Voditelj:
Izv. prof. dr. sc. DOMAGOJ TOMAS se u svojem dosadašnjem radu bavio modernom i suvremenom nacionalnom poviješću u širem europskom kontekstu, s naglaskom na teme iz intelektualne povijesti, crkveno-državnih odnosa, hrvatsko-mađarskih odnosa, hrvatskoga iseljeništva i lokalne povijesti grada Osijeka. Njegovo iskustvo bavljenja teorijsko-metodološkim pristupom intelektualne povijesti pridonijet će različitim pojedinačnim temama, ali i ukupnom razumijevanju transfera znanja i kulturne razmjene između Hrvatske i Europe. Također, kao voditelj projekta pratit će, poticati i koordinirati rad drugih suradnika u okviru istraživačke skupine na projektu.
Kontakt: dtomas@ffos.hr
Suradnici:
Izv. prof. dr. sc. DENIS NJARI u okviru projekta nastavit će svoje višegodišnje iskustvo istraživanja povijesti Mađara u istočnoj Hrvatskoj, s naglaskom na razdoblje od kasnoga srednjeg vijeka do početka modernoga doba. Ranije je aktivno radio na prikupljanju i pripremi izvora za proučavanje spomenute tematike, a istraživačkoj skupini donosi kompetencije u analizi predmodernih latinskih izvora, kao i tečno poznavanje mađarskoga jezika, što mu omogućuje rad s izvornom građom na oba jezika te suradnju s kolegama i ustanovama iz Mađarske i šire regije.
Izv. prof. dr. sc. ANĐELKO VLAŠIĆ bavi se istraživanjem ranoga novog vijeka, posebice 16. i 17. stoljeća, a unutar toga razdoblja istražuje i različite aspekte kulturne razmjene između „hrvatskih zemalja“ pod osmanskom vlašću sa susjednim pokrajinama unutar Osmanskog Carstva na prostoru jugoistočne Europe. Isto tako, istražuje i kulturnu razmjenu „hrvatskih zemalja“ pod osmanskom vlašću sa susjednim prekograničnim pokrajinama unutar Habsburške Monarhije, ovdje uključujući hrvatske, ugarske i austrijske zemlje. Dosad se bavio različitim narativnim izvorima, a osobitu pažnju posvetio je putopisu osmanskoga putopisca Evlije Čelebija, koji je opisao svoja putovanja kroz brojne pokrajine Osmanskog Carstva u jugoistočnoj Europi, uključujući „hrvatske zemlje“, Ugarsku i austrijske pokrajine.
Izv. prof. dr. sc. SLAĐANA JOSIPOVIĆ BATOREK autorica je više znanstvenih radova iz područja nacionalne povijesti druge polovice 20. stoljeća, a njezino uže područje interesa predstavljaju crkveno-državni odnosi, kulturna politika, mediji i svakodnevica. Kao istraživačica bila je uključena u međunarodni GIP projekt „Tragovi njemačkoga jezika, književnosti i kulture u Hrvatskoj“ te u interni jednogodišnji projekt Filozofskog fakulteta „Društva i bolesti – Odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti“. Njezino sudjelovanje na ovom projektu bit će ostvareno u istraživanju crkveno-državnih odnosa u razdoblju socijalističke Jugoslavije kroz širi kontekst komunikacije između Svete Stolice s državama istočnoga bloka.
Izv. prof. dr. sc. MELITA ALEKSA VARGA posjeduje iznimno relevantne kompetencije za projekt istraživanja prikaza hrvatskoga društva, vrijednosti i marginaliziranih skupina kroz hrvatske poslovice. Glavna je urednica vodećeg svjetskog znanstvenog časopisa o poslovicama Proverbium od 2022., koji je 2024. uvršten u međunarodnu bazu Scopus, a urednica je i serije tematskih izdanja Proverbium Online Supplement, gdje je objavila četiri knjige istaknutih svjetskih paremiologa. Njezin doprinos projektu odnosi se na istraživanje prikaza i statusa marginaliziranih društvenih skupina kroz poslovice od 12. do 19. st. te analizu promjena u društvenim vrijednostima hrvatskoga društva u korelaciji s europskim poslovicama iz toga razdoblja.
