Nagrađeni studenti u ak. god. 2018./2019. i 2019./2020.

U proteklom su razdoblju studenti Odsjeka za informacijske znanosti nagrađeni pohvalom za uspješnost u studiranju po godinama koja se dodjeljuje kao poticaj za nastavak uspješnog studiranja na Filozofskom fakultetu Osijek i pohvalom studentima za izvannastavne aktivnosti kako slijedi:

  • pohvalu za uspješnost u studiranju po godinama u 2018./2019. ak. god. dobile su studentice preddiplomskog studija Ena Maurus i Marija Milošević
  • pohvalu za uspješnost u studiranju po godinama u 2019./2020. ak. god. dobile su studentice preddiplomskog studija Ena Maurus i Bernarda Bošnjak.
  • pohvalu za izvannastavne aktivnosti u 2019./2020. ak. god. dobile su studentice 2. godine diplomskog studija Marija Holjevac i Tomislava Žilić.

Čestitamo!

Promocija knjige Knjižnična arhitektura

Znanstvena knjiga Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet izašla je iz pera dviju autorica iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti  – Tatjane Aparac-Jelušić, profesorice u trajnom zvanju (u miru) te Sanjice Faletar Tanacković, profesorice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Obje autorice predavale su ili predaju kolegije vezane uz temu knjižnične arhitekture te ih je posvećenost kolegijima i ponukala na pripremu publikacije iz ovog područja. Publikacija je izašla 2020. godine u nakladi „Ljevak’.

U svojoj publikaciji autorice o temi knjižnične arhitekture progovaraju sa stajališta kulturno-socioloških paradigmi knjižničarstva i knjižnične arhitekture. U svojoj detaljnoj i nadasve sveobuhvatnoj analizi literature i primjera knjižnične arhitekture iz prakse autorice ukazuju na najznačajnija teorijska uporišta pri proučavanju i interpretaciji knjižnične arhitekture, problematiziraju motrišta knjižničara, arhitekata i dizajnera s kojih su polazili pri tumačenju svojih stajališta i viđenja knjižničnih zgrada, prostora koji zauzimaju i onoga koji organiziraju unutar tih zgrada, te na utjecaj društveno-kulturnih čimbenika na promjene dominantnih paradigmi kako u knjižničarstvu, tako i u arhitekturi i dizajnu.

O temi knjižnične arhitekture autorice progovaraju kroz pet poglavlja. U uvodnom poglavlju naslovljenom Uvod u problematiku knjižnične arhitekture autorice daju svoja uvodna promišljanja o kulturnom i društvenom diskursu knjižnica kao društvenog proizvoda te arhitekture koja ima snažnu povezanost s pripadnošću, identitetom i sl. vidljivima kroz njezine proizvode. Drugo je poglavlje naslovljeno Teorijska ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture i podijeljeno je na dva dijela. U prvom se dijelu daje prostora raspravama kulturno-socioloških paradigmi u knjižničarstvu, ponajviše o kulturi i identitetu knjižnica, društveno-kulturnom kontekstu knjižničarstva i knjižnične arhitekture te društveno-kulturnom identitetu knjižnice i izazovima digitalnog doba, dok se u drugom progovara o ideji prostora i knjižnične arhitekture kroz tumačenje pojmova ‘prostor’ i ‘mjesto’ te suprotstavljanjem tumačenja ideje prostora u knjižničnoj zajednici s jedne, i u arhitektonskoj s druge strane.  Treće poglavlje pod nazivom Knjižnične zgrade: izazovi oblikovanja i interpretacije organizirano je u četiri tematske cjeline. U prvoj se govori o pristupima oblikovanju knjižničnih zgrada s motrišta knjižničara te se detaljnije prikazuju teorijska ishodišta u knjižničnoj literaturi do 20. stoljeća, nova viđenja knjižničnih zgrada u 20. stoljeću te futuristička promišljanja i konceptualni pristupi knjižničnim zgradama u 21. stoljeću. U drugoj se cjelini govori o istoj temi, ali sa stajališta arhitekata i dizajnera. Treća tematska cjelina donosi posebno zanimljiva istraživanja utjecaja knjižnične arhitekture prije izgradnje i poslije useljenja u novu knjižničnu zgradu. U ovom su dijelu posebno zanimljive spoznaje o utjecaju novih knjižničnih prostora na zajednicu koju opslužuju (tzv. Post-Occupancy Evaluation ili POE analize). Posljednja tematska cjelina u ovom poglavlju problematizira moguće pristupe interpretaciji i predstavljanju knjižničnih zgrada te daje odabrane primjere zanimljivih primjera knjižnične arhitekture iz cijelog svijeta. Nažalost, ni jedna hrvatska knjižnica nije dospjela na ovaj popis. U četvrtom poglavlju naslovljenom Doprinosi izgradnji korpusa stručne i znanstvene literature o knjižničnoj arhitekturi autorice donose pregled najznačajnijih radova na temu knjižnične arhitekture koji su pobudili interes i u zajednici knjižničara i u zajednici arhitekata, a posebnu pozornost pridaju radovima koji su utjecali, ali i još uvijek utječu na generacije knjižničara prilikom pripreme, planiranja i sudjelovanja u daljnjim fazama izgradnje ili preoblikovanja knjižničnih zgrada. Autorice ističu da je odabir literature bio izuzetno težak i subjektivne naravi, te da su se prilikom odabira naslova vodile izvorima koje su rabile u svome nastavnom radu prilikom predavanja kolegija iz tematike knjižnične arhitekture. Nesporno je, međutim, da među izvorima dominiraju oni s engleskog govornog područja (uključujući i priloge skandinavskih autora koji često objavljuju na engleskom jeziku). Posljednje je poglavlje rezervirano za Zaključna razmatranja autorica.

Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet publikacija je koja je ispunila izuzetno veliku prazninu u hrvatskoj literaturi iz informacijskih i komunikacijskih znanosti budući da su izuzetno rijetki radovi koji problematiziraju upravo ovu temu. Upravo iz tog razloga ova je publikacija izuzetno važna za hrvatsku knjižničnu zajednicu, ali ne samo za nju. Ona je važna i za zajednicu arhitekata koji sudjeluju na projektima izgradnje knjižničnih zgrada u Hrvatskoj. Zbog svoje važnosti i za jednu i drugu zajednicu mišljenja smo da bi mogla poslužiti i kao most suradnje i spajanja te dvije zajednice koje su do sada u Hrvatskoj vrlo često djelovale izolirano i bez suradnje.

Ciljana publika ove znanstvene knjige su prvenstveno knjižničari, arhitekte i dizajneri u Hrvatskoj, ali također i svi studenti i nastavnici na studijima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te arhitekture i dizajna koje zanima ova tematika. Također, očekujemo da će knjiga biti zanimljiva i kolegama van granica Hrvatske (posebice u onim zemljama gdje nema jezične barijere) budući da i te, nama susjedne, zemlje bilježe veliki nedostatak djela iz područja knjižnične arhitekture.

Ako uzmemo u obzir da se u izgradnju knjižnica, kada do toga stvarno dođe, ulaže uistinu veliki intelektualni i financijski kapital, onda je i u interesu tog društva da se te investicije što bolje iskoriste. Kao što je poznato, knjižnične se zgrade grade s ciljem da korisnicima služe više desetaka godina, gotovo zauvijek, te je stoga njihova kvaliteta izgradnje i korisnička orijentacija od izuzetnog društvenog interesa. Ova publikacija doista omogućuje da se taj cilj sada i ostvari.

Kornelija Petr Balog

Promocija knjige održana je u Zadru i u Osijeku. Zadarska je promocija održana 3. 12. 2020. u suorganizaciji Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Naklade Ljevak. Osječka je promocija održana  25. 1. 2021. u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Osijek, Gradske i i sveučilišne knjižnica Osijek (GISKO), Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema (DKSBS) te Naklade Ljevak.

Zbog epidemioloških uvjeta obje su se promocije održale online, a privukle su preko 150 sudionika.

