Na Filozofskom fakultetu u Osijeku u razdoblju od 25. do 28. rujna u suorganizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu, Filozofskog fakulteta u Osijeku i Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu održan je Sedmi kongres hrvatskih povjesničara s krovnom temom Zemlja. Kongres, koji se održava svake četiri godine, po prvi je put organiziran na prostoru Slavonije i Baranje, pri čemu je gotovo 300 izlagača iz različitih dijelova Republike Hrvatske i inozemstva, podijeljenih u više od 30 tematskih sekcija, svojim istraživanjima prikazalo različita značenja pojma zemlje u historiografiji te drugim društvenim i humanističkim znanostima.
Četverodnevni kongres bio je podijeljen na sekcije koje su se bavile različitim poimanjem zemlje od staroga vijeka do suvremene povijesti. Program je otvoren plenarnim izlaganjima Stanka Andrića i Hrvoja Petrića, koji su pojmovnim razmatranjem i ekohistorijskim pogledom pristupili proučavanju zemlje u historiografiji. Prvi dan kongresa odvijao se u sekcijama koje su bile usmjerene na odnos društva, kulture i zemlje, poput Stare povijesti, Obilježja političke kulture u Vojnoj krajini, Umjetnosti u društvu od sredine 19. stoljeća do danas te Kulture sjećanja. Drugi dan kongresa, četvrtak, bio je podijeljen na sekcije Hrvatsko i europsko srednjovjekovlje, Marginalne društvene skupine u 19. stoljeću, Povijest 20. stoljeća te Zemlja ̶ etnološki kulturnoantropološki fenomen. Izlagači su raznovrsnim pristupima analizirali odnos čovjeka i zemlje, pri čemu su se izlaganja kretala od analize plemićkih posjeda do marginalnih skupina. U petak, 28. rujna, rad kongresa bio je posvećen proučavanju ekonomske i društvene povijesti od staroga vijeka do moderniteta u sekcijama Percepcije teritorija u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, Politika i gospodarstvo u „dugom“ 19. stoljeću te Zadrugarstvo. Na kongresu je održano i 11 studentskih izlaganja, koja su predstavljena u zasebnoj sekciji. Njihova izlaganja obuhvatila su širok vremenski raspon, krećući se od antike do suvremene povijesti, pri čemu su studenti imali priliku dokazati svoju kompetentnost u historiografskim istraživanjima.
Uz velik odaziv izlagača, primjetno je bilo i sudjelovanje nastavnika povijesti, studenata te ostalih gostiju koji su svojom prisutnošću i sudjelovanjem u raspravama obogatili program Sedmoga kongresa hrvatskih povjesničara. Tijekom održavanja Kongresa održano je predstavljanje 14 novoobjavljenih knjiga i zbornika radova, čime je predstavljena bogata i razgranata historiografska nakladnička djelatnost. Program je dodatno obogaćen i aktivnostima poput obilaska grada Osijeka te izleta usmjerenoga na upoznavanje kulturno-povijesne baštine i gastronomskog identiteta Baranje, čime je program Kongresa priveden kraju.
Uspješno održan Sedmi kongres hrvatskih povjesničara u Osijeku rezultirao je razmjenom ideja i novih istraživačkih rezultata na polju historiografije, a najavljeno je i održavanje sljedećega kongresa, koji bi se trebao održati u Puli, u redovitom ciklusu. Velik odaziv na ovogodišnji Kongres pokazuje zainteresiranost profesora i studenata za sudjelovanje u predstavljanju aktualnih povijesnih istraživanja, pri čemu je naglasak na afirmaciji hrvatske historiografije, suradnji i umrežavanju istraživača te poticanju mlađih kolega i studenata povijesti na inovativan znanstvenoistraživački rad i sudjelovanje na znanstvenim skupovima.
Tekst: Nina Gagulić
Fotografije: Danijel Jelaš