Izv. prof. dr. sc. IVANA JOZIĆ u svojem se znanstvenom radu bavi temama iz tekstne lingvistike, semiotike i sociolingvistike, što dokazuje veliki broj radova koji su zapaženi od strane uže i šire domaće i međunarodne znanstvene zajednice. Osobiti istraživački interes u okviru projekta usmjeren je lingvističkoj i semiotičkoj analizi reklamnih i ostalih oglasa objavljenih u starim osječkim novinama na njemačkom jeziku, Slavonische Presse i Die Drau, koje su u Osijeku izlazile krajem 19. i početkom 20. st. U okviru projekta analiza će se provoditi iz perspektive društveno-povijesnog konteksta, uzimajući u obzir ulogu jezika i ostalih semiotičkih sustava u posredovanju kulturnih i društvenih vrijednosti preko oglasa.
Doc. dr. sc. ZLATKO ĐUKIĆ u svojem se dosadašnjem radu bavio temama iz stare povijesti, s naglaskom na povijest poljoprivrede i povijest plovidbe, a u okviru ovoga projekta analizirao bi utjecaje iz drugih dijelova Europe na razvoj poljoprivrede i plovidbe u „hrvatskim zemljama“ u antičkom razdoblju.
Doc. dr. sc. DANIJEL JELAŠ temeljni istraživački interes u okviru projekta usmjerit će na žitelje Osijeka stranoga porijekla, odnosno pojedince rođene izvan Osijeka i Kraljevine Slavonije, s najvećim naglaskom na razdoblje 19. st. Cilj njegova istraživanja je utvrditi relevantne povijesne činjenice koje bi doprinijele boljem razumijevanju uloge doseljenika u Osijeku u navedenom razdoblju. U fokusu bi bili pojedinci koji su stekli građanski status te oni koji su sudjelovali u gradskoj upravi, a istraživao bi se njihov broj, udio u općoj populaciji ili tijelima gradske vlasti, njihova zanimanja, porijeklo itd. Pritom bi se povijesno-demografski podaci nastojali staviti u širi kontekst upravne i društvene povijesti Osijeka u navedenom razdoblja.
Doc. dr. sc. IGOR JOSIPOVIĆ bavi se temama iz područja moderne i suvremene hrvatske i svjetske povijesti, s naglaskom na povijest zatvorskog sustava u 19. stoljeću, a istraživačkoj skupini donosi niz različitih kompetencija, poput dubinskoga poznavanja razvoja kaznenih i zatvorskih sustava u Hrvatskoj, s naglaskom na utjecaje iz Srednje Europe (Beč, Ugarska) i njihove prilagodbe lokalnim okolnostima.
Doc. dr. sc. SANJA CIMER KARAICA je germanistica s dugogodišnjim iskustvom u istraživanju prijevoda u kontekstu hrvatsko-njemačkih kulturnih odnosa. Na tu temu objavila je niz znanstvenih i stručnih članaka u različitim časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova te sudjelovala s izlaganjima na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Njezin doprinos projektu ogleda se u analizi transfera ideja i kulturne razmjene između njemačkog i hrvatskog govornog područja iz razdoblja kasnog 20. i početka 21. stoljeća na temelju analize kretanja prijevoda i prijevodne literature iz jednog u drugo govorno područje.
Dr. sc. LUKA PEJIĆ autor je više znanstvenih radova koji tematiziraju društvenu povijest 19. st., a njegovo uže područje znanstvenog interesa predstavlja proučavanje povijesti marginalnih društvenih skupina, kriminaliteta i radničkog pokreta na prijelazu iz 19. u 20. st. Uz to, prevodi i historiografske radove s engleskog jezika, a na hrvatski je preveo i knjigu Banditi britanskog povjesničara Erica Hobsbawma. Bio je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta „Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti“ (2022. – 2023.), a kroz ovaj projekt bavit će se analizom ideoloških koncepata prisutnih u radničkom pokretu na području Hrvatske u kasnom 19. stoljeću.
