Terenska nastava studenata diplomskog studija engleskog jezika i književnosti

Odsjek za engleski jezik i književnost

Terenska nastava trinaest studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku diplomskog studija engleskog jezika i književnosti nastavničkog smjera u okviru kolegija „Analiza pogrešaka u nastavi stranog jezika“ Odsjeka za engleski jezik i književnost uz vodstvo izvanredne profesorice Tanje Gradečak

Zagreb, 8. 12. 2022. – Posjet Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Potaknuti sadržajem kolegija Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika na kojemu analiziramo tipične pogreške učenika i studenata engleskog jezika, njihove vrste i izvore, odlučili smo se posjetiti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, instituciju koja provodi jedan od najvažnijih procesa u hrvatskom obrazovnom sustavu, državnu maturu i koja se, osim testiranja znanja, bavi i pogreškama koje pri tome nastaju.

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pozdravio je studente te dodao kako je biti učitelj najljepši i najodgovorniji posao. Nakon uvoda ravnatelja NCVVO-a predstavila se Ira Tretinjak, voditeljica Odjela za predmetne koordinatore, koja se ujedno bavi psihometrijskom analizom ispita državne mature te je u NCVVO-u još od probne mature školske godine 2008./2009.

Studenti su u dva dijela interaktivnih predavanja saznali kako se izrađuju i evaluiraju ispiti državne mature iz engleskoga jezika.

Prvi dio vodile su Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović, članice stručne radne skupine, koje od ranih početaka državne mature izrađuju ispite engleskoga jezika. Cvjetanka Božanić, koja u zagrebačkoj X. gimnaziji predaje španjolski i engleski jezik, naglasila je kako je sretna svojim poslom, nije zažalila i bila je samo tri mjeseca izvan struke. Sanja Vrhovec-Vučemilović voditeljica je stručne radne skupine za engleski jezik. Objasnila je kako ciklus razvoja testa traje oko dvije godine te se sastoji od planiranja, dizajniranja i razvoja zadataka pri čemu je naglasila kako nemaju na kome testirati zadatke, pa tako među sobom testiraju, provode i prate rezultate. Božanić i Vrhovec-Vučemilović također su predstavile potencijalnu novu maturu za 2024. godinu. U novoj maturi razmišljaju o promjeni zadataka, uz naglasak na malim promjenama kako ne bi previše iznenadile pristupnike ispitima. Također se raspravljalo o uvođenju elementa ispitivanja govorenja (engl. speaking) što zahtijeva velike pripreme i logistički je jako zahtjevno. Nedostatak je tog elementa to što sprječava hrvatsku maturu da bude priznata na razini koju promovira međunarodna organizacija ALTE – The Association of Language Testers in Europe. Kao još jednu promjenu razmatraju mogućnost uvođenja novog tipa eseja u sekciji pisanja (engl. writing). Na postavljeno pitanje studenta o razinama na maturi stručnjakinje su odgovorile kako uvođenje C1 razine kao više razine državne mature iz Engleskoga jezika ne bi bilo pošteno prema svima, zato ostaje B2, iako rezultati pokazuju visok postotak riješenosti, čak preko 80 %. Navele su kako su prilikom uvođenja državnih matura testiranjem učenika 1. i 2. razreda srednjih škola uvidjele da su učenici bili na A2 razini, tako da se razina znanja engleskog jezika očito povećala. Nakon rasprave donijele su pregled kurikuluma na kojemu se matura temelji. Također su predstavile problem opterećenja brojem predmeta u 4. razredu srednjih škola, gdje kao rješenje navode uvođenje modula kako, na primjer, učenici koji žele na medicinski fakultet ne bi morali učiti programiranje nego predmete koji su korisni za njihovu buduću struku ili područje kojim se žele baviti. U nastavku predstavljanja kurikuluma objasnile su način bodovanja te navele kako je raspravljački esej bolji jer se razmišlja i o drugoj strani, o oba argumenta. Predstavile su pripreme za ispit i savjetovale da treba raditi na pripremama različitih struktura teksta kao što su poruke, e-mailovi, eseji i slično, a na nastavi bi teme trebalo unaprijed prodiskutirati kako bi učenici odmah znali o čemu pisati. Diskutiralo se o metodologiji ispravljanja eseja na maturi te su navele sedam ispravljenih eseja po satu kao prosjek za iskusne ispravljače. Također su govorile o žalbama, navodeći da dobiju 400 – 500 žalbi po roku. Esej pregleda minimalno dvoje ljudi. Norma za ispravljače iznosi 50 – 70 eseja po danu, ali ukoliko je ispravljač umoran, napušta ispravljanje ispita kako ne bi došlo do greške. Pred kraj su prikazani primjeri eseja na osnovnoj razini te su stručnjakinje objasnile upute za ispravljače. Cvjetanka Božanić i Sanja Vrhovec-Vučemilović po završetku prvog dijela bile su otvorene za pitanja i dinamičnu raspravu.

