ime, njega smo dodali unutar uglatih zagrada [Antun] Akšamović. Ukoliko je potrebno šire pojašnjenje, takvo pojašnjenje smo naveli u bilješci. Također napominjemo, da sve što je ovdje u spisima istaknuto podvlačenjem crte, ili na neki drugi način, tako je istaknuto u izvornim spisima. Kod navođenja nadnevka izvornog spisa u regesti, prednost smo davali nadnevku stvarnog događaja, a ne nadnevku pisanja teksta. Na primjer, ako je razgovor crkvenog i državnog predstavnika održan 12. prosinca, a zapisnik o tom razgovoru sastavljen je 14. prosinca, u regesti navodimo nadnevak koji se odnosi na vrijeme održanog sastanka, a ne pisanja izvješća. Jedino ako izvorni spis ne navodi vrijeme održavanja razgovora, navodimo nadnevak pisanja izvješća.
Nadamo se da će ova knjiga, tj. prvi svezak, kao i sljedeći svesci pomoći u razumijevanju crkveno-državnih odnosa u vrijeme komunističke vladavine na području Đakovačke i Srijemske biskupije i da će spisi koje u njima donosimo potaknuti druge istraživače na daljnje istraživanje navedene problematike.”
Izvor i sadržaj: http://hipsb.hr/proizvod/dakovacka-i-srijemska-biskupija-i-komunisticke-drzavne-vlasti-neobjavljeni-izvori-svezak-i-1945-1959/.
