Na Filozofskom fakultetu u Osijeku u sklopu programa 11. ciklusa Otvorenog četvrtka 12. siječnja 2023. održana je dobro posjećena tribina posvećena još jednoj izuzetno važnoj temi. Naime sudionici tribine – Zvonimir Glavaš (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dora Kršul (Telegram), Boško Pešić (Filozofski fakultet u Osijeku) te Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković) – gotovo dva i pol sata raspravljali su o stanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj, problematizirajući niz problema kao što su (ne)uređenost samog sustava, odnos politike prema obrazovanju i znanosti, položaj humanističkih znanosti itd.
Nakon što je događanje otvorio moderator Zvonimir Glavaš, novinarka Dora Kršul osvrnula se na teme kojima se bavila prateći hrvatski obrazovni sustav u posljednjih nekoliko godina, među kojima su neuspjeli pokušaj spajanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom te slučajevi seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja na Sveučilištu u Zagrebu. Istaknula je kako u svom radu prije svega nastoji problematizirati pojedine aspekte sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a ne izdvojene priče pojedinaca. U konačnici, zahvaljujući svom novinarskom radu suočila se s više tužbi. Naglasila je kako je hrvatska akademska zajednica postala mjesto nulte tolerancije na raspravu i kritiku te da se autonomija sveučilišta nerijetko manifestira kroz uskraćivanje važnih informacija medijima.
Uključivši se u raspravu, filozof Boško Pešić naglasio je da filozofija najmanje jedno stoljeće upozorava na krizu u sustavu visokog obrazovanja. Na tom tragu kao goruće suvremene probleme naveo je nepotizam i korupciju, kao i činjenicu da su hrvatska sveučilišta kvalitativno nevidljiva. Dodao je i da sveučilišni život u Hrvatskoj prožima manjak demokratičnosti, revanšizam upravljačkih tijela, znanstveno-nastavna potkapacitiranost te nestručnost, manipulacija i zastrašivanje studenata, međukolegijalna nesnošljivost i dr. Zaključio je da poštenje postaje problem kada se institucionalizira prijevara.
Biolog i sindikalist Tvrtko Smital složio se da kriza u sustavu doista postoji, dodavši kako politika u Hrvatskoj ne vjeruje da je obrazovanje ključ razvoja. Shodno tome izjavio je da u takvom sustavu na upravljačka mjesta mahom dolaze ljudi koji nemaju nužne upravljačke kvalitete, dok država odgovornost za njegovo financiranje sve više prebacuje na tržište. Bez obzira na to Smital je napomenuo kako je, unatoč niskim ulaganjima u sustav, znanstvena produkcija u Hrvatskoj iznadprosječna te da u sustavu i dalje ima izvrsnih ljudi. Osim toga napomenuo je da hrvatski doktorandi i dalje nisu u prekarnom položaju poput njihovih kolega iz drugih europskih zemalja.
Moderator je pozornost okupljenih skrenuo i na pitanje položaja humanističkih znanosti, pri čemu je Pešić izjavio da su humanističke znanosti postale teret same po sebi. Smital je dodao da je u Njemačkoj nestala petina mjesta u društveno-humanističkim znanostima. Tvrdi da se društveno-humanističke znanosti nalaze u problematičnom položaju u cijelom svijetu. Osim toga smatra da bi u njima trebalo postaviti ambicioznije kriterije napredovanja, što neki ljudi tvrdoglavo odbijaju.
Glavaš je sugovornike pitao i jesu li studenti žrtve ili su djelomično odgovorni za aktualnu krizu u visokom obrazovanju. Kršul je rekla da studenti ponekad nisu ni svjesni da su žrtve te im općenito nedostaje bunta. Prema njezinu mišljenju, studenti su nerijetko glasni jedino kada je u pitanju jelovnik u menzi, pri čemu su studentski zborovi postali svojevrsna vježbališta za buduće političke kadrove. Smital je naglasio kako na studentima nije ključna odgovornost za stanje u sustavu. Ipak, poražavajućim smatra izrazito nisku izlaznost studenata na izbore za studentske predstavnike. Također smatra da bi anketno vrednovanje nastavnika trebalo biti obvezno na svim hrvatskim sveučilištima.
U raspravu se uključila i publika koja je sudionicima tribine uputila niz pitanja i komentara. Prisutni su se osvrnuli na problem neambicioznih kriterija za napredovanje u humanističkim znanostima, doktoranada koji ne rade u sustavu visokog obrazovanja, broja sveučilišta i kadrovske spremnosti pri osnivanju novih sveučilišta itd.
Sljedeće događanje u sklopu programa Otvorenog četvrtka predviđeno je za 26. siječnja 2023. godine. Riječ je o predavanju Tihomira Englera pod nazivom Thomas Mann – klasik prozne književnosti.
Tekst: Luka Pejić, suvoditelj Otvorenog četvrtka
Fotografije: Marija Milošević
