Arhiva za ‘Nekategorizirano’ Kategoriju

InfoDASKA 2019

U petak i subotu, 10. i 11. svibnja 2019. godine održana je još jedna studentska konferencija InfoDASKA u organizaciji studenata s Odsjeka za informacijske znanosti, a koja je okupila četrdesetak studenata iz Zagreba, Zadra i Mostara. Konferencija je započela u petak, 10. svibnja u 9 sati kada je organizatorica konferencije Ivona Palko pozdravila sve studente i profesore, nakon čega su se uzvanicima obratili i prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković u ime Odsjeka te Antonela Čepčar u ime Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“. Zanimljiva predavanja održavala su se u sesijama po sat vremena s pauzama u učionicama 53 i 54.  Organizatori su dizajnirali i posebnu aplikaciju na kojoj su studenti mogli pratiti informacije o konferenciji, vrijeme izlaganja, pauze, imena autora, tema i sl. Konferenciju je službeno zatvorila organizatorica Ivona Palko, a nagradu za najbolje izlaganje dobila je Marina Podkornjak sa Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je pokazala kako je suradnja studenata sa Sveučilišta u Zadru, Osijeku, Zagrebu, Mostaru i više nego ključna za razvoj novih iskustava i znanja te buduće suradnje za one studente koji ostaju poslije nas.

Antonela Čepčar

Gostovanje u emisiji „Otvoreni studio“ na Slavonskoj televiziji

U utorak, 30. travnja, predsjednica Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“ Antonela Čepčar i organizatorica konferencije InfoDASKA Ivona Palko gostovale su u emisiji „Otvoreni studio“ Slavonske televizije. Studentice su predstavile rad Kluba i aktivnosti članova te nadolazeću konferenciju InfoDASKA koja se održava od 10. do 11. svibnja na Filozofskom Fakultetu Osijek. Emisiju možete pogledati ovdje.

Antonela Čepčar

Noć knjige 2019 – Čitajmo uz Garfielda

Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku kao i svake, tako i 2019. godine, aktivno se uključio u obilježavanje manifestacije pod nazivom Noć knjige. Studenti 3. godine preddiplomskog studija Informatologije pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivane Martinović i asistentice Mirne Gilman Ranogajec, a u suradnji s djelatnicima Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, osmislili su i proveli radionicu jezično-likovnog karaktera “Čitajmo uz Garfielda”. Radionica je održana u prostoru knjižnice, a sudionici su čitali o najpoznatijoj lijenoj maci koja mrzi ponedjeljke – Garfieldu te se upoznali s izradom stripa kroz aktivno sudjelovanje. Aktivnost je održana s ciljem poticanja čitalačkih vještina te promocije čitanja iz užitka. Na radionici su se našli i nešto stariji ljubitelji stripa kojima su studenti spremno ponudili i dodatni sadržaj.

Mirna Gilman Ranogajec

Radionica NSK

Radionica pod naslovom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti se održala dana 17. travnja 2019. godine od 12.30 do 14.00 sati u učionici 16 na Filozofskom fakultetu Osijek. Predavačice su bile Goranka Mitrović, viša knjižničarka i Ivana Čadovska, dipl. knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Opis radionice: Svrha vrednovanja znanstvenog rada obično je vezana za usporedbe znanstvenika, ustanova, znanstvenih područja, pa i zemalja  te je metodološki najprihvatljiviji upravo kvantitativni pristup koji se koristi scientometrijom i bibliometrijom. Bibliometrijske i scientometrijske analize temelje se na podacima o broju znanstvenih radova, broju dobivenih citata, zastupljenim autorima te se pomoću njih mjeri znanstvena produktivnost i odjek  pojedinaca, ili istraživačkih timova, ustanova i država. Citatnim analizama moguće je otkriti značajne autore, publikacije, može se pratiti razvoj znanstvenog područja te otkrivati znanstveni komunikacijski kanali. Moguće je vrednovati pojedine znanstvenike, institucije i zemlje, ili časopise i to brojem i vrstom dobivenih citata. Kvantitativno vrednovanje kvalitete znanstvenika zaposlenih pri sveučilištu i znanstvenim ustanovama te kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstveno-stručnih časopisa za potrebe uredništva definirano je kriterijima za vrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti. Najčešći kriteriji za vrednovanje znanstvene produktivnosti znanstvenika hrvatske akademske zajednice su:

  • indeksiranost objavljenih radova u relevantnim bazama podataka (npr. Web of Science Core Collection, Scopus i Current Contents, te bazama podataka relevantnim za određeno znanstveno područje),
  • bibliometrijski pokazatelji o objavljenim znanstvenim radovima (citiranost, h-indeks),
  • bibliometrijski pokazatelji o znanstvenim časopisima (faktor odjeka časopisa (engl. Impact Factor, IF), SCImago Journal Rank (SJR) i Source Normalized Impact per Paper (SNIP).

Radionica je bila namijenjena znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom osoblju te knjižničarima Filozofskog fakulteta Osijek.

doc. dr. sc. Anita Papić

Odsjek na Festivalu znanosti 2019

Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.

Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.

Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.

Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.

 

U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.

Erasmus razmjena – doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Od 20. do 22. veljače 2019. doc. dr. sc. Tomislav Jakopec sudjelovao je u Erasmus razmjeni na Vilnius University, Faculty of communication u sklopu studijskog programa Publishing and Advertising. Održano je ukupno 8 sati nastave. Tema predavanja je bila Publishing in Croatia and/or world dok je tema radionica bila Technologies using in publishing. Predavanja i radionice održane su studentima 2. godine preddiplomskog studija u sklopu kolegija New Media Theory and Practice te Social Media in Publishing. Domaćin je bio prof. Andrius Šuminas, Associate Professor, PhD, Head of Digital Media Lab. Tijekom boravka posjećena je sveučilišna knjižnica kao i ured za sveučilišno nakladništvo. U nastavku donosimo sažetak predavanja i radionica.
Sažetak predavanja: Pregled nakladništva na jezično malom tržištu – Hrvatska te trenutno stanje nakladništva u svijetu. Dan je pregled stanja nakladništva u razdoblju od 15 godina.
Sažetak radionica: Upoznavanje s programskim jezicima relevantnim u nakladništvu. Upoznavanje s temeljnim karakteristikama svakog programskog jezika te prikazivanje primjera u odabranom jeziku. Upoznavanje s ostalim tehnologijama koje se koriste u nakladništvu: označiteljski jezici, stilski jezik. Upoznavanje s alatima za kreiranje elektroničke knjige. Kreiranje elektroničke knjige. Priprema kreirane elektroničke knjige za objavu i objava na platformama.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Program cjeloživotnog učenja Python u Glasu Slavonije

U subotu 30. ožujka 2019. godine na Filozofskom fakultetu je održana prezentacija Programa cjeloživotnog učenja Python koju je održao doc. dr. sc. Tomislav Jakopec. Cilj programa je upoznati nastavnike osnovnih i srednjih škola s novim jezikom i novim metodama pristupa vođenju nastave. Više možete pročitati u Glasu Slavonije.

Tomislav Jakopec sudjelovao na Big Data Hackathon-u

Europski Big Data Hackathon je događaj u organizaciji Europske komisije (Eurostat) koji prikuplja timove iz cijele Europe kojem je svrha promicanje velikih podataka u europskim statističkim inicijativama, prikupljanje i dijeljenje ideja. Od 8. do 12. ožujka 2019. u Bruxelles-u je održan Big Data Hackathon u kojem su timovi iz europskih zemalja natjecali u izradi prototipa i inovativnih rješenja koji se mogu implementirati u svakodnevni rad statistički službi. Članovi hrvatskog tima odabrani su na temelju iskustva u razvoju aplikacija i/ili korištenja europskih velikih podataka kao podloge za donošenje odluka (Državni zavod za statistku RH). U nastavku donosimo izvještaj doc. dr. sc. Tomislava Jakopeca koji je sudjelovao na ovogodišnjem hackathon-u.

Tim Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se sastojao od tri člana – Antonije Jelinić, Slobodana Jelića i Tomislava Jakopeca. Po primitku zadatka tim je pažljivo procijenio vlastite mogućnosti odnosno koliko može odraditi u zadanom vremenskom okviru te kakvo je rješenje moguće realizirati s obzirom na dostupne podatke i infrastrukturu. Dogovorena je izrada alata za harmoniziranje podataka dobivenih sa senzora. Hackathon je trajao 48 sati, a izrada zamišljenog rješenja hrvatskog tima trajala je 41 sat. Izrada rješenja je bila vrlo zahtjevna te je hrvatski tim na koncu bio zadovoljan postignutim. Stvoren je sustav koji na osnovu prikupljenih podataka izvodi harmonizaciju istih te ih uspoređuje s podacima iz statističkih izvještaja prethodnih razdoblja. Na taj je način realiziran alat koji pomaže donositeljima odluka da dobiju podatke u kojoj mjeri senzor podaci odgovaraju statistički prikupljenim podacima. Na ovogodišnjem hackathon-u je sudjelovalo 17 timova iz raznih europskih zemalja te su po završetku vremena za izradu zadatka predstavili svoja rješenja. Predstavljeni su različiti pristupi i rješenja koja je evaluirao stručni žiri i donio odluku o 6 najboljih timova. Najbolji je bio poljski tim, a redoslijed preostalih timova nije obavljen. Hrvatski tim nažalost nije uspio završiti u prvih 6 timova, no unatoč tome sudjelovanje na europskom hackathon-u je bilo vrijedno iskustvo.

O European Big Data Hackathonu više možete pročitati ovdje.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

InfoDASKA 2019 – produljenje roka za predaju sažetaka

Rok za predaju sažetaka za studentsku konferenciju InfoDASKA 2019 produljen je do petka 22. ožujka 2019. godine.

Otvorene prijave za studentsku konferenciju InfoDASKA 2019

Klub studenata informacijskih znanosti Libros Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku ove akademske godine organizira studentsku konferenciju pod nazivom InfoDASKA 2019. Više možete saznati na službenim mrežnim stranicama.

Pretraživanje
Arhiva