Na Filozofskom je fakultetu u Osijeku od 20. do 22. studenoga 2024. godine u organizaciji Odsjeka za filozofiju i Odsjeka za njemački jezik i književnost u povodu Svjetskoga dana filozofije uspješno održan Tjedan filozofije, posvećen obilježavanju 300. godišnjice rođenja i 220. godišnjice smrti Immanuela Kanta, bez ikakve dvojbe jednoga od nekolicine najvećih filozofa svih vremena. Unutar Tjedna zbilo se tako otvorenje izložbe „Kantovo nasljeđe“, predstavljanje Kantove knjige O pedagogiji te znanstveno-stručni skup „Kant. 300 godina“, zajedno sa studentskom sekcijom pod temom „Kant i obrazovanje“ i studentskom radionicom „Kant kao odgajatelj“.
Tjedan je otpočeo u srijedu, 20. studenoga prigodnim izlaganjem izv. prof. dr. sc. Tihomira Englera s Odsjeka za njemački jezik i književnost, kojim je pak otvorena izložba u njegovu autorstvu pod nazivom „Kantovo nasljeđe“. Tome je uslijedilo predstavljanje spisa O pedagogiji, dakle novoprevedene Kantove knjige o filozofiji odgoja, a kojom su prilikom govorili prof. dr. sc. Goran Livazović s Odsjeka za pedagogiju te izv. prof. dr. sc. Boško Pešić i prof. dr. sc. Željko Senković s Odsjeka za filozofiju.
Četvrtak, 21. studenoga, ujedno i službeni ovogodišnji Svjetski dan filozofije, bio je namijenjen održavanju znanstveno-stručnoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem naslovljenoga „Kant. 300 godina“, koji su srdačnim pozdravnim riječima otvorili dekan prof. dr. sc. Ivan Trojan i predsjednik programsko-organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Pešić. Tematizirano je prema tome iz raznih perspektiva veliko Kantovo stvaralaštvo, pri čemu jest riječ bila o njegovu doprinosu estetici, suvremenoj političkoj filozofiji i poimanju idealizma, o pojmovima zajedničkog osjetila, uzvišenoga i problematici uma, zatim o kritičkoj metafizici i ontologiji, imperativu i ideji radikalnoga zla te Lacanovoj kritici, kao i o odnosu dostojanstva i slobode te problemu otpora i postulatu javnog prava. Kantova je prosvjetiteljska misao također i posebice tematizirana u svjetlu lingvističkog i dramskog pristupa stvari. Sudjelovali su: Predrag Finci, Ivan Milenković, Bernard Harbaš, Marijan Krivak, Ivana Jozić i Ivana Šarić Šokčević, Sanja Ivanović Grgurić, Tihomir Engler i Petra Žagar Šoštarić, Boško Pešić, Pavao Žitko, Daniel Horvat, Željko Senković, Martina Volarević, Damir Sekulić, Katarina Jukić. Skup je prošao dobro posjećen i ispunjen raspravama raznovrsnim i plodonosnim, međutim prije svega raspravama aktualiziranima u dobroj volji – što bi samome Kantu zasigurno bilo posebno drago. Svjetski je dan filozofije u osječkoj izvedbi, kako i priliči, zaključen u prijateljskoj atmosferi zajedničkom večernjom gozbom.
Posljednjeg je dana Tjedna, u petak, 22. studenoga, održana studentska sekcija tematski zaokupljena Kantom u kontekstu obrazovanja. Sekciju su otvorili prodekanica za nastavu i studente izv. prof. dr. sc. Sanja Jukić i izv. prof. dr. sc. Pešić. Izlagalo se i diskutiralo potom o odnosu kulture, etike i slobode prema obrazovanju, razlikovanju javnog i privatnog uma, razumijevanju fizičkoga i odgoja dječje moralnosti, zatim Kantovu doprinosu koncepciji građanskog odgoja i razmatranju suvremenih izazova obrazovanja te usporedbi tematski relevantnih njegovih stavova s onima Karla Marxa. Sudjelovali su: Ivana Šojat, Marijana Mijić, Karla Pružinac, Luka Prijić, Ida Polak, Ante Klisović, Luka Mustapić, Irena Kapović, Martina Ivanović.
I konačno, Tjedan je istoga dana kompletiran radionicom „Kant kao odgajatelj“, a koju su moderirali studentica Karla Pružinac i student David Mrđanov. Studentice su i studenti Odsjeka za filozofiju tom prilikom zajedno s osječkim i vukovarskim gimnazijskim učenicama i učenicima promišljali Kantove stavove u pogledu pedagogije i obrazovnih znanosti uopće. U tematskom sklopu općenito Kantove filozofije i posebno njegovih pedagoških ideja, naglasak je radionice putem praktičnih aktivnosti i rasprave te evaluacije i refleksije stavljen najprije na koncepte autonomije, slobodarenja, morala i moralnih zakona te kritičkog mišljenja – a u čemu se pokazuje presudna odgojna uloga učitelja.
Damir Sekulić
