Arhiva za ‘Studentska praksa’ Kategoriju

Sklopljen sporazum o suradnji između tvrtke Udonis i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku

Od prosinca 2017. godine studenti preddiplomskog studija Informatologije mogu obveznu stručnu praksu odraditi i u tvrtci Udonis s kojom je Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku sklopio sporazum o suradnji. Kroz stručnu praksu studenti će moći produbiti svoja znanja i vještine stečene na preddiplomskom studiju te pomoći djelatnicima Udonisa u organizaciji i izvršavanju njihovih svakodnevnih stručnih i poslovnih aktivnosti prilikom izrada web aplikacija, marketinga i dizajna. Studenti na stručnoj praksi mogu obavljati niz poslova od kojih izdvajamo nekoliko sljedećih: dizajn ili prilagodba korisničkog sučelja mrežnog mjesta/aplikacija, izrada marketinških kampanja na društvenim mrežama, optimizacija web stranica za Google i druge tražilice, izrada dijelova mrežnih aplikacija, izrada dokumentacije razvojnih programera, izrada promotivnih materijala i mnogi drugi.

Volontiranje i stručna praksa u Blatu na Korčuli

Kao i prošle godine, studenti našeg Odsjeka su i ovog ljeta jedan dio svojih praznika odvojili za volontiranje u Blatu na Korčuli, u knjižnici samostana Blažene Marije Propetog Isusa Petkovići župnom uredu. Volontiranje i obavljanje prakse odvijalo se u grupama, a svaka je grupa na otoku boravila po dva tjedna. U razdoblju od 25. srpnja do 7. kolovoza u Blatu su boravili Mihaela Kolarić, Ivana Ćosić, Stijepo Vrdoljak te Jure Žilić, od 8. do 21. kolovoza Tena Vilček i Dajana Stojanović, a od 22. kolovoza do 3. rujna Mia Kuzmić i Marta Matijević. Studenti su putovali na različite načine i različitim rutama, autobusima, vlakovima, trajektima i katamaranima. Djevojke su bile smještene, kao i prošle godine, u samostanu kod časnih sestara, a dečki kod župnika. Ovisno o razdoblju u kojemu su studenti bili tamo, izvršavali su se različiti poslovi: čišćenje, sređivanje, popisivanje i fotografiranje stare građe u župnom uredu te katalogizacija u samostanskoj knjižnici. Klasični dan u Blatu izgledao je ovako: doručak u 8:00 sati, posao od 8:30 do 12:30, kada je bilo vrijeme ručka, te nakon ručka do 16 sati posao, a nakon toga slobodno vrijeme.

Svi studenti su, osim korisnog praktičnog iskustva, sklopili nova prijateljstva, upoznali nove krajeve Hrvatske i kući ponijeli lijepe uspomene. Ostalim studentima poručuju: „Svatko od nas studenata trebao bi ovakvo iskustvo doživjeti bar jednom tijekom studiranja. Kolege preddiplomci, ali i diplomci, dajte priliku ovakvim avanturama, a svoj život obogatite još jednim predivnim i korisnim iskustvom.“.

Tena Vilček

Iskustvo s prakse u Državnom arhivu Osijek

Jedan od najzanimljivijih dijelova studiranja svakako je studentska praksa. Kada smo tijekom studija obilazili najpoznatije informacijske ustanove u Osijeku, meni se najviše svidio posjet Državnom arhivu jer sam velika ljubiteljica povijesti. Već sam tada odlučila da ću svoju studentsku praksu odraditi tamo. Moj prvi zadatak u Arhivu bio je da se upoznam sa svim fondovima koje Arhiv posjeduje te sam tek tada uvidjela o kolikom se bogatstvu arhivske građe doista radi. Tek nakon toga krenuo je moj praktični rad u Arhivu: zadatak mi je bio da građi poput matičnih knjiga, knjiga umrlih, zapisnika, raznih pravnih knjiga većeg značaja, itd. izmjerim visinu, širinu, odredim jezik i broj stranica. Slijedeći stroga pravila rada s građom, cijelo sam vrijeme nosila plavu kutu i bijele rukavice. Nakon toga dobila sam zadatak da pronađem sve dokumente iz 1956. i 1957. godine koji govore o Oktobarskoj revoluciji u Mađarskoj. Iz spremišta sam svaki dan obrađivala po nekoliko kutija u kojima je znalo biti i po četiri sveska s po dvjestotinjak papira. Ali, ni najmanje se nisam žalila. Isprva je malo monotono listati papire, no činjenica da zapravo cijelo vrijeme čitate o događajima iz stvarne povijesti, o nečemu što se stvarno dogodilo prije pedeset ili sto godina, rad je učinio zanimljivijim. Ponekad se znalo pojaviti neko poznato ime iz javnoga života što mi je posebno privuklo pozornost i ponekad me iznenadilo pričama koje od ranije nisam znala.

