Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 25. studenoga održano je novo događanje u sklopu 11. ciklusa Otvorenog četvrtka. Povjesničar Anđelko Vlašić održao je popularno-znanstveno predavanje „Žena, majka, vještica: ženski aspekt progona vještica u ranome novom vijeku“ tijekom kojeg je istaknuo kako je najveći broj žrtava ovih progona zabilježen na području Njemačke, Švicarske, Francuske i Škotske. Vlašić je napomenuo da je u pojedinim zemljama bilo i do 90% muških žrtava, dok su iscjeliteljice i primalje činile oko 20% optuženih žena. Istaknuo je da je Katolička crkva žensku prirodu prikazivala kao požudnu i prevrtljivu pri čemu su mizogini stavovi crkvenih autoriteta perpetuirani vjerskim žarom demonologa. Dodao je kako su katolički i protestantski demonolozi žene opisivali kao senzualne, zavidne, slaboga karaktera i podložne iskušenjima. Prosječna žena optužena za vještičarenje na području Europe u ranom novom vijeku bila je starija, siromašna, neudana i otuđena od susjeda. Ukratko, Vlašić je pojasnio da je vještičarenje bilo „tipično” za žene jer su predstavljale slabije članove tadašnjih društava.
Žene su tijekom ranog novog vijeka znatno manje sudjelovale u urbanoj ekonomiji i u društvenom životu izvan kućanstva. Dok se od kreposnih žena očekivalo da ostaju kod kuće i brinu se za dom, otuđene članice društva nerijetko su predstavljale predmet sumnje te su okrivljavanje za zajedničke nedaće. U takvim okolnostima nije bilo neuobičajeno da žene prokazuju jedne druge kao vještice. Drugim riječima, produktivne supruge koje su rađale i odgajale djecu te su se brinule za brojne kućanske poslove prstom su upirale u lake, rastrošne, problematične i neplodne članice društva. Predavač je podsjetio i da su feministkinje tijekom 1970-ih tvrdile da su vještice bile dio narodne religije pretkršćanskog obožavanja prirode i ženske snage. Prema njihovim tumačenjima vještičarenje je potrebno promatrati kao svojevrsnu religiju harmonije u borbi protiv Crkve i Države. Međutim, Vlašić je pojasnio kako su na rubnim dijelovima Europe postojali tragovi vještičarenje u kojem su sudjelovali muškarci koji nisu bili borci protiv kršćanstva. Nakon predavanja povela se zanimljiva rasprava tijekom koje je bilo riječi o suđenjima vješticama na području Hrvatske, utjecaju razvoja tiska na progone vještica u Europi tijekom ranoga novoga vijeka, suvremenim historiografskim istraživanjima ove teme itd.
