Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu u suradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku organizirala je studentsku radionicu „Granice Slavonije – Slavonija kao pogranični prostor) kartografski prikazi)“ koja se održala 4. i 5. travnja u maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta. Radionica je organizirana kao dio aktivnosti istraživačkog projekta „S(c) lavoni(j)a: ime, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Program je započeo pozdravnim govorom dr. sc. Roberta Skenderovića koji je istaknuo kako je zadatak projekta rekonstrukcija povijesnog pojma Slavonija te usporedba današnjeg slavonskog prostora sa srednjim i ranim novim vijekom, uz izlaganja stručnjaka koji su u okviru projekta svojim spoznajama pridonijeli hrvatskoj historiografiji. Važan dio projekta čini suradnja s akademskom zajednicom i visokim školstvom. Svrha studentske radionice bila je učiniti studente povijesti aktivnim sudionicima i slušateljima.
Prvi dan programa obilježila su izlaganja dr. sc. Stanka Andrića, dr. sc. Roberta Skenderovića te izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza uz održanu studentsku radionicu. Dr. sc. Stanko Andrić predstavio je svoju istraživačku temu „Horonim Slavonija i njegove uporabe u ranom srednjem vijeku“. U svom je izlaganju istaknuo značenje i razliku etnotnima i egzonima Slaveni te njihovo moguće podrijetlo, etničke sastavnice Svetog Rimskog Carstva i važnost povijesnog izvora Nestorova kronika koji je vrijedan doprinos povijesti slavenskih naroda. Dr. sc. Robert Skenderović izložio je temu „Prijelomno 17. stoljeće – pomak pojma Slavonije na istok“. U predavanju je prikazao razlike povijesnog prikaza prostora Slavonije na primjeru Mercatorove karte koja datira u 16. stoljeće, povijesnih karata Slavonije te osmanlijskih izvora o području požeškog sandžaka koji je obuhvaćao današnji slavonski prostor. Širenje Slavonije u 17. stoljeću utječe na izmjenu percepcije povijesnog prostora u kartama i drugim povijesnim izvorima te određenje slavonskog i hrvatskog identiteta. Skenderović upozorava na važnost etničke strukture stanovništva i smještanje hrvatske vojske u pogranični prostor, uz djelovanje slavonskih franjevaca i zagrebačke biskupije koji su prepoznali početak slabljenja Osmanskog Carstva.
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez predstavio je temu „Prikazi brodske Posavine na kartografskim skicama u ostavštini grofa Luigija Fernandina Marsiglija u Bologni“. Uvodni dio predavanja bio je posvećen kontekstu Velikog bečkog rata i oslobođenju Slavonije. Kartografska ostavština grofa Luigija Marsiglija znatno je pridonijela rekonstrukciji hrvatskih i mađarskih pograničnih prostora, koji vjerodostojno prikazuju sliku vremena s kraja osmanske vlasti u Slavoniji. Uz kratki osvrt na Marsiglijevu biografiju prof. Kekez govorio je o povijesnom razvoj vojne kartografije u 16. i 17. stoljeću. Završnica prvog dana održavanja projekta bila je posvećena studentskoj radionici „Kartografski prikazi Slavonije od 15. do 17. stoljeća“, pod vodstvom prof. Kekeza. U radionici su sudjelovali studenti povijesti 2. godine preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta. Podijelivši studente u nekoliko skupina, prof. Kekez uputio ih je na proučavanje i opisivanje toponima županija i naselja, planinskih, šumskih i riječnih područja, prometnih pravaca, srednjovjekovnih puteva i graničnih prostora slavonskog i srijemskog prostora za vrijeme osmanske vlasti.