Praksa u Arhivu za mene je bila jedno odlično i pozitivno iskustvo i preporučila bih je ne samo ljubiteljima povijesti, nego i ostalima. Osim što se nauči stručni posao, puno se toga može doznati i o povijesti svoga kraja. Vlastitu povijest možemo naučiti jedino istražujući je.

Dora Tatar

Potpisan sporazu o suradnji s tvrtkom Hammer d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Hammer d.o.o.. Radi se o maloj i dinamičnoj tvrtki orijentiranoj na razvoj softvera za financijske institucije. Glavni je proizvod tvrke Insa Portfolio Management System. Sjedište tvrtke je u Osijeku, a softver se razvija u partnerstvu sa švicarskom tvrtkom Insa Investment Software AG.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Jake Sharp Co.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Jake Sharp Co. Tvrtka je specijalizirana za dizajn i prilagodbu korisničkog sučelja mrežnih mjesta i aplikacija, odnosno za izradbu eCommerce rješenja na Magento platformi. Više o njihovim projektima (Magento konzulting, Magento razvoj, Magento dizajn) možete pročitati na mrežnim stranicama tvrtke, a novosti možete pratiti na službenom blogu.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije

Praksa u Mostaru

Sredinom svibnja dobile smo obavijest da smo, od nekoliko prijavljenih, izabrane za odrađivanje stručne prakse u knjižnici Franjevačkog samostana u Mostaru te smo se 2. kolovoza spakirale i krenule na put. U Mostar smo, nakon vrlo zanimljivog putovanja, stigle oko pola osam ujutro. Po nas je došao fra Ante Marić, jedan od knjižničara s kojim smo provodile dobar dio vremena u Mostaru. Nakon upoznavanja, odveo nas je u Internat školskih sestara Franjevki, kako bi se smjestile. Upoznale smo časnu sestru Lucijanu koja nas je najsrdačnije dočekala, bez obzira što smo je prekinuli u doručku, i odvela u naše sobe. Kada smo ostavile stvari, fra Ante nas je poveo u kratki obilazak našeg budućeg ‘radnog’ prostora. Obišli smo okolinu samostana i crkve sv. Petra i Pavla usput slušajući kratku povijest njihove izgradnje i obnove.

Ušavši u samostan uslijedio je naš veliki uzdah i izraz divljenja! Stale smo otvorenih usta, širom otvorenih očiju i bez ijedne misli i riječi ‘snimale’ smo okolinu u kojoj se nalazimo. Još uvijek nema dovoljno riječi da se opiše ljepota, prekrasna priroda, biljke i zelenilo te sami zidovi i cijeli klaustar samostana – a nismo bile ni svjesne što nas tek čeka kada uđemo. Prošavši kroz tri strane samostana, došli smo i do crkve koja nas je također oborila s nogu. Nekoliko trenutaka kasnije, u prekrasno uređenoj knjižnici, dočekala nas je, ni manje ni više nego ‘duša’ knjižnice – naša mentorica Zdravka Šilić. Od nje smo kroz dva tjedna uz praksu naučile bezbroj stvari koje su potrebne da bi uspješno obavljale posao knjižničara.

Svaki dan od 8 do 16 sati, pokušavale smo biti vrijedne i marljive u obavljanju svih zadanih poslova. Najviše smo, vjerovali ili ne, voljele obavljati poslove katalogizacije u programu BiblioNET, koji je u usporedbi s Crolistom, neka se nitko ne uvrijedi, MRAK! Osim katalogiziranja, pakirale smo knjige koje su se odvozile u spremište, odvajale duplikate knjiga te unosile primjerke, dodjeljivale UDK brojeve i signaturu, savladale tehniku rukovanja ‘kliznim’ policama za knjige, koje su nas, usput rečeno, oborile s nogu najviše od svega! Nakon radnog vremena, obilazile smo grad, a fra Ante se pobrinuo da nam pokaže i druga mjesta u okolici Mostara. Poveo nas je na brdo Humac da bacimo pogled na cijeli grad, posjetili Međugorje, Široki Brijeg i Gorance gdje, iz vlastitog iskustva možemo reći, prave najbolje palačinke u okolici.

