Dana 23. ožujka 2026. godine u Velikoj svečanoj dvorani našeg Fakulteta održan je peti po redu okrugli stol pod naslovom ,,Mohačka bitka kao prekretnica u mađarskoj i hrvatskoj historiografiji“. Tema se pokazala osobito prigodnom uoči obilježavanja 500. obljetnice u kolovozu ove godine. Kao i prethodnih godina ovu već etabliranu seriju javnih tribina zajednički su organizirali Generalni konzulat Mađarske u Osijeku i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Posebnost ovogodišnjeg okruglog stola bilo je uvođenje simultanog prevođenja s hrvatskog na mađarski i obratno. Upravo je ta novina omogućila da se naslov događaja ovaj put oblikuje na hrvatskom jeziku, dok su prethodna izdanja, radi jezičnog kompromisa, bila naslovljena isključivo na engleskom.
Među sudionicima su bili izv. prof. dr. sc. Kornelija Jurin Starčević, prof. dr. sc. Hrvoje Kekez te mađarski povjesničari dr. c. Norbert Tóth i dr. Szabolcs Varga. Ulogu moderatora preuzeo je izv. prof. dr. sc. Danijel Jelaš s našeg Odsjeka za povijest, koji je, zajedno s generalnim konzulom Jánosom Magdóom, uputio pozdrave okupljenim kolegama, studentima i zainteresiranoj javnosti.
Na prvo pitanje odgovorio je Varga koji je kratkim pregledom uzroka i posljedica Bitke uveo u temu te podsjetio na okolnosti koje su Ugarsko Kraljevstvo dovele do sloma. U nastavku izlaganja otvorio je pitanje mogućih propusta i poteza koje je poražena strana mogla poduzeti kako bi ishod bio drukčiji, pritom istaknuvši niz strateških i vojnih čimbenika ključnih za razumijevanje ovog povijesnog događaja. Također je naglasio kako mađarska historiografija ovoj bitci pridaje iznimnu pozornost, promatrajući je kao jednu od najvećih tragedija vlastite prošlosti.
Norbert Tóth potom je slušatelje upoznao s postojećim izvješćima o bitci i drugim relevantnim povijesnim izvorima na kojima se temelje suvremena istraživanja, najavivši nove radove u pripremi. Posebno je istaknuo važnost kritičke prosudbe vjerodostojnosti povijesnih izvora. Odgovarajući na pitanje o sastavu vojske, sažeto je zaključio kako su u bitci sudjelovali svi oni koji su u danim okolnostima i trebali sudjelovati.
Vojne aspekte, uključujući organizaciju stajaće vojske te važnost teritorija osvojenih za vrijeme Selima I. kao temelja uspona Osmanskog Carstava, analizirala je i detaljno pojasnila Kornelija Jurin Starčević. Istaknula je kako je Beč u doba Sulejmana Veličanstvenog predstavljao svojevrsnu „crvenu jabuku“, odnosno simbol krajnjeg cilja osmanskih osvajanja. Ilok i Petrovaradin izdvojila je kao ključne utvrde na putu prema Mohaču. Osvrnula se i na strateške, taktičke i vojne elemente koji su pridonijeli osmanskoj pobjedi, među kojima i uporabu povezanih topova kao prepreke koja je onemogućavala prodor ugarske vojske, funkcionirajući ujedno kao svojevrsna zamka.
Hrvoje Kekez ukazao je na činjenicu da su hrvatski povijesni prostori među prvima osjetili osmansku prijetnju, otvorivši pritom pitanje sudjelovanja hrvatskih četa u Mohačkoj borbi. Također je istaknuo važnost Beograda kao iznimno snažne utvrde povoljnog strateškog položaja, osobito u kontekstu kontrole riječnih pravaca.
U završnom dijelu rasprave sudionici su sagledali osmanističku perspektivu i historiografske interpretacije promatranog događaja. Moderator okruglog stola prof. Danijel Jelaš zaključio je kako je okrugli stol pružio iznimnu priliku da eminentni stručnjaci iz obiju zemalja razgovaraju o ovoj važnoj povijesnoj temi te da je Mohačka bitka svojevrsna prekretnica epoha za hrvatsku i mađarsku historiografiju.
Održani okrugli stol uklapa se u kontinuitet etablirane serije znanstvenih susreta, pri čemu je ponovno potvrđen značajan interes publike, dok je idući susret najavljen za jesen.
Lana Trabak