Drugi dio predstavljanja rada NCVVO-a održala je psihologinja dr. sc. Natalija Ćurković s odjela za istraživanje, koja je govorila o psihometrijskim analizama valjanosti ispita na maturi. Stručnjakinja je prikazala i objasnila mjerenja kao što su normativno-kriterijsko, gdje se učenicima da ispit te ih se međusobno uspoređuje, a kriteriji se postavljaju samo unutar grupe (na primjer razred). Formativno-sumativno mjerenje objašnjeno je kao kontinuirano mjerenje gdje se učeniku da do znanja gdje se nalazi. Navela je da trošak cijelog procesa ispita državnih matura iznosi oko 20 milijuna kuna godišnje. Glavno pitanje koje se postavlja jest mjerimo li ono što zapravo želimo mjeriti, kao i jesu li rezultati pouzdani, ispit prikladan za učenike, jesu li zadaci povezani. Kao metodu utvrđivanja valjanosti ispita navela je provođenje psihometrijske analize, a kao svrhu mature izlučivanje najboljeg; nije cilj ostvariti maksimalan broj jer time ne vidimo koliko još učenik može, testiraju se granice te se time radi selekcija. Raspravljalo se kako težina zadatka nije odrednica je li zadatak dobar ili ne te o diskriminantnosti zadatka kao odrednice dobrih i lošijih učenika. Zaključak je da je psihometrijska analiza nužna za zaključke o kvaliteti ispitnog materijala.

Završetkom drugog dijela nastavio se neformalni razgovor s Cvjetankom Božanić i Sanjom Vrhovec-Vučemilović koje su prikazale najproblematičnije zadatke nakon rezultata predstavljenih u drugom dijelu te je diskusija povedena pitanjima studenata.

9. 12. 2022. – Posjet izdavačkoj kući Školska knjiga d. d.

Na kolegiju Analiza pogrešaka i nastava stranog jezika bavimo se i analizom nastavnog materijala, pa je to bio razlog zašto smo odlučili posjetiti i poduzeće koje se bavi upravo time.  Školska knjiga d.d. vodeća je izdavačka kuća u Hrvatskoj s vrlo bogatom tradicijom i raznolikim izborom udžbeničkih i priručničkih izdanja, pogotovo za nastavu stranih jezika.

U Školskoj knjizi studenti su prisustvovali interaktivnom predstavljanju procesa nastajanja udžbenika uz Vlastu Čeliković (urednicu za engleski jezik), Adama Vuka (urednika za njemački jezik) i Melitu Jurković (autoricu udžbenika). Nakon predstavljanja studenti su uz raspravu s navedenim urednicima i autorima rješavali kviz o stranim izdavačima za njemački i engleski jezik, okvirnom broju učitelja engleskog i njemačkog jezika u hrvatskim školama, broju osnovnih i srednjih škola te procesu i fazama nastajanja jednog udžbenika. Studenti su prvo samostalno poredali faze nastajanja udžbenika, zatim uz stručnjake po redu naveli istraživanje tržišta, proučavanje kurikuluma/programa Ministarstva, osmišljavanje koncepcije rukopisa, pisanje rukopisa, osmišljavanje dizajna, recenzentski postupak, lekturu, grafičko oblikovanje rukopisa, korekturu te kao posljednje tisak. Razgovaralo se o kurikulumu te ZEROJ-u (Zajednički europski referentni okvir za jezike, engl. CEFR) i o razinama znanja stranih jezika općenito. Kao prosjek izrade jednog udžbeničkog kompleta naveli su dvije godine, a osim udžbenika izrađuju i različite rječnike za sve uzraste. Nakon pitanja studentice naglasili su kako autori moraju biti svjesni interesa učenika uz raspravu o balansu opće kulture. Predstavljen je udžbenik Forward 4 autorica Anice Gregović, Vlatke Ivić, Melite Jurković i Aleksandre Pavličević. Udžbenik Forward 4 namijenjen je učenicima gimnazija i srednjih škola te su cjeline udžbenika medicina, povijest umjetnosti (od klasika do modernosti), pravo za učenike koji su zainteresirani za pravo, znanost i tako dalje, a na kraju se nalazi književnost. Na pitanja studenata pojasnili su kako se nalaze autori za udžbenike – uglavnom preko konferencija, stručnih vijeća te natjecanja gdje prate nastavnike i po tome odrede one koji su kreativni i skloni autorskom izrazu i metodičkom pristupu poučavanja jezika. Pozvali su studente da se nakon diplome učlane u HUPE (Hrvatsko udruženje profesora i nastavnika engleskog jezika) te u ekvivalent za njemački KDV (Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika). Na pitanja studenata navode da nikada nisu brojili, ali da u prosjeku troškovi izrade udžbenika iznose oko 50 000 kn, a autori unutar tematskog područja koje kurikulum određuje imaju potpunu autorsku slobodu.

Melita Jurković naglašava važnost postupnosti kod pisanja udžbenika, pa tako i važnost suradnje i timskog rada s dobrim urednikom. Kao duljinu trajanja osmišljavanja kakav bi udžbenik bio navodi 3 – 4 mjeseca, autori provode mnogobrojne sate istražujući teme. Autorica komentira uspoređivanje filmova za učenike, uvođenje književnosti kao aktivnosti te drugih kreativnih zadataka.

Adam Vuk komentira suradnju: „Sve se temelji na dobroj suradnji autora i urednika“, a Vlasta Čeliković kao kriterije za autora navodi dobro poznavanje engleskog jezika i dobru metodiku, kao i rad, iskustvo s barem dvije ili tri generacije učenika.

Na pitanje studenata povela se rasprava o dijelu slušanja u udžbenicima gdje se ističe važnost različitih naglasaka i dijalekata, kao i kontrole i balansa između izvornih i neizvornih govornika.

Na kraju su studenti posjetili grafički odjel Školske knjige i doznali koji su osnovni procesi pri vizualnom i grafičkom uređivanju udžbenika.

Slobodno vrijeme proveli smo na prekrasnom zagrebačkom Adventu!

 

Tanja Gradečak, izv.prof.

Nera Kovač

Lea Vadas