Ta dva tjedna su, na našu veliku žalost, uz rad i ugodno društvo, protekao munjevito brzo te na kraju svega možemo samo reći da se, uz najbolju volju, riječima ne može opisati nešto o čemu bez prestanka možeš pričati danima, a da opet ne uspiješ ispričati sve lijepe, zanimljive, vrlo poučne i urnebesno smiješne događaje, da ne opišeš druženja s predivnim ljudima koji su nas okruživali i sve ono što smo naučile kroz dva tjedna.

Od srca im svima zahvaljujemo na svoj toplini i srdačnosti (kuharicama koje su nas preeedobro hranile, društvu za ručkom – gđi. Ankici i g. Nikoli, svim fratrima i časnim sestrama), mentorici Zdravki, koja nas je, uz beskrajno strpljenje, naučila stvarima koje ne možeš naučiti slušajući predavanja, koja je bila uvijek dobro raspoložena i vedra te je tu vedrinu širila i na nas i što se uvijek brinula da se ne naradimo previše! J A posebno hvala fra Anti, izuzetnoj osobi koja toliko zrači pozitivnom energijom i u čijem se društvu uvijek osjećaš neopisivo raspoloženo, što se uvijek brinuo da nismo gladne i da nam nije dosadno, što nas je obrazovao i zabavljao raznim pričama i događajima i što je naš boravak u Mostaru učinio doista nezaboravnim i prekrasnim!

(Tekst napisale Katarina Paulić i Tajana Šimošić)

Moje iskustvo s prakse u Hrvatskoj narodnoj banci

Ove akademske godine objavljen je Natječaj HNB-a u kojemu je pisalo da traže studente za obavljanje studentske stručne prakse. Ono što me posebno potaknulo da se prijavim bilo je to što sam prvi put vidjela da u natječaju traže, između ostalih, i informacijske stručnjake. Bilo mi je drago što su prepoznali da traže baš nas te sam to shvatila kao priliku koju ne bih trebala propustiti i prijavila sam se.

Praksa je trajala točno mjesec dana i radila sam svaki dan puno radno vrijeme, od 8h-16h i odrađivala sam je u Informacijsko-dokumentacijskom odjelu koji inače obuhvaća arhiv i knjižnicu Banke. Radila sam kao informacijski stručnjak u arhivu, a voditelj arhiva je gospodin Egon Kraljević kojemu sam jako zahvalna što me upućivao u svaki novi posao koji je morao odraditi i sa strpljenjem mi pokazivao i objašnjavao sve što me zanimalo.

Moje radno mjesto nalazilo se u uredu s još pet studenata koji imaju priliku raditi ondje preko Student servisa. Atmosfera u uredu je bila vrlo opuštena, ali i radna, što i je najbolja kombinacija za veću efektivnost i produktivnost u poslu.

Što se tiče posla, odrađivala sam poslove vezane uz digitalizaciju gradiva. Točnije, pripremala sam gradivo za digitalizaciju, tzv. patchiranjem i skeniranjem, nakon čega sam ga vraćala u prvobitno stanje, tzv. odpatch. Ovaj postupak radi se sa svakim pojedinim registrom. Osim pripreme za digitalizaciju, išla sam i na preuzimanje gradiva u razne direkcije kojega su one pripremile te smo ga smještali u arhiv gdje smo mu dodjeljivali mjesto i brojeve. Također, jedan od poslova s kojim sam se upoznala jeste i izlučivanje gradiva iz arhiva. Poznavajući zakone i pravila, zajedno s gospodinom Egonom, izrađivala sam popise za izlučivanje. Pomoću izrađenih popisa gradivo se pronalazi u arhivu i uništava se pomoću stroja za uništavanje i rezanje papira. Najveći dio mog posla odnosio se na opis starijeg gradiva. Opisala sam stotinjak registara onim atributima koje zahtijeva poslovanje arhiva. Dakle, htjela bih naglasiti, iako je već poznato, kako je praktični rad jako bitan za razumijevanje i shvaćanje nekoga posla pa tako i ovdje. Na fakultetu sam učila o teoriji poslovanja arhiva, što mi tada i nije bilo posve jasno, ali tek kada sam i sama to primijenila, odradila neke od navedenih poslova, shvatila sam kako su svi ti postupci i procesi jednostavni i laki za odraditi. Poslove sam ukratko opisala jer ne želim stavljati naglasak samo na to što sam radila, želim reći da steći radno iskustvo ne znači samo naučiti nešto raditi, već puno više od toga.

