Projekt Umijeće ljubavi na FFOS-u

U organizaciji Hrvatske akademske zajednice Sveučilišta u Osijeku i Kluba studenata psihologije (Psihos) Filozofskog fakulteta Osijek u suradnji s Agencijom za usluge psihološkog savjetovanja te rada na osobnom rastu i razvoju Kognitivna muza, 15. ožujka održan je edukativni dio projekta Umijeće ljubavi u velikoj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta. Događaj je bio otvoren za javnost i sve su stavke programa bile iznimno posjećene, prije svega studentima, ali i brojnim drugim gostima.

Kako ističe organizatorica Josipa Antunović, izabrali su temu koja je relevantna i svakodnevno prisutna u svim dobnim skupinama i populacijama te omogućava njihovo povezivanje. Cilj je bio educirati polaznike o temi ljubavi te ujedno popularizirati znanost i pružiti uvid u tjelesne i psihološke procese potaknute fenomenom ljubavi. Interdisciplinarnost znanstvenih područja nužna je za kvalitetan uvid u različite percepcije složenog koncepta ljubavi iz psihološke, kulturološke, sociološke, pedagoške, književne, medijske i glazbene perspektive što je pridonijelo uspješnosti i posjećenosti projekta.

Program je otvoren pozdravnim govorom prodekanice Jukić u kojem je istaknuto da se u okviru projekta Umijeće ljubavi fenomenu ljubavi vraća dignitet kao osjećaju i komunikacijskom kodu, strategiji društvenog bivanja i funkcioniranja te važnom indikatoru mentaliteta i socijalne zrelosti neke zajednice kroz društveno-humanistički, znanstveni i stručni pristup.

Što je fenomen ljubavi i koji je recept za ljubav?

Prvo predavanje Fenomen ljubavi održala je dr. sc. Marina Matić, licencirana geštalt psihoterapeutkinja. Matić je upoznala slušatelje s vrstama ljubavi, trokutom ljubavi i uvjetima koje treba ispuniti kako bi se partnerski odnos smatrao potpunim te ulogom partnera u geštalt-terapiji. Na pitanje što se događa s mozgom kada smo zaljubljeni odgovorila je prof. dr. sc. Marija Heffer u predavanju Recept za ljubav. Heffer je predstavila uobičajene stereotipe uvjeta koje treba ispunjavati idealan partner, kako razaznati trenutni zanos od privrženosti, kako okolina oblikuje naš ljubavni stil do 10. godine života i određuje partnersku kompatibilnost uz teoriju ljubavi iz medicinske perspektive. U pauzama između predavanja faktor iznenađenja bili su gosti benda Opća opasnost. Pero Galić i Vlado Soljačić izveli su neke od najpoznatijih ljubavnih pjesama benda, koje su neupitno obilježile popularnu glazbenu kulturu i antologiju njihove tridesetogodišnje karijere. Prvi dio programa zaključen je ljubavnim kvizom u kojem su studenti pokazali visoku razinu poznavanja fenomena ljubavi u glazbi, filmu i književnosti.

