Djelatnice Ureda za psihološko savjetovanje studenata Ena Štrk, mag. psych. i Maja Matković, mag. psych. 29. travnja u maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta održale su predavanje o vrstama i prevenciji anksioznosti.
Normalna briga ili poremećaj?
Psihologinja Ena Štrk predstavila je razlike između anksioznosti kao normalne brige i poremećaja na temelju intenziteta, trajanja i specifičnih obilježja. Smatra kako je anksioznost do određene razine normalna i poželjna u svrhu opreza u svakodnevnim situacijama i rješavanja problema, no kad anksioznost u obliku pretjerane i nekontrolirane brige prijeđe granicu i počne otežavati svakodnevno funkcioniranje, tako da se tijekom dužeg vremenskog perioda proširi na različite aspekte života bez jasnog ili logičnog uzroka, treba ju tretirati kao poremećaj.
Štrk dodaje kako je anksiozni poremećaj među najčešćim mentalnim zdravstvenim poremećajima od kojeg pati 264 milijuna ljudi u svijetu te se javlja u 1, 5 do 2 puta većoj učestalosti kod žena. Štrk je napomenula kako se anksioznost manifestira fizičkim, kognitivnim, emocionalnim i ponašajnim simptomima, a faktori koji utječu na njezin razvoj u rasponu su od genetike i kognitivnih faktora do traumatskih iskustava i društvenog okruženja.
Kako si pomoći?
Dio predavanja bio je posvećen uputama za samopomoć u slučaju pojavljivanja simptoma anksioznog ponašanja. Princip koji psihologinje primjenjuju u kognitivno-bihevioralnoj terapiji u psihološkom savjetovalištu temelji se na kognitivnom trokutu koji povezuje misli, osjećaje i ponašanja. Pomoću njega lakše se mogu osvijestiti negativne automatske misli, a pokazalo se korisnim uvesti i vježbe progresivne mišićne relaksacije. Anksiozni poremećaj karakterističan je za studentsku populaciju, a najčešće se javlja u obliku ispitne ili socijalne anksioznosti, o kojoj je u nastavku govorila psihologinja Maja Matković.
Ostali oblici anksioznosti
Socijalna anksioznost odnosi se na situacije s interpersonalnim interakcijama te izvođenje različitih radnji. Često je potiču visoki standardi i negativna vjerovanja o sebi. Psihologinje napominju kako je izlaganje stresnim situacijama neizbježno, no za osobe koje se bore s anksioznošću postupno izlaganje od jednostavnijih k složenijim okolnostima može dovesti do boljih rezultata i umanjiti socijalnu anksioznost. Panični napadaji, generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj i fobije također pripadaju anksioznim poremećajima. Psihologinje Matković i Štrk istaknule su nužnost praćenja promjena u mentalnom zdravlju i pravovremenog reagiranja u traženju pomoći.
Predavanje je bilo zaključeno pitanjima studenata koji su pokazali zainteresiranost za temu i podijelili vlastita iskustva u svladavanju anksioznosti.
Beatriz Brkić
