U četvrtak, 28. ožujka 2024., održano je sedmo popularno-znanstveno događanje u sklopu 12. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Prof. dr. sc. Željko Pavić održao je predavanje Politički izbori i strukturna polarizacija hrvatskog društva.
Tema predavanja nametnula se sama budući da nam u ovoj godini predstoji troje izbora. Politička polarizacija može se mjeriti na različite načine – npr. na primjeru SAD-a mjerila se uzimajući apsolutnu razliku između stavova prema republikanskim i demokratskim političarima. Politička polarizacija dovodi do podjele društva na međusobno suprotstavljene tabore u kojima političke razlike utječu na društvene odnose. Istraživanja pokazuju da je politička polarizacija u svim dijelovima svijeta porasla od 2000. godine pa nadalje. Podaci za Hrvatsku preuzeti su iz Europske studije vrednota (1999., 2008. i 2018.) te iz autorovih izvora podataka (internetski paneli 2021. i 2022.). U predavanju su prikazani trendovi političke polarizacije u Hrvatskoj, povezanost političke samoidentifikacije i stranačkih preferencija s drugim društvenim obilježjima i sa svjetonazorskim stavovima (pobačaj, stavovi prema homoseksualnosti). Podaci pokazuju da iako je još većina ljudi u političkom centru, ipak se s vremenom smanjuje broj onih koji su politički centar. Također, u Hrvatskoj se stariji ljudi češće samoidentificiraju kao ljevičari, što je poprilično specifično za Hrvatsku i trebalo bi pronaći objašnjenjenje za to. S godinama raste korelacija s religioznošću i svjetonazorom. Također raste povezanost između stava prema homoseksualnosti i samoidentifikacije kao nekoga tko pripada ljevici ili desnici. Zanimljivo, u Hrvatskoj je slaba povezanost ekonomskih stavova s pripadnošću ljevici ili desnici. Rezultati pokazuju da su glasači HDZ-a najreligiozniji, kao i da imaju uvjerljivo najkonzervativnije stavove. Sami uzroci političke polarizacije mogu se pronaći u ideološkoj polarizaciji, ponašanju političkih elita te novom medijskom okruženju. Tako se smatra da mediji (posebno tradicionalni, dok je kod interneta situacija složenija) imaju srednjostrujački učinak, tj. dovode do smanjenja polarizacije tako što izlažu korisnike medija umjerenim političkim porukama, a kako se povećava broj politički motiviranih ljudi, političke elite pomiču svoje ideološke i političke pozicije prema centru.
Nadolazeći izbori pokazat će koliko smo kao društvo politički polarizirani, a dotad nastavite pratiti Otvoreni četvrtak koji se vraća već polovicom travnja.
Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka
