Za uspješnu komunikaciju na stranom jeziku potrebno je među ostalim poznavati i ustaljene kombinacije riječi, tzv. frazeme. U sklopu međunarodnoga znanstvenog projekta CA22115 „A Multilingual Repository of Phraseme Constructions in Central and Eastern European Languages (PhraConRep)“, koji financira europska zaklada za znanost COST (European Cooperation In Science & Technology) preko Filozofskog fakulteta u Osijeku kao institucije nositelja bespovratnih sredstava (Grant Holder Institution) u vrijednosti od oko pola milijuna eura za predviđenih četiri godine trajanja projekta, razvija se višejezični rječnik jednoga posebnog tipa frazema pod nazivom frazemske konstrukcije. To su skupovi riječi u kojima je jedan dio leksički fiksan, a drugi se dio leksički popunjava tek u konkretnom komunikativnom kontekstu. Primjeri su frazemskih konstrukcija JEDNOM X, UVIJEK X (jednom sportaš, uvijek sportaš; jednom osumnjičen, uvijek sumnjiv; …); X JE/SU X (djeca su djeca; dogovor je dogovor, …); ETO TI TVO-/VAM VAŠ-/IM NJIHOV- … X (eto ti tvog junaka!; eto vam vaš zapadni kapitalizam!, …); N I X! (on i poštenje!; ja i matematika!, …); I TO MI JE/SU MI NEKI X! / BAŠ MI JE/SU MI TO NEKI X! (i to mi je neki život!: baš su mi to neki centri moći!; …); OPET TI/VI/ON/ONI SA SVOJIM X! (opet on sa svojim pitanjima!; opet ti sa tvojim floskulama!, …); PRAKTIČKI X (to je praktički svejedno; efekt je praktički nikakav, …), i još stotine drugih kako u hrvatskom tako u još 13 jezika srednje, istočne i jugoistočne Europe obuhvaćenih u projektu: albanski, bosanski, bugarski, češki, hrvatski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, slovački, slovenski, srpski i ukrajinski. Četrnaestojezični rječnik u slobodnom će internetskom pristupu služiti kao jedinstven alat učenicima određenoga stranog jezika, nastavnicima, prevoditeljima i ostalima koji se na poslu ili privatno služe nekim od navedenih jezika.
Čelnici projekta profesorica Katrin Schlund sa Sveučilišta Martina Luthera Halle-Wittenberg[1] i profesor Vladimir Karabalić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku[2] vode međunarodne timove znanstvenika i jezičnih stručnjaka (trenutno njih oko 200, uz konstantno rastući broj), koji razvijaju teorijsku podlogu i zajedničku terminologiju za prikupljanje, opis i usporedbu frazemskih konstrukcija u 14 navedenih jezika. Ta mnogojezičnost ove COST akcije pridonosi očuvanju europskoga višejezičnog nasljeđa.
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 4. do 6. rujna održava se znanstveni skup u sklopu navedenog COST projekta pod nazivom „Data processing and Translation of Phraseme Constructions“. Domaćini na čelu s dekanom prof. dr. sc. Ivanom Trojanom, prodekanicom za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Stephanie Jug i prodekanicom za razvoj i poslovanje doc. dr. sc. Ivanom Marčinko ugostit će sudionike članove projekta iz zemalja čiji su jezici uključeni u projekt: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine. Skup bi trebao definirati metodološke osnove za izradu navedenoga višejezičnog rječnika frazema koje uključuju tehnike istraživanja u jezičnim korpusima jezika uključenih u projekt, načine leksikografskog opisa frazemskih konstrukcija i strategije njihova prevođenja za rječnik.
[1] Prof. dr. Katrin Schlund redovita je profesorica slavistike na Sveučilištu Martina Luthera Halle-Wittenberg. Na prijediplomskom studiju predaje predmete iz morfologije, leksikologije i sintakse ruskog, hrvatskog i srpskog jezika. Na diplomskom i doktorskom studiju naglasak je njezine nastave na komparativnim temama, primjerice iz jezične tipologije ili kulturalne lingvistike. Autorica je oko 30 znanstvenih radova, uključujući članke u renomiranim časopisima poput Russian Linguistics i Die Welt der Slaven. Njezina istraživačka težišta uključuju razne vrste ustaljenih jezičnih oblika, kao što su na primjer formule uljudnosti ili sintaktički obrasci, koje istražuje empirijski, koristeći se kvalitativnim i kvantitativnim metodama. U okviru COST akcije PhraConRep prof. Schlund sada se posvećuje drugom području šabloniziranog jezika koje je do sada malo istraženo kako u teorijskoj tako i primijenjenoj lingvistici (didaktici stranih jezika i prevođenja).
[2] Prof. dr. sc. Vladimir Karabalić redoviti je profesor u trajnom izboru na Katedri za njemački jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na prijediplomskom studiju njemačkog jezika i književnosti predaje predmete iz njemačke gramatike, a na diplomskom prevoditeljskom studiju predmete iz područja njemačko-hrvatskog prevođenja i teorije prevođenja. Na doktorskom studiju Jezikoslovlje drži kolegije iz pragmatičke lingvistike, frazeologije i sociolingvistike. Kao autor, suautor ili urednik objavio je 10 knjiga iz područja germanistike, lingvistike i translatologije te oko 40 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Za svoj rad dobio je među ostalim Nagradu Vukovarsko-srijemske županije za iznimna postignuća u području znanosti i visokog obrazovanja 2019. godine.
