Četvrto izdanje Tjedna znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku održano je od 10. do 14. veljače 2025. godine. U ponedjeljak, 10. veljače održano je predavanje s radionicom Kako zablistati u javnim nastupima izv. prof. dr. sc. Katarine Habe sa Sveučilišta u Ljubljani. Njezini znanstveni i stručni napori usmjereni su na razvoj strategija uspješnoga glazbenog izvođenja, s naglaskom na sposobnost svladavanja anksioznosti pri izvedbi, pri čemu spaja analitičke kvalitete psihologa i intuitivni kreativni um glazbenice.
Drugi je dan manifestacije započeo predavanjem The Bible as God’s Story with the World prof. dr. sc. Marcela V. Măcelarua iz Arada, Rumunjske. Istraživački interesi predavača kreću se od konstrukcija identiteta u hebrejskoj Bibliji do njihova hermeneutičkog prijevoda unutar suvremenoga kulturnog, akademskog i vjerskog konteksta.
U nastavku dana studenti istraživači Borna Petrović i Irena Poje predstavili su projekt Izrada tezaurusa hrvatske paremiološke građe fakultetskog centra za istraživanje i suradnju. Cilj je projekta digitalizirati poslovice od 12. do 19. stoljeća, a posebnost je mrežna stranica tezaurusa prilagođena za osobe s poteškoćama s vidom i čitanjem. U ovom projektu uspješno su spojeni jezikoslovlje i informacijske znanosti.
Isti dan uslijedilo je i predavanje The Role of Museum Learning in Promoting Well-Being dr. sc. Zsuzse Koltai iz Pečuha. U današnjem svijetu u kojemu vlada multikulturalnost i veliki spektar različitosti socijalnih i društvenih problema, ono što nas sve spaja sve je veća potreba za mjestom u kojemu nemamo kapitalistički pritisak, već kulturnu slobodu. Nju je moguće postići promičući inkluzivnost, raznolikost, održivost i sudjelovanje zajednica. Muzeji današnjice promiču ljudsko blagostanje s time što su fokusirani na reduciranje samoće i izolacije, poticanje kreativnosti, povećanje samopouzdanja, promicanje mentalnog zdravlja i jačanje aktivnoga građanskog identiteta.
Trećeg dana Tjedna znanosti prvo je predavanje na temu Paremiological Dictionaries održao dr. sc. Matej Meterc iz Ljubljane. Predstavio je digitalizirane slovenske rječnike te govorio o najvažnijim značajkama standardnoga jezičnog rječnika i paremiološkog rječnika, o primjeru korpusne analize paremioloških izraza, demonstraciji korisnosti rezultata paremioloških upitnika, o paremiološkom minimumu te o potencijalu analiziranja podataka iz odgovora generiranih pomoću umjetne inteligencije.
Prof. dr. sc. Catherine Spooner iz Velike Britanije preko platforme Zoom održala je predavanje na temu Fashion in Folk Horror: Sacrificial Maidens and Ritual Robes. Analizirala je sadržaj i kostimografiju filmova Midsommar (2019), The blood on satan’s claw (1971), The Wicker Man (1973) i A folk horror tale (2021). Govorila je o modnim trendovima koji spajaju gotičku kulturu s elementima nostalgije i romantiziranog djetinjstva te analizirala mitologiju o Svibanjskoj kraljici (“The May Queen”).
