Teatrološko-kazališna manifestacija 34. Krležini dani održana je u Osijeku od 7. do 10. prosinca 2023. godine, a ovogodišnja tema bila je Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, drugi dio.
Otvorenje znanstvenog dijela Krležinih dana
Akademik i predsjednik Organizacijskog odbora Boris Senker službeno je otvorio znanstveni dio skupa 34. Krležinih dana na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Intendant HNK-a Vladimir Ham teatrološko-kazališnu manifestaciju vidi kao važan faktor poticanja za očuvanje hrvatskog dramskog pisma, dok dekan Ivan Trojan naglašava prepoznatljivost Krležinih dana izvan granica Republike Hrvatske uz uspješnu popularizaciju kazališta. Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal poželjela je uspješan rad sudionicima skupa u ime Društva hrvatskih književnika, istaknuvši da su Krležini dani pronašli recept za uspješan rad i dugovječnost kazališta u multimodalnosti žive, dramske umjetnosti. Prorektor Robert Raponja kao jednu od snaga Krležinih dana navodi sjedinjenje umjetnosti i znanosti te zaključuje kako nam je zadatak „sjetiti se koje smo nade, želje i htijenja imali živeći za kazalište i od kazališta!“ Miranda Glavaš-Kul pozdravila je prisutne u ime župana Mate Lukića, a dogradonačelnica Jasenka Crnković je izlagačima izrazila dobrodošlicu u grad Osijek.
Dramska poetika, povratak Slobodana Šnajdera i kazališni klasici
Prvi dan znanstvenih izlaganja održan je pod predsjedanjem Borisa Senkera i Ane Lederer. Uvodno izlaganje Nine Mitrović Moja dramska poetika zaokupio je pozornost slušatelja od početka do kraja. Mitrović navodi kako je kazalište moćno jer pruža osjećaj zajedništva, no riječima se oduzima značenje, a emocije se protjeruju iz umjetnosti, zbog čega teatar gubi svoju svrhu. Novi pisci ne znaju kako prići publici, a redatelji ne znaju prići glumcima. Iznoseći pregled faza vlastitog stvaralaštva, Mitrović je objasnila uzrok svog odlaska iz kazališta. Boris Senker predstavio je povratak Slobodana Šnajdera u hrvatsko kazalište nakon pauze koja je trajala od 90-ih godina, njegovu kazališnu karijeru i stvaralaštvo. Rijetko se spominje činjenica da je Šnajder nakon pokušaja Milana Begovića i Miroslava Krleže, prvi stigao na pozornicu bečkog Burgteatra hrvatskim Faustom. Mirna Sindičić Sabljo analizirala je elemente dramaturške obrade, adaptacije ili parafraze u dramskim djelima U očekivanju Godota i Sa’ će Božo svaki čas. Zaključuje kako status klasika i dugotrajnost u lektirnom popisu Beckettova drama duguje prostornoj i vremenskoj univerzalnosti čekanja i patnje uprizorenoj na kazališnim daskama diljem svijeta. Drugi dan znanstvenih izlaganja održan je pod predsjedanjem Mirne Sindičić Sabljo i Martine Petranović. Dragan Komadina predstavio je pregled žanrovske heterogenosti hrvatske drame u HNK-u u Mostaru te njegovu neraskidivu vezu sa stvaralaštvom Miroslava Krleže. U jednom desetljeću izvodili su se gotovo svi Krležini najpoznatiji dramski klasici, kao i dramatizacija romana Na rubu pameti.
Dramska umjetnost između tradicije i suvremenosti
Osim ujedinjenja snaga umjetnosti i znanosti, Krležini dani često primjenjuju sjedinjenje tradicije i suvremenosti. Umjetnički dio manifestacije obilježile su predstave Jom Kipur redatelja Želimira Mesarića, koja je nastala kao dramatizacija istomenog romana Ivane Šojat te Goya, prvo uprizorenje Krležina nedavno otkrivenog dramskog rukopisa u redateljskoj palici Selme Parisi. Vratimo se kazalištu u sinergiji tradicije i suvremenosti i prisjetimo se kakav je položaj pojedinca u društvu obilježenom ratnom traumom i podjelama, uz otkrivanje krležijanske kritike skrivene u sjeni najvećeg, ali i najneshvaćenijeg umjetnika u društvu revolucionarnog doba.
Beatriz Brkić