Projekt UNIOS ZUP 2018 – 76 Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji

Dana 31. 12. 2020. okončan je dvogodišnji interdisciplinarni projekt “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji”. Bio je to jedan od 37 projekata koje je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku financiralo u okviru Internog natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata UNIOS – ZUP 2018. Cilj je projekta bio utvrditi informacijske potrebe osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB) i članova njihovih obitelji vezane uz financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava i pitanja te obrasce njihova informacijskog ponašanja. Posebna je pažnja pritom stavljena na identifikaciju prepreka na koje ove osobe nailaze pri traženju potrebnih informacija i poteškoće vezane uz postupak realizacije navedenih prava.

Na projektu su se okupili domaći i strani istraživači iz različitih znanstvenih disciplina relevantnih za ovu problematiku s informacijskog, pravnog i medicinskog aspekta:  Silva Butković Soldo (Klinički bolnički centra Osijek/Medicinski fakultet Osijek), Silvija Dološić (Udruga Memoria Osijek), Sanda Erdelez (The Simmons School of Library and Information Science, SAD), Sanjica Faletar Tanacković (Filozofski fakultet Osijek), Renata Perić (Pravni fakultet Osijek), Kornelija Petr Balog (Filozofski fakultet Osijek) i Sanda Škrinjarić-Cincar). U projekt je bilo uključeno i dvoje studenta Diplomskog sveučilišnog studija Informatologije s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koji su izradili svoje diplomske radove na temu projekta (Ivona Grgić: Informacijske potrebe oboljelih od AB i njihovih skrbnika na području Slavonije i Baranje; Jure Žilić: Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih skrbnika na području grada Osijeka).

Usprkos nepovoljnim epidemiološkim uvjetima u drugoj godini projekta, ostvareni su svi projektni ciljevi i gotovo planirane aktivnosti. Projekt i rezultati projekta predstavljeni su na četiri domaće i tri međunarodne konferencije (6 predavanja i 1 postersko izlaganje), objavljena su četiri (4) znanstvena i jedan (1) popularni rad te su održana dva (2) popularna predavanja za javnost i jedno (1) gostovanje na radiju.

Zahvaljujući inicijativi i financijskoj podršci projekta u tijeku je organizacija specijalne knjižnične zbirke (knjižne i neknjižne građe) u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja će biti namijenjena osobama oboljelim od AB i članovima njihovih obitelji, a koja će se koristiti u terapijske i istraživačke svrhe. Zbog pandemskih razmjera ove bolesti očekuje se da će spoznaje dobivene ovim projektom pridonijeti boljem razumijevanju navedene problematike i razvijanju znanstvene metodologije primjenjive na globalnoj razini te da će knjižnična zbirka pridonijeti podizanju kvalitete života pripadnika ove skupine u gradu Osijeku.

Više informacija o projektu i projektnim aktivnostima, kao i velik izbor relevantnih domaćih i stranih izvora, nalazi se na mrežnoj stranici projekta (https://www.ffos.unios.hr/projekti/alzheimer/index.php).

Izlaganja na skupovima

  1. Silvija Butković Soldo održala je 18. 12. 2020. predavanje naslovljeno Liječenje pacijenata sa demencijom u dnevnoj bolnicinamini Edukal 2020 – 6.  edukativna konferencija HUAB-a i treća regionalna konferencija PSŽ o Alzheimerovoj demenciji. (online)
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog  predstavile rad pod naslovom Information Support System for Alzheimer’s Disease Patients’ Caregivers in Croatia: A Phenomenological Approach na Međunarodnoj konferenciji ISIC, 28. 9. – 1. 10. 2020., Pretoria, Južnoafrička Republika (online)
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog  predstavile su rad pod naslovom Information Needs of Caregivers of Alzheimer’s Disease Patients on Croatian Online Discussion Forum na međunarodnoj knferenciji ASIST 82nd Annual Meeting “Information…Anyone, Anywhere, Any time, Aany way”, održanoj 19. -23.  10. 2019. u Melbourneu, Australija.
    1. Silvija Dološić održala je predavanje pod naslovom Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji – prikaz znanstvenog projekta na 5. edukativnoj konferenciji o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, 5. – 6. 12. 2019., Zagreb
    1. Silva Butković-Soldo održala je izlaganje pod naslovom Rehabilitacija u zajednici oboljelih od Alzheimerove Demencije na 2. regionalnoj konferenciji o Alzheimerovoj demenciji, održanoj 28. 9. 2019. u Lipiku.
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog, u suautorstvu sa studenticama Ana Ružolčić i Tomislava Žilić predstavile su rad pod naslovom The Use of Online Discussion Forums by People with Alzheimer Disease and their Caregrivers na međunarodnoj konferenciji BOBCATSSS, održanoj 22. – 24. 1. 2019. u Osijeku, Hrvatska.
    1. Renata Perić i Silvija Dološić predstavile su projekt u obliku posterskog izlaganja na 1. kongresu KOKOZA i 3. Hrvatskom kongresu medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem, 22. – 24. 3. 2019.  u Rapcu, Hrvatska.

