Tijekom rujna na Filozofskom fakultetu u Osijeku, u Maloj vijećnici (br. 39, 1. kat) održavaju se dvije promocije knjiga u sklopu Mjeseca židovske kulture: 9. rujna 2025. u 18 sati održava se promocija knjige Grge Grbešića i Pere Šole „Židovski sabirni logori u Đakovu i Tenji“, dok se 26. rujna 2025. u 18 sati održava promocija knjige Hrvoja Volnera „Obiteljski listovi osječkih Židova“.
Knjiga „Židovski sabirni logori u Đakovu i Tenji“ autora Grge Grbešića i Pere Šole izvorni je znanstveni rad napisan na temelju arhivske građe iz deset arhiva: Đakovačko-osječke nadbiskupije, Arhiv Sarajevske nadbiskupije, Arhiv Milosrdnih sestara Svetoga Križa u Đakovu, Arhiv Židovske bogoštovne općine u Osijeku, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Državni arhiv u Osijeku, Državni arhiv u Zagrebu, Arhiv Jugoslavije u Beogradu i Jevrejski istorijski arhiv u Beogradu. Osim arhivske građe autori su obradili sve zakonske odredbe i uredbe u NDH koje su bile usmjerene protiv Židova, kao i novinske članke koji su raspirivali antisemitizam u NDH. Svoja istraživanja usporedili su s dosadašnjim istraživanjima Zorana Vasiljevića: „Sabirni logor Đakovo“, Narcise Lengel-Krizman: „Prilog proučavanja terora u tzv. NDH: Ženski sabirni logori 1941.-1942. godine“, Zlate Živaković-Kerže: „Od židovskog naselja u Tenji do sabirnog logora“.
Židovski sabirni logor u Đakovu osnovan je u prosincu 1941., a zatvoren je u srpnju 1942. godine. Knjiga „Židovski sabirni logori u Đakovu i Tenji“ na temelju dosadašnjih istraživanja i neobjavljene arhivske građe dala je svoj znanstveni doprinos u rasvjetljavanju stradanja židovske zajednice za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Moderatorica promocije: Senata Majić
Knjiga Hrvoja Volnera „Obiteljski listovi osječkih Židova“ temelji se na dokumentima iz 1945. u kojima su bilježeni podaci o osječkim židovskim obiteljima nakon Holokausta. Iz njih saznajemo o demografskoj i socijalnoj strukturi zajednice, deportacijama, bijegovima, partizanskom angažmanu i imovinskim prilikama. Autor utvrđuje da je od oko 2600 Židova preživjelo tek 446, dok je stradalo više od 2000, među njima i 220 djece. Knjiga uz analitička poglavlja donosi i 760 sačuvanih obiteljskih listova kao vrijedan izvor za buduća istraživanja i obiteljsku memoriju.
Knjigu će predstavljati episkop Jovan Ćulibrk, profesor Jaroslav Pecnik te autor knjige Hrvoje Volner, profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Nives Beissmann,
organizatorica Mjeseca židovske kulture