Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, održao je 20. studenog 2025., već tradicionalni simpozij povodom obilježavanja »Svjetskog dana filozofije«. Ove je godine organiziran po 9. put u neprekinutom, permanentnom nizu znanstvenih skupova od 2017. Naziv ovogodišnjeg skupa referirao se na 100. godišnjicu rođenja jednog od najvažnijih filozofa 20. stoljeća Gillesa Deleuzea. Imao je nosivu temu: »GILLES DELEUZE – RAZLIKA I PONAVLJANJE U FILOZOFIJI. Putokazi za ne-fašističku egzistenciju«. Na skupu je sudjelovalo 7 izlagača. Naši gosti iz inozemstva/regije bili su Ugo Vlaisavljević – svojedobni francuski student samog Jacquesa DERRIDAE! – (Sarajevo/Mostar, BiH), Bernard Harbaš, redoviti sudionik konferencije (Zenica, BiH), te Kristina Bojanović, debitantica na našem skupu (Podgorica, CRNA GORA). S odsjeka za filozofiju FFOS-a, izlagači su bili: izv. prof. dr. sc. Pavle Žitko, te redoviti profesori, prof. dr. sc. Boško Pešić, prof. dr. sc. Željko Senković i prof. dr. sc. Marijan Krivak. Na koncu, nakon samog simpozijskog programa, održan je i Okrugli stol pod naslovom »Što je to filozofija? – danas«. Skup je bio vrlo posjećen od studenata FFOS-a, koji su svoje zanimanje pokazali i sudjelovanjem u završnoj diskusiji.

Od 24. do 26. studenoga 2025. godine u Osijeku se održao 28 seminar “Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukzire”, okupivši 131 sudionika, uključujući stručnjake iz Hrvatske i inozemstva. Seminar se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta u Osijeku. Organizatori su Hrvatsko arhivistićko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo uz suradnju ključnih institucija kao što su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Muzejski dokumentacijski centar te odsjeci/odjeli za informacijske (i komunikacijske) znanosti sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru. Glavni cilj seminara je istražiti mogućnosti suradnje između arhiva, knjižnica i muzeja u stvaranju jedinstvenog pristupa informacijama u digitalnom dobu. U sklopu programa održano je 27 izlaganja, 5 radionica i 16 posterskih izlaganja. Sudionici su tako imali priliku slušati i raspravljati o utjecaju petog informacijskog doba na ulogu arhiva, knjižnica i muzeja te izazovima i prednostima rada informacijskih stručnjaka u kontekstu ubrzanog digitalnog i tehnološkog razvoja, dok su na radionicama mogli usavršiti svoja znanja i vještine u različitim područjima poput sustava eOP, KAM pravilnika, EU programa Erasmus+ za baštinske ustanove i organizacije, predmetne obrade suvremenih poslovica te konzervatorsko-restauratorske prakse. Seminar, iniciran potrebom za interdisciplinarnom suradnjom, ostaje ključnom platformom za razmjenu znanja, ideja i iskustava stručnjaka u području informacijske znanosti te za jačanje profesionalnih veza i suradnje u AKM zajednici.