Objavljeni radovi

  1. Erdelez, Sanda; Faletar Tanacković, Sanjica; Petr Balog, Kornelija. Information support system for Alzheimer’s disease patients’ caregivers in Croatia: A phenomenological approach. // ISIC paper 2011 / Information Research 25, 4(2020). URL: http://informationr.net/ir/25-4/isic2020/isic2011.html
  2. Silvija Dološić, Marina Milić Babić i Silvia Rušac. Alzhemerova bolest kroz prizmu ljudskih prava. / Socijalna psihijatrija 47, 4(2019), 470-496.
  3. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković, Kornelija Petr Balog, Ana Ružolčić, Tomislava Žilić. / The use of online discussion forums by people with Alzheimer Disease and their caregrivers. // Proceedings of the XXVII Bobcatsss Symposium Information and technology transforming lives: connection, interaction, innovation. // Edited by Gordana Gašo, Mirna Gilman Ranogajec, Jure Žilić, Madeleine Lundman. Osijek : Filozofski fakultet Osijek, 2019. Str. 424-434.
  4. Erdelez, Sanda; Faletar Tanacković, Sanjica; Petr Balog, Kornelija. Online behavior of the Alzheimer’s Disease patients’ caregivers on Croatian online discussion forum. / Proceedings of 82nd Annual Meeting of the Association for Information Science & Technology. // Editors Catherine Blake, Cecelia Brown. Silver Spring, Maryland : Association for Information Science & Technology, 2019. Str. 78-88.
  5. Dološić, Silvija. Alzheimerova bolest kroz prizmu ljudskih prava. / Smile – informativni časopis za pacijente (prosinac 2019).

Popularna predavanja

  1. Silvija Dološić je povodom obilježavanja Međunarodnog dana oboljelih od Alzheimerove bolesti održala dva predavanja za javnost: 21. 9. 2019. predavanje naslovljeno Prava i potrebe oboljelih od AB  u Đakovu (udruga Amadea), a 26. 9. 2019. u Osijeku (Udruga 60 Plus) predavanje naslovljeno Edukativna radionica: Alzheimer Caffe. Na oba je predavanja predstavljen i projekt UNIOS ZUP 2018 – 76 te dijelovi rezultata provedenog istraživanja
  2. Silvija Dološić gostovala je 8. 10. 2019. u radio emisiji Ja to mogu na Radio Laganini i predstavila rad udruge Memoria te dijelove rezultata provedenog istraživanja.

Objavljena knjiga Knjižnična arhitektura

Knjiga Knjižnična arhitektura, autorica prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić i prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković, pruža pregled razvoja knjižnične arhitekture, knjižničnih zgrada kao i njihova suživota u kulturi te bogatu stručnu literaturu koja se bavi navedenom problematikom.

Više o knjizi pročitajte ovdje.


Sudjelovanje na virtualnoj konferenciji ISIC 2020

Na virtualnoj konferenciji ISIC 28. 9.-1. 10. 2020. Pretoria, Južnoafrička Republika profesorice Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku održale su predavanje na temu oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih skrbnika te njihove informacijske potpore.
Radovi prezentirani na konferenciji bit će dostupni u časopisu Information Research.