Dr. sc. SERGEJ FILIPOVIĆ u svome znanstvenom radu pretežito se bavi temama iz povijesti školstva i obrazovanja s kraja 19. i početka 20. st. U spomenutom razdoblju na područje „hrvatskih zemalja“ stižu obrazovne ideje iz Srednje Europe, a nakon 1918. i s područja Srbije. S obzirom na dosadašnji znanstveni opus i kompetencije vezane uz komparativna istraživanja, kao istraživač će se uklopiti u projekt, jer se isti bavi transferom ideja i kulturnom razmjenom, što je svakako usko povezano s poviješću hrvatskog školstva u 19. i 20. st.
Dr. sc. HRVOJE POTLIMBRZOVIĆ u svojem se dosadašnjem radu bavio istraživanjem hrvatske logičke baštine 19. i 20. st. te povijesti interdisciplinarnosti u Hrvatskoj. Bio je suradnik Instituta za filozofiju u Zagrebu u sklopu međunarodnog Ueberwegova projekta o povijesti filozofije 19. stoljeća. U okviru projekta će se usmjeriti na transfer ideja i kulturnu razmjenu između hrvatskih i europskih mislilaca te na prosudbe jednih o drugima.
Dr. sc. DEMIAN PAPO u svojim istraživanjima pretežno se bavi kasnosrednjovjekovnom (renesansnom) hrvatskom filozofskom baštinom 15. i 16. st., a njegovi drugi istraživački interesi obuhvaćaju povijesnofilozofska istraživanja suvremenih znanstvenih paradigmi, posebice interdisciplinarnosti, u europskom prostoru. Bio je voditelj jednogodišnjeg internog znanstveno-istraživačkog projekta Filozofskog fakulteta Osijek Govor Erit tibi gloria (1424) Ivana Stojkovića: miljokaz hrvatske filozofske tradicije i prvi pokušaj uspostave učilišta u Dubrovniku. U okviru projekta će se baviti istraživanjem međusobne idejne i kulturne razmjene hrvatskih filozofa i njihovih europskih suvremenika.
IVAN FREMEC u okviru projekta namjerava istraživati područje južne Panonije, odnosno, međurječje Save, Drave i Dunava u razdoblju od 1. st. pr. Kr. do 5. st. Koncepti koje namjerava istraživati jesu porijeklo, status i društvena mobilnost robova i libertina u Panoniji u odnosu na Italiju i ostale europske provincije, religijski sinkretizam lokalnih i rimskih božanstava (interpretatio Romana) te poganskih i kršćanskih elemenata u kasnijim razdobljima, antroponimijske promjene na epigrafskim spomenicima, hibridni identiteti na periferiji rimskog svijeta, kovani novac kao sredstvo širenja kulturnog utjecaja i dr.
PETRA PLANTOSAR zaposlena je kao asistentica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, a radi i kao vanjska suradnica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila je temu doktorskoga rada pod naslovom ,,Crkvene ustanove i ekonomski pokazatelji na području Pečuške biskupije prema računima izvanredne papinske desetine 1332. – 1335. godine” te se tijekom trajanja projekta očekuje obrana njezina doktorskoga rada. U svojim istraživanjima bavi se srednjovjekovnom poviješću donjeg međurječja Drave, Save i Dunava, srednjovjekovnom hagiografijom i svakodnevicom u europskom srednjem vijeku.
STUDENTI ISTRAŽIVAČI
Uz suradnike, na projekt će kao studenti istraživači biti uključeni VALENTINA KEZIĆ (doktorandica), FRANKA MASLOV (doktorandica), VERONIKA ZAVRŠKI (doktorandica) i MARTIN ZELIĆ (student diplomskoga studija).