Otvoreni četvrtak: Zašto smo skloni vjerovati u teorije urote?

U četvrtak, 15. prosinca 2022., održano je treće popularno-znanstveno događanje u sklopu 11. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Psiholog Igor Mikloušić održao je predavanje „Psihologija teorija urote“.

Teorijama urote nazivaju se sve tvrdnje da su uzroci značajnih političkih ili društvenih događaja rezultat zavjere dvoje ili više skrivenih i moćnih aktera. Također, može se reći da je to nepotrebna pretpostavka zavjere kad su druga objašnjenja vjerojatnija. Brojne su teorije urote u koje ljudi vjeruju. Neke su od najpoznatijih da čovjek nije bio na Mjesecu, da je Zemlja ravna ploča, zatim razne teorije urote o tom tko je ubio predsjednika Kennedya, da je Paul McCartney zamijenjen pa do novijih, kao što su poricanje klimatskih promjena i raznih teorija urote o korona-virusu. U psihologiji su istraživanja teorija urote dugo bila na marginama, ali su od pandemije i teorija urote o korona-virusu došla u središte pozornosti. Kod ljudi koji su skloni teorijama urote javlja se zavjernički mentalitet, tj. skloni su vjerovati u brojne teorije urote. Psihologiju zanima što je to što razlikuje ljude koji imaju zavjernički način vjerovanja od onih koji ga nemaju. Istraživanja su pokazala da su ti ljudi više osjetljivi na stres, skloni dosadi (posredovanoj paranojom), imaju averziju prema neizvjesnosti te su skloniji desnoj/desničarskoj orijentaciji. Također, za neke se ljude čini da je usvajanje teorija urote potaknuto potrebom da ih se smatra jedinstvenim i da se ističu od „lakovjernijih drugih“. Pokazano je i da su stariji te manje obrazovani ljudi skloniji vjerovanjima u teorije urote, a teorije se urote lakše usvajaju u marginaliziranim skupinama. Teorije urote mogu imati loš učinak na mentalno zdravlje, a pridonose i stvaranju razdora te neprijateljskih osjećaja unutar društva. U borbi protiv teorija urote potrebno je služiti se konkretnim i detaljnim informacijama, zatim reagirati edukacijom prije nego što teorije urote postanu jedini izvor na koji se ljudi oslanjaju. Također je potrebno razvijati zdravstvenu, medijsku i političku pismenost.

Na kraju predavanja predavač je odgovarao na pitanja publike, a oni koji nisu mogli doći poslušati predavanje, mogu pronaći snimku na YouTube-kanalu Otvorenog četvrtka. U siječnju će u sklopu Otvorenog četvrtka biti organizirana dva događanja, a prvo će biti tribina o krizi u sustavu visokog obrazovanja.

Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka