Izv. dr. sc. Zsombor Labadi, voditelj projekta i izvanredni profesor na Katedri za mađarski jezik i književnost, u svojim znanstvenim radovima prepoznatljiv je po povezivanju suvremenih poetoloških i književnoteorijskih metoda s teorijama interkulturalnosti društvenih zajednica. Dr. sc. Zsombor Labadi pretežno se bavi pitanjima kulturalnog identiteta i s diskursima koje povezuju većinsku i manjinsku kulturu u Mađarskoj i izvan nje, kao i temama vezanih uz povijesno-kulturne pojave modernizma i suvremene književnosti. Njegovi objavljeni radovi obrađuju razne kulturno-povijesne aspekte i elemente identiteta mađarske i manjinske kulture i književnosti u Vojvodini i u Hrvatskoj. U svojim istraživanjima uključuje i komponente interkulturalnog posredovanja i društvene elemente, čime se odlikuje književni diskurs srednjoistočne Europe. Posljednjih godina usavršavao se u području znanosti o književnosti na Sveučilištu u Pečuhu te sudjeluje u provedbi završnih ispita i obrane doktorskih radova poslijediplomskog studija znanosti o književnosti i kulture na Filozofskom fakultetu od 2021. godine. Od 2012. do 2014. godine bio je imenovan za voditelja Katedre za mađarski jezik i književnost u Osijeku. Na tu funkciju ponovno je izabran 2016. i 2024. godine.
Doc. dr. sc. Dario Vuger, docent na Katedri za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet u Osijeku u projektu sudjeluje kao istraživač uže specijaliziran za područja vizualnih studija i fenomenologije novih auditivno-vizualnih fenomena, posebice u području digitalnih medija, proširene i virtualne stvarnosti te digitalnih umjetničkih praksi. U provedbi projekta -kroz nastavu, rad sa studentima i terenski rad- baviti će se interdisciplinarnim istraživanjem umjetničkih fenomena, oblika društvenosti i ambijentalnih medija u kontekstu digitalnosti i tehno-znanstvene zbilje kao područja u kojima se znanstvenim i stručnim radom profilirao u posljednjih nekoliko godina (objavljeni radovi u zbornicima Palgrave Handbook of Image Studies, Palgrave MacMillan, 2022. te Iconology of Abstraction – digital images and the modern world, Routledge Advances in Visual Studies, 2023., izlagao na međunarodnim skupovima u Krakovu, Bukureštu, Nikoziji, Fukuoki, Osaki…).
Doc. dr. sc. Daniel Zec s Katedre za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u projektu sudjeluje kao istraživač s posebnim fokusom na umjetničku topografiju grada Osijeka. U provedbi projekta bavit će se povijesno-umjetničkim i interdisciplinarnim istraživanjem arhitektonske skulpture na pročeljima sekularnih građevina u Osijeku, s posebnim naglaskom na metode digitalne povijesti umjetnosti. Svoje dosadašnje znanstveno-istraživačko djelovanje usmjerio je na nekoliko područja povijesti umjetnosti, s naglaskom na razdoblje od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća, pri čemu se profilirao kao stručnjak za povijest skulpture u europskom, a osobito osječkom kulturnom kontekstu. Rezultate istraživanja kontinuirano predstavlja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, kao i u znanstvenim časopisima i zbornicima radova.
Prof. dr. sc. Zoltan Medve s Katedre za mađarski jezik i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u projektu sudjeluje kao istraživač. U njegovom se istraživanju fokusira na pojmove sjećanja i zaborava prije svega u popularnoj, ali i u „visokoj” hrvatskoj i mađarskoj književnosti u razdoblju socijalizma. Ova je epoha već dovoljno daleko od sadašnjosti, ali u potpunosti još nije postala povijest, pa stoga već možemo imati određeni pregled o njoj. Istraživanje je djelomice refleksija na poznato Ricœurovo mišljenje o Zapadnoj vs. Istočnoj i Srednjoj Europi, prema kojem na Zapadu prevlada zaborav, dok u Istočnoj i Srednjoj Europi sjećanje. U provedbi projekta bavit će se dakle skoro uvijek selektivnim sjećanjem i zaboravom hrvatskog i mađarskog – za temu paradigmatičkog – razdoblja druge polovice prošloga stoljeća iz komparatističke perspektive. Na temelju rezultata istraživanja transparentnije će biti posebne karakteristike i suvremene hrvatske i mađarske književnosti te preko njezinih sadržajnih i jezičnih obilježja sadašnja kulturološka, izravna ili manipulirana politička situacija i srednjoeuropsko „ponašanje” koje još uvijek manje ili više ovisi o teretu političkih stavova koji se uz naše svjedočenje pretvaraju u povijest.
Dr. sc. Ádám György Walkó, strani lektor na Katedri za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. U projektu sudjeluje kao istraživač u skupini za Književno-umjetnička kretanja i razmjene u kontekstu Srednje Europe s posebnim naglaskom za propitivanje modela i mjesta kulturnog pamćenja u široj srednjoeuropskoj književnoj narativi i transkulturalnim aspektima. Svoje dosadašnje znanstveno-istraživačko djelovanje usmjerio je na hrvatsku i mađarsku postmodernu i avangardnu književnost 20. stoljeća s posebnim naglaskom intermedijalnosti i urbanosti u kratkim pričama i drugim proznim iskazima. Rezultate istraživanja kontinuirano predstavlja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, kao i u znanstvenim časopisima i zbornicima radova.
Dr. sc. Timea Anita Bockovac, članica jezične radne skupine, docentica na Katedri za mađarski jezik i književnost, Filozofskog fakulteta u Osijeku u projektu sudjeluje kao istraživač uže specijaliziran za područja jezične kontaktologije i kontrastivne deskriptivne gramatike. U provedbi projekta baviti će se temom unakrsnog stručnog nazivlja, u sklopu koje će izraditi dvojezičan, hrvatsko-mađarski online Rječnik morfološkog nazivlja. Ovaj specijalizirani rječnik će sadržati i objašnjavati stručne termine vezane uz morfologiju, odnosno proučavanje oblika riječi i njihovih tvorbenih i oblikotvornih elemenata.
Dr. sc. Dubravka Kuna je viša predavačica za engleski jezik na Katedri za zajedničke sadržaje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Predaje engleski kao jezik struke studentima prijediplomskih studija povijesti, povijesti umjetnosti, filozofije, hrvatskog jezika i književnosti, mađarskog jezika i književnosti i dr.. Njezini znanstvenoistraživački interesi uključuju jezik struke, leksikologiju I leksikografiju, sintaksu i analizu diskursa. Rezultate istraživanja predstavlja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te objavljuje u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Suradnica je u Europskoj mreži sveučilišta COLOURS (Jezična skupina). Svoj rad u projektu usmjerit će na pripremu i izradu digitalnog englesko-hrvatskog glosara temeljnih pojmova iz umjetnosti. U izradu glosara bit će uključeni predmetni nastavnici i studenti s Katedre za povijest umjetnosti.
Małgorzata Stanisz Hanžek strana je lektorica za poljski jezik (NAWA) na Katedri za zajedničke sadržaje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Predaje poljski jezik na početnoj razini studentima prijediplomskih studija hrvatskog jezika i književnosti, njemačkog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti i dr. Njezini znanstvenoistraživački interesi uključuju metodiku nastave poljskog jezika kao stranog, primjenu digitalnih alata u nastavi poljskog jezika kao stranog jezika, kulturnu baštinu u nastavi poljskog jezika te poljsko-hrvatske kulturne veze. U projektu bavit će se temom Poljska kultura i civilizacija u pristupu projektnog učenja (task-based approach) – prijedlog nastavnih materijala za korisnike hrvatskog jezičnog područja uz uporabu digitalnih alata. Projekt je odgovor na nedostatak stručnih materijala iz područja poljske kulture na hrvatskom jeziku. Cilj projekta je priprema stručnih materijala popraćenih vizualno atraktivnim pomagalima koji će olakšati proces učenja, učiniti ga efikasnijim te promocija poljske kulture u okviru lektorata poljskog jezika.