Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 14. i 15. studenoga 2024. održan je međunarodni znanstveni skup o povijesti istočne Hrvatske za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeću pod nazivom Evliya Çelebi and Eastern Croatia under Ottoman Rule. Skup se u cijelosti održao na engleskom jeziku.
Otvaranje skupa održalo se 14. studenoga 2024. u 9:30 u Maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta, gdje su pozdravne riječi okupljenima uputili predstavnici institucija koje su suorganizatori skupa: dr. sc. Marija Karbić u ime Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Musa Duman u ime Centra za istraživanje Evlije Čelebija pri Sveučilištu Fatih Sultan Mehmet u Istanbulu, dr. sc. Szabolcs Varga u ime Istraživačkog centra za humanistiku – Instituta za povijest u Budimpešti te prof. dr. sc. Ivan Trojan u ime Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Tajnik skupa, izv. prof. dr. sc. Anđelko Vlašić, pozdravio je prisutne u ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku i predstavio je sadržaj skupa, koji se organiziralo u sklopu rada istraživačkog projekta Evlija Čelebi i istočna Hrvatska u 17. stoljeću, koji je 15. prosinca 2023. započeo s radom na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Projekt u trajanju od četiri godine, pod vodstvom Anđelka Vlašića, financira Hrvatska zaklada za znanost, a uključuje navedeni međunarodni znanstveni skup, studentsku radionicu, objavu niza znanstvenih publikacija (među ostalim i novog prijevoda dijelova Putopisa Evlije Čelebija o istočnoj Hrvatskoj) te niz istraživanja u arhivima i knjižnicama na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Anđelko Vlašić zahvalio je institucijama suorganizatorima međunarodnog skupa, a dekan Ivan Trojan naglasio je važnost ovoga skupa zbog njegova internacionalnog karaktera i međuinstitucionalne suradnje. Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu navela je kako ovaj projekt predstavlja nastavak dugogodišnje suradnje između Hrvatskog instituta za povijest i Filozofskog fakulteta u Osijeku. Musa Duman istaknuo je kako je na njegovu sveučilištu 2022. godine otvoren Centar za istraživanje Evlije Čelebija, kojemu je cilj ući u trag svim pisanim i vizualnim prežicima vezanima uz putopis Evlije Čelebija te stvoriti online bazu podataka koja relevantnim istraživačima pruža pristup svoj literaturi, projektima, simpozijima i znanstvenim studijama koje su izrađene o spomenutom putovanju. Szabolcs Varga iskazao je svoje zadovoljstvo zbog sudjelovanja u ovom projektu, kao i zbog toga što ima priliku čuti izlaganja mnogih stručnjaka iz različitih područja znanosti i kulture.
Na skupu je sudjelovao 21 znanstvenik iz više zemalja srednje i jugoistočne Europe, među ostalim iz Austrije, Mađarske, Srbije i Turske. Izlagači su predstavili svoja istraživanja o povijesti Slavonije i susjednih pokrajina za vrijeme osmanske vladavine, o Putopisu osmanskog putopisca Evlije Čelebija te o drugim temama vezanima za povijest istočne Hrvatske pod osmanskom vlašću u 16. i 17. stoljeću.
Prvoga dana konferencije izlaganja su bila raspoređena u četiri sesije. U prvoj su sesiji, kojom je predsjedao Anđelko Vlašić, izlagali Szabolcs Varga, Seyfullah Aslan i Stanko Andrić. Govorilo se o vojnim cestama duž srednjeg Dunava te kako se razvijao ugarsko-hrvatski dio dunavskog ratnog puta u 15. i 16. stoljeću (Szabolcs Varga), o vojnom značenju pristaništa na srednjem Dunavu i Dravi u 16. i 17. stoljeću (Seyfullah Aslan) i o putopisu Edwarda Browna kao izvoru za povijest srednjeg Podunavlja u kasnom razdoblju osmanske vladavine (Stanko Andrić).
U drugoj je sesiji, kojom je predsjedao Stanko Andrić, brojna publika slušala o kontinuitetu srednjovjekovnih naselja nakon osmanskog osvajanja na primjeru župe Vukovo (Danijel Jelaš, Petra Plantosar), itineraru putovanja Evlije Čelebija kroz zapadnu Slavoniju i središnju Hrvatsku 1660. (Anđelko Vlašić) te o usporedbi putopisnih podataka i knjižnog znanja iz perspektive Evlije Čelebija i Kâtipa Čelebija (İlhami Danış).
U trećoj sesiji, kojom je predsjedao Dino Mujadžević, slušali smo izlaganja o analizi utvrda u današnjoj zapadnoj Slavoniji prije i poslije osmanskog osvajanja (Marin Blaženović), o osmanskoj vojnoj organizaciji u Požeškom i Pakračkom sandžaku u 16. stoljeću (Okan Büyüktapu) te o utvrdi Gradiška u svjetlu osmanskih arhiva (Zekai Erdal).
U četvrtoj i posljednjoj sesiji prvoga dana konferencije predsjedao je ponovno Anđelko Vlašić, a govorilo se o etnonimu Hrvat u osmanskom povijesno-geografskom korpusu (Kadir Purde), o upotrebi etnonima Hrvat i srodnih pojmova u Putopisu Evlija Čelebija (Dino Mujadžević), o čitanju toponima sjeverne Hrvatske u Putopisu (Marta Andrić, Musa Duman, Stanko Andrić) i o istraživanju Putopisa i njegovoj recepciji u mađarskoj historiografiji (Eldina Lovaš).
Drugog dana konferencije program je započeo u 9:00 na istom mjestu kao i prethodni dan, na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Moderator prve sesije bio je Stanko Andrić, a izlaganja su bila o monumentalnoj islamskoj arhitekturi duž srednjeg Dunava (Maximilian Hartmuth) i o Srijemskoj derviškoj koloniji u nahiji Baç (Miklós Fóti, Gábor Demeter).
U drugoj sesiji drugog dana konferencije, koja je ujedno bila i posljednji blok izlaganja, predsjedao je Dino Mujadžević, a održana su izlaganja o Evliji Čelebiju i o palankama i šarampovima kao vrstama drveno-zemljanih utvrda u Slavoniji (Robert Skenderović), o bitci kod Nagyharsánya i njezinu utjecaju na kasnije ponovno osvajanje Slavonije od Osmanlija (Siniša Đuričić) te o preuređenju krajolika iz doba Evlije Čelebija i poljoprivrednoj transformaciji Slavonije i Srijema u postosmanskom razdoblju (Marko Rimac).
Potom je uslijedila završna diskusija i službeno zatvaranje kongresa uz pozdravne riječi tajnika skupa Anđelka Vlašića, koji je u ime Organizacijskog odbora zahvalio svim izlagačima i sudionicima ovoga skupa, kao i cijelog projekta. Još je jednom istaknuta važnost ovoga projekta, koji interdisciplinarnim pristupom donosi nove spoznaje o etničkoj i konfesionalnoj strukturi istočne Hrvatske, jasniju percepciju razvijenosti tamošnjih naselja i proširenje spoznaja o osmanskoj baštini. Kako je Anđelko Vlašić naglasio, cilj je projekta unapređenje znanstvenih spoznaje o povijesti istočne Hrvatske u 17. stoljeću, omogućavanje pristupa autografu Putopisa Evlije Čelebija objavljivanjem komentiranog prijevoda te poticanje razvoja nove generacije mladih istraživača.
Dora Bukovac
