Katedra za didaktiku Filozofskog fakulteta Osijek u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo organizirala je javnu tribinu Pitajte nas! o mentalnom zdravlju mladih, koja je održana 13. prosinca 2022. godine u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta.
Dr. Marija Kribl, specijalistica obiteljske medicine o voditeljica Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti i dipl. psihologinja Margita Radanović, održale su predavanje o mentalnom zdravlju mladih koje je zaključeno aktivnim uključivanjem srednjoškolaca i studenata u raspravu te je omogućen prijenos putem Zoom platforme, što je dodatno osiguralo aktivno sudjelovanje učenika i studenata u postavljanju pitanja za raspravu. Treba istaknuti veliki odaziv učenika i studenata na javnoj tribini, a jednako je poticajna bila aktivnost na online portalu, gdje je postavljeno više od 450 pitanja za raspravu.
Sadržaj predavanja prilagođen je izazovima s kojima se srednjoškolci i studenti suočavaju ili zamjećuju u svojoj okolini i obitelji te su osim imenovanja aktualnih problema, izneseni i prijedlozi poduzimanja koraka u suočavanju s problemima i njihovom rješavanju.
Predavanje psihologinje Margite Radanović započelo je temom vršnjačkog nasilja s naglaskom na to kako vršnjačko i obiteljsko nasilje najčešće postaju uzročnici narušenog i ugroženog mentalnog zdravlja mladih. Radanović je naglasila kako promjena treba krenuti upravo od studenata, budućih psihologa ili nastavnika, koji imaju dužnost stvoriti i održati sigurnu klimu bez tolerancije bilo koje vrste zlostavljanja, koja će žrtvi omogućiti da progovori i izbori se za svoja prava. Kao sljedeću temu Radanović ističe stres te navodi kako je on često uzročnik psihosomatskih bolesti i psihičkih poremećaja. Još jedan od problema s kojim se suočavaju mnogi učenici i studenti jest odgovor na kritiku i kritiziranje. Oni se odražavaju na samopouzdanje te perfekcionizam koji često rezultira pojavom anksioznosti. Također je ukazano kako se depresija nerijetko pojavljuje za vrijeme adolescencije, koje je razdoblje burnih emocija u procesu izgradnje vlastitog identiteta. Proces oplakivanja, žaljenja i tugovanja ne smije se potisnuti, kao što se strpljenje, razumijevanje i podrška ne smiju uskratiti. Kada je riječ o posebno osjetljivim temama, samoozljeđivanju, suicidalnim tendencijama te poremećajima u prehrani, ne smijemo zatvarati oči kao svjedoci te imamo obveznu moralnu dužnost reagirati jer brza intervencija postaje presudna. Kao jedna od posljednjih tema istaknuto je traumatsko iskustvo unutar obitelji. Ukazano je kako je važno zaštititi sebe te zatražiti stručnu pomoć ukoliko je to potrebno, kako se psihičke posljedice izlaganja nasilju ne bi negativno odrazile na osobni rast pojedinca, a kasnije na zasnivanje vlastite obitelji.
Zaključeno je kako se samopouzdanje stječe dobrim djelima, no u procesu pružanja pomoći i podrške važno je zaštititi osobni prostor te ljubav koju smo često spremniji pružati drugima, jednako pružati i sebi.
Beatriz Brkić