Drugi dan programa obilježila su izlaganja doc. dr. sc. Anđelka Vlašića, dr. sc. Milana Vrbanusa i muzejskog savjetnika Ante Grubišića te zaključen još jednom studentskom radionicom. Program je otvoren izlaganjem doc. dr. sc. Anđelka Vlašića o „Upravnoj podjeli Slavonije pod osmanskom vlašću“. Uvodni dio predavanja bio je posvećen povijesnim prekretnicama osvajanja Bosne, Beograda kao ključa Ugarske i bitke na Mohačkom polju, nakon čega je uslijedilo osmansko osvajanje čitavog područja današnje Slavonije. Nakon pada Slavonije u ruke Osmanlija, osmanska je uprava bila organizirana u nekoliko sandžaka, od kojih su za hrvatsko područje najvažniji bili Požeški, Cernički, Krčki i Kliški sandžak. Kao nedoumica ispostavlja se Orahovički sandžak zbog spominjanja bega od Orahovice u izvorima iz 1586. godine. Prof. Vlašić istaknuo je kako su administrativni preustroji nahija i kadiluka bili uobičajeni tijekom osmanske uprave. Zaključku predavanja prethodio je osvrt na feudalne posjede i trgovište u predosmansko doba.
Izlaganje dr. sc. Milan Vrbanus bilo je posvećeno „Upravnim promjenama na području Slavonije u prvoj polovini 18. stoljeća“. Vrbanus se na početku predavanja osvrnuo na prekretnice u oslobađanju slavonskog prostora krajem 17. stoljeća. Istaknuo je problematiku dvovlašća Dvorske komore i Dvorskog ratnog vijeća na slavonskom prostoru, kada su posljedično organizirani prvi provizorati na čelu s provizorima. Vrbanus je istaknuo kako su komisijskim djelovanjem na kraju 17. stoljeća uvedeni u posjed prvi vlasnici slavonskih posjeda, što je obilježilo stvaranje slavonskog i cerničkog vlastelinstva. Vrbanus se osvrnuo i na gospodarske i upravne posljedice stvaranja vlastelinstva u Slavoniji. Zaključno, Vrbanus je govorio o reorganizaciji komorske uprave od 1725. do 1743. godine, kada se odvija transformacija lokalne uprave u Slavoniji kao plod društvenih promjena u Slavoniji i Beču. Lokalna uprava postajala je sve funkcionalnija, unatoč manjku obrazovanih službenika.
Muzejski savjetnik Ante Grubišić govorio je o „Prvim objektivnim kartografskim prikazima slavonsko-srijemskih vlastelinstava“. Grubišić je ukazao na važnost povijesne kartografije kao povijesne znanosti te zastupljenosti povijesnih karti u historiografskim radovima. Grubišić je prikazao povijest kartografije od Požarevačkog mira i osmanskog Osijeka do reforme poreznog sustava Josipa II. i organiziranja distrikta valpovačkog vlastelinstva. Kao i prethodnog dana, program je završen studentskom radionicom. Pod vodstvom muzejskog savjetnika Grubišića održana je radionica „Kartografski prikazi Slavonije u 18. stoljeću“.
Predavač Grubišić prisutnim je studentima predstavio 30-ak velikih zemljovida na kojima su prikazana razna naselja na širem području Vukovara i Osijeka kako su izgledala tijekom 18. stoljeća. Pojedini zemljovidi prikazivali su naselja Vukovarskoga vlastelinstva s detaljno prikazanim šumskim prostranstvima, obrađenim poljima, strateški važnim prijelazima rijeka itd. Studenti su imali priliku pitati predavača brojna pitanja o različitim detaljima na zemljovidima, uključujući neupućenim promatračima nepoznate kartografske oznake i simbole, detalje na legendama zemljovida i sl. Predavač Grubišić istaknuo je kvalitetu zemljovida po pitanju matematičke preciznosti i posvećenosti detaljima te je pohvalio dalekovidnost vlasnika Vukovarskoga vlastelinstva, koji je u 18. stoljeću angažirao kartografskog stručnjaka iz Austrije i time omogućio izradu visokokvalitetnih zemljovida koji po kvaliteti neće biti nadiđeni idućih 200 godina. Organizatori radionice na kraju su se zahvalili kolegama Vlašiću i Jelašu na suradnji na organizaciji radionice te Filozofskome fakultetu na srdačnom domaćinstvu. Dr. sc. Skenderović ocijenio je radionicu kao vrlo uspješnu i izrazio želju da Podružnica Instituta i Filozofski fakultet i ubuduće organiziraju ovakve i slične zajedničke projekte.