Uslijedilo je predstavljanje fakultetskih znanstvenih časopisa Anafora, Jezikoslovlje, Proverbium i Libellarium te okrugli stol pod nazivom Opis posla: Glavna urednica. Izv. prof. dr. sc. Ana Mikić Čolić predstavila je časopis Jezikoslovlje, jedan od vodećih jezikoslovnih časopisa u Republici Hrvatskoj. Časopis Anafora predstavila je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal koja je naglasila kako je to časopis u kojemu se objavljuju kategorizirani znanstveni radovi, prikazi i osvrti s područja znanosti o književnosti i srodnih područja humanističkih i društvenih disciplina. Časopis Libellarium predstavila je prof. dr. sc. Jelena Lakuš koja je istaknula kako časopis sporazumno izdaju Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Osijeku. Danas izlazi samo u elektroničkom obliku, a uredništvo je dijelom međunarodno. Tematska pokrivenost časopisa obuhvaća teoriju i metodologiju informacijskih znanosti, nakladništvo i knjižničarstvo, digitalnu kulturnu baštinu, baštinske ustanove, sociologiju knjige i čitanja, informacijsku pismenost i digitalnu humanistika. Časopis Proverbium predstavila je izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga ističući kako je prvi broj časopisa izašao davne 1984. godine, a prve je tri godine izlazio u Ohiou, SAD. Nakon predstavljanja časopisa uslijedio je okrugli stol koji je moderirala doc. dr. sc. Stephanie Jug, a sudjelovale su spomenute glavne urednice. Kao glavni problem uredničkog posla identificiran je mali broj kvalitetnih i relevantnih radova koji pristižu na razmatranje. Usprkos kontinuiranim problemima uredničkog posla sve urednice svoju ulogu smatraju dinamičnom, a uredništvo časopisa cijene jer im je omogućilo razvoj kompetencija koje prije nisu imale ili nisu imale razvijene u današnjoj mjeri.
Četvrti dan Tjedna znanosti, 13. veljače, započeo je predavanjem Jezik (nacionalnih) kriza: Što metonimije (ne) mogu postići? koje je održala dr. sc. Aleksandra Salamurović iz Regensburga. Predavanje se moglo popratiti i preko platforme Zoom. U predavanju je dan pregled istraživanja uloge metonimija u političkom i javnom diskursu te njihove moći u oblikovanju percepcije i rješavanja kriza. Kao primjer predavačica je analizirala nacionalnu krizu u slučaju Sjeverne Makedonije. Navela je kako se metonimije u političkom diskursu koriste za stvaranje kohezije, legitimizaciju odluka, evaluaciju i argumentaciju. Interaktivno predavanje zaključeno je mišlju kako jezik ima moć i pojednostaviti i zakomplicirati situacije, što ga čini ključnim alatom u političkom diskursu.
Uslijedilo je predavanje Harold Bloom i Biblija doktoranda Roberta Stubičara koji je predstavio Bloomovu književnu teoriju straha od utjecaja, na temelju koje mu kritičari spočitavaju elitizam i rasizam te tvrde da pokušava stvoriti vlastiti književni kanon. Predavačeva doktorska teza temelji se na hipotezi da je Bloom gnostičkom koncepcijom kanona pokušao definirati središte suvremene zapadne liberalne kulture koju prema njemu nisu stvorili filozofi ili ekonomisti, već pisci, napose Shakespeare.
Na mrežnim stranicama Fakulteta objavljena je e-publikacija Studenti istraživači Filozofskog fakulteta u Osijeku. Time je široj publici dan uvid u izazove i potencijale statusa studenata istraživača, koji su radom na istraživačkim projektima stekli vrijedna iskustva korisna za njihov profesionalni razvoj. Posjetitelji koji su sudjelovali u programu u zgradi Fakulteta mogli su pogledati i postersko izlaganje Centra za popularnu kulturu na temu British Women of Letters: Neglected Voices of the Eighteenth Century.
E-brošura Studenti istraživači Filozofskog fakulteta u Osijeku
U petak, 14. veljače, posljednjeg dana Tjedna znanosti, održala se tradicionalna Doktorska runda u sklopu koje su doktorandi u opuštenoj atmosferi raspravljali o temama svojih doktorskih radova. Time je i ovaj Tjedan znanosti doprinio vidljivosti znanstvenog rada Fakulteta, pri čemu su u fokusu bili gostujući predavači koji su reprezentirali bogatu međunarodnu suradnju fakultetskih djelatnika, marljivi studenti istraživači, vrsni mladi znanstvenici na doktorskim studijima i vrijedni znanstveni časopisi Fakulteta.
tekst: Dora Bukovac
fotografije: Sven Bonet
