Dana 11. studenoga na Filozofskom fakultetu u Osijeku održan je okrugli stol pod nazivom “Pacta Conventa (1102.) u mađarskoj i hrvatskoj povijesti”, koji su organizirali Generalni konzulat Mađarske u Osijeku te Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Okrugli stol okupio je renomirane stručnjake iz Hrvatske i Mađarske, koji su se bavili povijesnim, pravnim i kulturnim aspektima ovog sporazuma iz 1102. godine, ključnog za razumijevanje srednjovjekovnih odnosa Hrvatske i Mađarske. Među sudionicima bili su dr. sc. Neven Budak, poznati hrvatski povjesničar i stručnjak za ranosrednjovjekovnu povijest; dr. sc. habil. Körmendi Tamás, stručnjak iz Mađarske s fokusom na mađarsku povijest 11. i 13. stoljeća te povijest srednjovjekovne historiografije i latinizma; dr. sc. habil. Barabás Gábor, koautor II. Monografije o Kolomanu; te dr. sc. Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti Zagreb, te Odsjeka za povijesne znanosti. Diskusiju je moderirao dr. sc. Denis Njari, koji je svojim pitanjima i usmjeravanjem rasprave pomogao otvaranju ključnih tema i pokretanju konstruktivnog dijaloga među panelistima.
Tema okruglog stola, “Pacta Conventa u mađarskoj i hrvatskoj povijesti”, obuhvatila je niz složenih povijesnih, pravnih i simboličkih pitanja koja okružuju sporazum iz 1102. godine. Uvodni dio rasprave bio je posvećen povijesnom kontekstu u kojem je došlo do unije između kraljevina Hrvatske i Mađarske, pitanju nastanka zapisa Pacta Conventa te njegovom značaju u pravnoj i kulturnoj tradiciji obaju zemalja. Posebna pažnja posvećena je osnivanju Zagrebačke biskupije, koje prethodilo dolasku Arpadovića na hrvatsko prijestolje, a čime se dodatno definirala crkvena i politička struktura u Hrvatskoj. Panelisti su analizirali autentičnost samog dokumenta Pacta Conventa, oko čije vjerodostojnosti postoje određena neslaganja u historiografiji. Panelisti su pak imali usuglašene stavove da je ipak riječ o zapisu nastalom u 14. stoljeću. Uslijedila je rasprava o motivima različitih interpretacija ovog zapisa, mahom proizašlih iz promjena u političkoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj i Mađarskoj. Sudionici su obradili i zanimljive terminološke rasprave, posebno u vezi s nazivima “Mađarska” i “Ugarska”, te povijesne uloge ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana. Ovaj je segment rasprave otvorio niz pitanja o terminološkim razlikama u hrvatskoj i mađarskoj historiografiji i njihovom utjecaju na nacionalne narative. Pored toga, sudionici su ponudili i simboličke interpretacije zapisa Pacta Conventa, sagledavajući ga kao dokument koji nadilazi pravnu regulaciju odnosa dviju zemalja i ulazi u područje simbola, izražavajući povijesnu težnju za balansiranjem interesa dvaju kraljevstava. Također je naglašeno da je Pacta Conventa kroz povijest postala simbol političke autonomije Hrvatske unutar šireg ugarskog kraljevstva, čime je zadržala izuzetan značaj u kolektivnoj memoriji i političkoj tradiciji Hrvata.
Ovaj okrugli stol pružio je platformu za sveobuhvatnu i detaljnu diskusiju o zapisu Pacta Conventa, omogućivši stručnjacima iz Hrvatske i Mađarske da razmijene istraživačka saznanja i teorijska tumačenja ovog ključnog dokumenta. Zaključci su pokazali koliko su historijske interpretacije ovog povijesnog izvora važne za razumijevanje složenih odnosa Hrvatske i Mađarske te kako ovaj sporazum, unatoč stoljetnim promjenama, i dalje izaziva živo zanimanje i rasprave unutar historiografskih krugova obaju zemalja.
Ana Orešković
