FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U OSIJEKU
i
HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST
PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE
SLAVONSKI BROD
organiziraju
Znanstveni skup
LOKALNA VLAST I SAMOUPRAVA U POVIJESTI
SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE
Mjesto i vrijeme održavanja skupa:
Filozofski fakultet u Osijeku, 22. – 23. rujna 2022.
Pozivamo Vas da sudjelujete na znanstvenom skupu
»Lokalna vlast i samouprava u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje«.
Ispunjeni prijavni list (priložen) s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. svibnja 2022.
na poštansku adresu:
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
Ante Starčevića 8, 35000 Slavonski Brod
ili na e-mail: info@hipsb.hr.
Sažetak izlaganja (do 250 riječi) molimo poslati najkasnije do 1. lipnja 2022.
na e-mail:
info@hipsb.hr.
Gotove radove molimo poslati najkasnije do 31. prosinca 2022.
na e-mail:
info@hipsb.hr.
Okvirna tema skupa je razvoj struktura vlasti i upravljanja na nižim razinama političke i društvene organizacije na području današnje Slavonije, Srijema i Baranje, od starog vijeka do najnovijeg vremena.
Iako o upravnoj organizaciji u Panoniji predrimskog i rimskog doba nema mnogo sačuvanih izvora, o tome je ipak moguće govoriti ne samo na temelju šireg konteksta i analogija, nego i dragocjenih izvora poput poznatog natpisa ex Pannonia Superiore natus ad Aquas Balizas, pago Iovista, vico Cocconetibus (CIL VI: 3297).
U razvijenom i kasnom srednjem vijeku moguće je istraživati upravno funkcioniranje županija i vlastelinstava, kao i manje poznatih vesnikata (vilikata) i distrikata, na temelju relativno skromne, ali ipak nezanemarive količine sačuvanih izvora. Slično je i s mogućnostima poznavanja ustroja i djelovanja četiriju osmanskih sandžaka na ovom području (Srijemski, Požeški, Pakrački i Mohački), kao i većeg broja nižih administrativnih jedinica – kadiluka/kaza i nahija.
Znatno veće količine izvora govore nam o upravnim strukturama habsburškog i austro-ugarskog razdoblja – županijama i podžupanijama, odnosno kotarima, slobodnim kraljevskim gradovima (Požega i Osijek), vlastelinstvima i vlastelinskim okruzima u civilnom, odnosno pukovnijama i satnijama u vojnom dijelu Slavonije i Srijema.
Županije (odnosno njima približno odgovarajuće upravne jedinice – oblasti, okruzi i zajednice općina), kotari i općine glavne su ustrojbene jedinice područne i lokalne uprave i u 20. i 21. stoljeću.
Posebna tema u ovom okviru je organizacija vlasti i uprave na razini pojedinih naselja, kako gradskih ili “protourbanih” – kolonija, municipij, slobodni grad ili gradska općina (civitas, universitas civium), trgovište, kasaba, varoš, vojni komunitet, slobodni kraljevski grad… – tako i u seoskim općinama.
Neki od problema i pitanja koji se planiraju obuhvatiti temom skupa:
– povijesne strukture lokalne vlasti i samouprave;
– lokalna vlast i zakonodavstvo, zakonski okviri lokalne vlasti;
– normativne i praktične kompetencije lokalnih vlasti;
– lokalna vlast kao posrednik viših vlasti i kao izvorna vlast (samouprava);
– odnos (konflikt, suradnja) između središnjih i lokalnih vlasti;
– pisani dokumenti kao instrument lokalne vlasti;
– odnos „privatne“ i „javne“ vlasti u razdoblju „feudalizma“;
– pravni i društveni djelokrug lokalne samouprave;
– društveni statusi nositelja lokalne vlasti;
– razlike u kvaliteti rada pojedinih lokalnih uprava u ovisnosti o nositeljima upravnih funkcija;
– lokalna uprava i gospodarstvo (međusobni utjecaji);
– odnos lokalne vlasti i drugih formacija društvene moći (vjerske organizacije, kulturne ustanove, vojska, civilno društvo);
– obrazovanje državnih službenika na lokalnim funkcijama.