Percepcija ljubavi u književnosti, medijima i psihologiji

Uslijedila je panel-diskusija o Različitim percepcijama ljubavi u kojoj su sudjelovale prof. dr. sc. Biljana Oklopčić koja je predstavila perspektivu ljubavi u engleskoj i hrvatskoj književnosti, izv. prof. dr. sc. Daniela Šincek koja je govorila o socijalno-psihološkoj i kulturološkoj percepciji ljubavi te doc. dr. sc. Tatjana Ileš koja je izložila medijsku percepciju ljubavi. Panel-diskusiju moderirao je Matija Vinković. Prof. Oklopčić govorila je o percepciji ljubavi u književnosti engleskoga govornog područja, započevši s analizom uobičajene formule ljubavnih zapleta popularne književnosti u odnosu na kanonsku književnost koja u središte ne postavlja samo ljubavnu vezu protagonista nego i življenje s odlukom o izboru romantičnog partnera, posljedicama tog izbora te različite vrste ljubavi. Društveni i kulturni kontekst neizostavni je dio prikaza ljubavi i romantičnih veza u književnosti, a kao primjer prof. Oklopčić ističe romane začetnice hrvatskog feminizma Marije Jurić-Zagorke koji su uvijek kontekstualizirani propitivanjem društvene uloge žena. Oklopčić napominje kako je u književnosti često prisutan stereotip femme fatale, konstrukt muške fantazije i suprotnost patrijarhalne predodžbe o ženi kao poslušnoj supruzi i majci. U hrvatskoj književnosti reprezentativan primjerak lika fatalne žene ostaje Krležina barunica Castelli. Konstruktu žene kao muške fantazije suprotstavlja se žensko ispovjedno pismo kao mjesto učenja ljubavi prema sebi, a tek onda prema romantičnom partneru, bližnjima ili Bogu, kako svjedoči Celiena epistolarna forma u Boji purpura. Doc. dr. sc. Tatjana Ileš ukazala je kako mediji utječu na našu percepciju ljubavi koja se u medijskom prostoru sve više pretvara u površne i prolazne trendove kakve promoviraju glazbena i filmska industrija uz društvene mreže te zanemaruje kompleksnost vrijednosti ljudskih odnosa. Medijski prostor zaokupljen je idealiziranim prikazom mlade ljubavi, a sve se manje prostora pridaje zreloj ljubavi, dugogodišnjim i sredovječnim partnerima. Medijski prikaz ljubavi često ovisi o onome što publika želi vidjeti te iako to ne bi trebala, danas ima moć narušavanja partnerskog odnosa.

Lekcija o ljubavnim odnosima Kognitivne muze

Završnica predavanja obilježena je predavanjem terapeuta Kognitivne muze koja se bavi psihološkim savjetovanjem i partnerskim odnosima. Dinko Pleša, psiholog i psihoterapeut, i Izabela Pleša, kroatistica, specijalistica za digitalni marketing i psihoterapeutkinja u edukaciji, održali su predavanje Lekcija o ljubavnim odnosima. Za publiku su pripremili nekoliko zadataka koji se mogu primjenjivati kao modeli samostalnog rada na sebi. Izabela Pleša istaknula je kako mnogi ljudi ne mogu pronaći odgovarajućeg partnera jer nisu osvijestili njegove poželjne osobine, za što je preduvjet upoznati sebe, vlastite vrijednosti i očekivanja od partnerskog odnosa, svoje životne ciljeve i odijeliti samoću od usamljenosti. Dinko Pleša prikazao je model ljubavi u tri faze od zaljubljivanja do spremnosti na obvezivanje, pod utjecajem kemije koja nam može otežati prosuđivanje osobina potencijalnog partnera. Uslijedila je vježba prepoznavanja red/green flags koja je potaknula raspravu i dijeljenje iskustava sudionika. Na kraju, par Pleša iznio je smjernice za održavanje sretnoga partnerskog odnosa i proslijedio poveznicu za partnersko izrađivanje ljubavne mape. Program je zaključen glazbenim nastupom Dore Vuković, Roberta Jokića i Ivana Majačića.

Jesmo li uspjeli razotkriti ljubavni kod i definirati ljubav?

Organizatorica Josipa Antunović zaključila je kako su reakcije posjetitelja studenata i svih sudionika bile ohrabrujuće i velik poticaj za daljnji rad, usvajanje novih alata i vještina te nove projekte u okviru Hrvatske akademske zajednice. Velika posjećenost, osmjesi, zapisivanje, fotografiranje i pohvale potvrđuju oduševljenost sjajnim predavačima, panelistima i akustičnom svirkom benda Opća opasnost.

U pozdravnim riječima prodekanica Jukić osvrnula se na riječi poznatog semiotičara i romanopisca Umberta Eca – kako je u današnjoj epohi sveopće trivijalizacije jezičnoga iskazivanja nemoguće sačuvati autentičnost neposredne ljubavne komunikacije. Sudionici svih dijelova programa pokušali su opovrgnuti tu tezu te protuteze pronalazili u kreiranju individualnih ljubavnih strategija i intimnih kodova komunikacije.

 

Tekst: Beatriz Brkić

Fotografije: Josipa Henizelman