U utorak, 22. studenoga 2022., studenti i profesori Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te Odsjeka za informatologiju bili su na terenskoj nastavi u Novom Sadu. Cilj terenske nastave bio je proširiti znanje o književnome nobelovcu Ivi Andriću i jednom od njegovih najpoznatijih romana Na Drini ćuprija. U terensku nastavu uključilo se 26 studenata koji su pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marice Liović, prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić, izv. prof. dr. sc. Maje Glušac i izv. prof. dr. sc. Ane Mikić Čolić u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu pogledali predstavu Na Drini ćuprija, dramsku adaptaciju Andrićeva romana u režiji Kokana Mladenovića.
Predstava Na Drini ćuprija raskošno je scenografski, koreografski i glazbeno osmišljena i uprizorena, a njezina radnja proteže se, kao i radnja Andrićeva romana, tijekom nekoliko stoljeća. Dramsku radnju obogaćuje višejezična izvedba, pa se osim dijaloga i monologa na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, mogu čuti i oni na turskom, njemačkom i mađarskom (naravno, popraćeni prijevodom). Najzanimljivije i najupečatljivije scene čine sjajni monolozi i dijalozi koji andrićevski uprizoruju istaknute i, zanimljivo, većinom ženske likove Andrićeva romana, poput monologa lude Ilinke, prikaza nesretne sudbine lijepe i mudre Fate Avdagine (koji je praćen čak i scensko-glazbenom izvedbom pjesme o Fati preuzete sa stranica romana Na Drini ćuprija) te prikaza Lotike i njezina hotela, kao i scena kojom se prikazuje epizoda Ćorkanova rasplesanog prelaska preko zaleđene ograde mosta na Drini. Kao najslabiji dio predstave mogu se istaknuti činjenica da je njezina radnja u odnosu na radnju Andrićeva romana proširena do kraja 20. stoljeća, tj. ne završava s 1914. godinom, nego se proteže čak do 1990-ih. – činjenica u kojoj se, uz izraženo redateljsko politiziranje, gubi izvorni Andrićev tekst – te trajanje od dva sata i trideset minuta bez pauze.
Ipak, uzimajući u obzir činjenicu da se dramski tekst uvijek mora prilagoditi zahtjevima izvedbe na pozornici, a najčešće i suvremenim društveno-političkim prilikama, terenska je nastava studentima pružila mogućnost za daljnju raspravu o aktualnosti, ali i različitim mogućnostima aktualizacije Andrićeva književnog djela.