Nakon samo prvog dana prakse, više je nisam doživljavala kao obvezu, nije mi bila opterećenje, jer, baš naprotiv, uživala sam u tih mjesec dana, spojila sam ugodno s korisnim. Ovom praksom proširila sam vidike, osjetila kako je to biti zaposlenik ovakve institucije, vidjela kako stvari funkcioniraju negdje dalje pa i konkretno upoznala arhivski posao u praksi i još puno toga. Ono što je najvažnijee jeste da su moja očekivanja ispunjena, ali ja sam doživjela i više od očekivanoga. Mislim da je svaki čovjek zadovoljan kada nakon određenog posla i uloženog truda vidi da vrijeme nije potrošeno uzalud, nego da je iz toga izvukao nešto pozitivno i korisno, ono što ide njemu na izgradnju pa prema tome, i na izgradnju njegove zajednice.

(Tekst napisala Ema Čelebić)

Erasmus+ praksa v Mestni knjižnici Ljubljana

Vjerujem da nema potrebe za objašnjavanjem zašto je stručna praksa, a posebno Erasmus+ praksa, zanimljiva i korisna za jednog studenta. O tome se puno priča i većinom smo svi svjesni koliko je to dragocjena prilika za doživjeti i naučiti nešto novo, ali i upoznati nova mjesta i nove ljude. Radije bih se posvetila pitanju zašto baš praksa u MKL?

Moja je želja da odem upravo tamo počela zahvaljujući Kristini i Zrinki, dvjema kolegicama-studenticama iz Zadra, koje su prošlo ljeto tri mjeseca provela na praksi u Ljubljani. Njihova iskustva i oduševljenost tamošnjom gradskom knjižnicom, u kombinaciji s uvjerenjem da treba njegovati kontakte i dobrosusjedske odnose sa zemljom čije su prakse na području knjižničarstva ujedno i vrlo slične i vrlo različite hrvatskima, potaknula su me na odluku da se prijavim na Erasmus+ praksu.

Proces prijave je vrlo jednostavan (i, ako nekoga zanima, slobodno neka mi se obrati da mu pomognem – i ja sam imala pomoć od kolega koji su to već prošli) i nakon prikupljene papirologije, obavljenog testiranja znanja stranog jezika te motivacijskog razgovora, bila sam spremna za dva mjeseca u Sloveniji.

Program koji su mi poslali već je sam po sebi govorio o količini truda i razmišljanja koji su uloženi u osmišljavanje moje prakse. Svaki je dan ispunjen zbivanjima i, da vas ne varam, u početku je znalo biti i naporno. Međutim, kad mi se i činilo da je četvrta ili peta osoba s kojom trebam proći upoznavanje njegovog ili njezinog radnog mjesta već previše, njihove zanimljive priče i osoban pristup, olakšavale su mi da zadržim pozornost i maksimalno se dam u svaki novi razgovor. Moram istaknuti i da je program bio vrlo fleksibilan, da su svi bili otvoreni za prilagođavanje mojim interesima i željama, a ako sam u bilo kojem trenutku odlučila da trebam pauzu svi su imali razumjevanja.

U početku mi je jezik malo predstavljao problem, što je i najveći dio razloga zašto su prva dva tjedna teža od ostalih. No nakon toga sam bez problema mogla razumijeti slovenski, neovisno o naglascima, a na kraju sam pročitala i nekoliko knjiga na slovenskom.

Sama praksa je protekla kroz upoznavanje rada mreže knjižnica koje čine MKL, putovanja u okolna mjesta i knjižnice poput Kranjske, Kamničke, knjižnice Vrhnika (koja je uređena kao svojevrstan hommage tvornici kože koja je prije djelovala u tom prostoru, strašno originalno i dobro izvedeno!), zatim u Medvodama, Sveučilišne knjižnice itd. Posjetila sam i Centralnu tehnišku knjižnicu te Narodnu in universitetnu knjižnicu, NSK Slovenije. ￿

Bilo je tu i drugih poslova, koji su klasičniji za studentsku praksu – slaganje majica i pretipkavanje popisa pročitanih knjiga za projekt Poletavci, zatim pripremanje vreća s knjigama za projekt Maček v žaklju – nešto kao spoj na slijepo s knjigom, i slično. No i to je bilo na volju udeleženke, odnosno nisam morala raditi ako mi nije bilo zabavno. Uz nabrojane, predstavljeni su mi projekti Mesto bere (Grad čita), Beremo s tačkami (gdje djeca čitaju psima), a sudjelovala sam i u pripremi te izradi ankete za neke koji su još u fazi pokretanja. Posjetila sam Pionirski oddelk i puno čula o procesu vrednovanja literature za mlade u Sloveniji, o čemu se puno pričalo i na konferenciji Bologna po Bologni, kojoj sam također prisustvovala. Vrlo sam zavoljela i Trubarjevu hišu literature u kojoj se organiziraju razgovori s autorima i druga zanimljiva događanja. Osim ekskurzije u Kamnik na temu Priredaba i obrazovanja djece te Konferenciji Knjige brez meja Bologne po Bologni bila sam i na Danu dobrih praksi u Grosuplju, posebno zanimljivom seminaru Praktični vidiki objavljivanja v odprtem dostupu, Strukovnom događaju Evropski programi izobraževanja odraslih, na kojem sam kratko pretstavila i svoju praksu, te sam sudjelovala na obilježavanju Dana MKL. Prisustvovala sam i čitalačkim klubovima Berem, torej mislim i Brali krog.

