U utorak 6. lipnja na Filozofskom fakultetu u Osijeku, u organizaciji Odsjeka za pedagogiju održana je poster prezentacija povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Ivana Filipovića, „oca hrvatskih učitelja“. Tri poster-prezentacije nastale su u suradnji i autorstvu studenata 1. godine prijediplomskog studija Pedagogije u okviru seminarske nastave kolegija Povijest hrvatske pedagogije, čiji je nositelj prof. dr. sc. Mirko Lukaš uz asistenticu Svijetlanu Vučetić. Kako ističe prof. Lukaš, otvorenje izložbe poster-prezentacija studenata pedagogije uvod je u znanstveni simpozij Dvjestota obljetnica rođenja Ivana Filipovića pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Prva poster-prezentacija posvećena je Filipovićevoj biografiji, trima općim skupštinama hrvatskih učitelja te Filipovićevim prijedlozima reformi s ciljem osuvremenjivanja hrvatskog školstva te rješavanja ključnih problema školstva i prosvjete udruživanjem hrvatskog učiteljstva. Kako navode autorice postera Mateja Jakešević i Lucija Plivelić, Filipovićevim najpoznatijim citatom Da se deset puta rodim, deset puta bio bih učiteljem, naglašena je uloga učiteljskog zanimanja kojem bi svi budući nastavnici trebali pristupati kao životnom pozivu. Potrebno je njegovati ljubav i posvećenost učiteljskom pozivu te smatraju kako je obilježavanje obljetnice Filipovićeva rođenja važno, jer je on bio jedan od najangažiranijih pedagoga i učitelja 19. stoljeća, pokrenuvši inovativne reforme u školstvu koje su ucrtale put suvremenim hrvatskim učiteljima i pedagozima. Prosvjetni radnici 21. stoljeća trebaju se ugledati na Filipovića u smislu angažiranosti u procesu poboljšanja vlastite struke i dobrobiti učenika koje podučavaju.
Druga poster-prezentacija prikazuje sadržaj devet poglavlja Filipovićevih Bečkih pedagogijskih slika, koje su nastale tijekom Filipovićevog usavršavanja u Beču. Filipović je, zamijetivši visoki stupanj organiziranosti i stručnosti bečkog školstva, pisao hrvatskim učiteljima o novim iskustvima odgojno-obrazovnog procesa u kojima je sudjelovao u glavnom gradu Monarhije. Autorice postera Ana Zekić, Stela Peter i Klara Jerković zaključile su kako su tijekom procesa izrade plakata stekla nova znanja o hrvatskom školstvu i pedagogiji Ivana Filipovića. Zahvaljujući promjenama koje je pokrenuo tijekom kompleksnih političkih okolnosti unutar Austro-Ugarske Monarhije, učitelji danas mogu poučavati učenike u slobodnim i samostalnim školama. Bez Filipovićevog doprinosa, hrvatska javnost ne bi spoznala važnost ženskog obrazovanja i nužnosti otvaranja svjetovnih škola za učiteljice. Osim toga, važno je istaknuti reforme nastave na narodnom jeziku, produljenja učiteljskog obrazovanja te odvajanja škole od Crkve i klera.
Treća poster-prezentacija analizira obilježja Kratke stilistike Ivana Filipovića, koji nije bio samo učitelj, pedagog, organizator hrvatskog učiteljstva i reformator hrvatskog školstva, već i književnik čija je baština bogata literarna produkcija preporodne književnosti te književnosti za djecu i mladež. Filipović umjetnost definira kao sposobnost ljudskog duha, a stvaralaštvo uspješnog pjesnika počiva na duševnim svojstvima pjesničkog zanosa i želje za stvaranjem. Autorice postera Anamarija Smutni, Marta Stanušić i Ramona Šimić istaknule su kako je Filipovićeva Kratka stilistika postavila temelj hrvatske stilistike te postavila opće zakonitosti govorne i pisane forme, ovisno o komunikacijskom kontekstu u kojem se ostvaruje.
Zaključno, studenti pedagogije izlaganjem rezultata svog rada prigodno su otvorili obilježavanje obljetnice oca hrvatskih učitelja, na Filozofskom fakultetu čije je jedno od brojnih poslanja pružiti kvalitetno obrazovanje i osigurati usavršavanje metodičkih, pedagoških i didaktičkih kompetencija budućih prosvjetnih djelatnika.