Uz sve te načine na koje sam se imala priliku dodatno obrazovati kroz ovu praksu, na terenu sam vidjela Slovensku knjižnicu sa zbirkom minijaturnih knjiga, Šentvid – takozvanu Zelenu knjižnicu, Franceta Škerla sa zbirkom igračaka te još velik broj njih koje nema smisla nabrajati. Meni je posebno draga bila knjižnica Rudnik, a u slobodno vrijeme posjetila sam i Maribor, pa sam svratila pogledati i njiihovu knjižnicu. Bila sam iskreno impresionirana knjižnicama koje sam posjetila, svaka je bila posebna i na svoj način privlačna. Najviše sam vremena, ipak, provela u Knjižnici Otona Župančića, centralnoj knjižnici, u društvu zanimljivih, dragih i pametnih ljudi s kojima sam se brzo osjećala opušteno i domaće.

Poseban doživljaj predstavljala mi je Bibliopedagoška ura zahvaljujući kojoj sam imala priliku čitati slikovnicu i pjevati na slovenskom djeci s posebnim potrebama. Dan proveden u Bibliobusu bio je jednako uzbudljivo i zanimljivo iskustvo, a uz sve to, te one klasične aspekte knjižničarskog posla (koji nisu tako klasični u mreži knjižnica s više od 30 knjižnica), predstavljeni su mi i Borza dela, Borza znanja i Središče za samostojno učenje u sklopu Centra vseživljenskega učenja, portal e-knjiga na prodaju i posudbu Biblos, skupni katalog COBISS (jedan za cijelu Sloveniju!) te stvarno velik broj drugih usluga dostupnih na mreži. Imala sam i par zadataka koji su me podsjećali na studij Informatologije. Primjerice izrada ankete 1ka, mapiranje i eko karte, pa uz par razgovora nekoliko analiza poput zadataka analize i usporedbe strategije narodnih knjižnica, a naučila sam se snalaziti i u Joomla! CMSu. Sve je to bilo vrlo opušteno i zabavno, kao i ljudi koji su me okruživali. O tome bolje da ni ne počinjem.

Uz sve ovo, stigla sam i putovati po Sloveniji, vidjeti okolna mjesta, posjetiti Bled, Brezje, Bohinj i Maribor. Tako sam se i kupala, a doživjela sam i noćni život. Upoznala sam puno strašno zanimljivih ljudi, a naučila sam i puno toga o kulturi Slovenije, Hrvatske, multikulturalnosti… I nećete vjerovati, ali ovo je bio maksimalno skraćeni osvrt na moja dva mjeseca u Sloveniji, još sam puno toga ispustila!

Praksa u MKL za mene predstavlja ne samo jedinstveno i zanimljivo iskustvo, pa čak niti samo jedinstven uvid u djelovanje knjižnice te svjedočenje o razvoju projekata i drugih procesa unutar knjižnice od samih začetaka i teorije do konkretne implementacije, već i način da se pokrene komunikacija između ovih dviju srodnih knjižničarskih praksa te velik korak u učenju o otvaranju i razumijevanju, prilagođavanju i poštovanju te mnogo drugih velikih riječi, koje postanu još zanimljivije kada ih doživite u praksi. Imala sam sreće da sam svoje vrijeme u Ljubljani provela u vrijeme krcato događanjima i vrlo sam zadovoljna svojom odlukom da tamo provedem praksu. I iskreno se nadam da će biti još puno Osječkih studenata, a posbeno Informatologa, koji će iskoristiti ovu priliku!

(Tekst napisala Hana Marčetić)

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Ofir d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Ofir d.o.o. Tvrtka je specijalizirana za web dizajn i programiranje, razvoj i održavanje informacijskih sustava te stručno savjetovanje i podršku u IT području.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o. (ORKA). Tvrtka je specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja za proizvodnju i maloprodaju – kako za male, tako i za velike korisnike..

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Pretraživanje
Arhiva