Arhiva za ‘Znanstveni projekti’ Kategoriju

Erasmus+ projekt “Obrazovanje u području informacijskih znanosti u Europi: poticanje mobilnosti i harmonizacija ishoda učenja”

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 4. i 5. studenog 2016. održan je prvi (“kick-off”) sastanak u okviru Erasmus+ projekta “Obrazovanje u području informacijskih znanosti u Europi: poticanje mobilnosti i harmonizacija ishoda učenja” (European Information Science Education: Encouraging Mobility and Learning Outcomes Harmonization – EINFOSE). EINFOSE je novi znanstveni projekt u području visokoškolskog obrazovanja za informacijske stručnjake, a započeo je 1. listopada 2016. u okviru programa Erasmus+, Strateška partnerstva. Projekt koordinira Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku (glavna koordinatorica prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić), a partneri su mu još visokoškolske ustanove: Hoegskolan i Boras iz Švedske, Stiftung Universität Hildesheim iz Njemačke, Universität Graz iz Austrije, Univerzitet v Ljubljani iz Slovenije, Universitá di Pisa iz Italije, Universitat de Barcelona iz Španjolske i Hacettepe Universitezi iz Turske.

Osnovni je cilj projekta premostiti razlike vezane uz ulazne preduvjete i ishode učenja u području informacijskih znanosti. Te razlike uzrokuju probleme u mobilnosti studenata unutar europskog visokoobrazovnog prostora, osobito u odnosu na privlačenje studenata s drugih preddiplomskih studija na studij informacijskih znanosti te priznavanje ishoda učenja i ECTS bodova. Kako bi se predložila moguća rješenja za uočene probleme, suradničke ustanove planiraju organizirati ljetne škole za prvostupnike s drugih studijskih programa kako bi im se ponudili sadržaji koji će omogućiti stjecanje odgovarajućih kompetencija i priznavanje ishoda učenja kao temelja za nastavak studija na svim suradničkim ustanovama čime bi se bi ujedno pridonijelo upisu većeg broja studenata s različitih studijskih programa na diplomske studije informacijskih znanosti u Europi.

Trajanje projekta je dvije godine, uz financijsku potporu od 202.000 Eura. Više informacija o samom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici http://sokrat.ffos.hr/einfose/.

Kornelija Petr Balog

Projekt “High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet)” – ICT COST Action IC1406

U sklopu europskog okvira transnacionalne suradnje istraživača i znanstvenika diljem Europe COST-a od 2015. godine pokrenut je i izvodi se projekt pod naslovom High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet). Već u prvoj godini projekta dr. sc. Anita Papić je njegova sudionica te se tako Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta uključio u njegovu provedbu koja traje do 2019. godine. Kratki opis projekta:

Fenomen velike količine podataka (Big Data) otvara brojna pitanja vezana uz iznalaženje učinkovitih načina pretvorbe masivnih skupova podataka u vrijedne informacije i smisleno znanje. Izranjajuća paradigma velike količine podataka (Big Data) izlazi iz okvira mogućnosti trenutno raspoloživih alata za modeliranje i simulacije jer su skupovi divovskih podataka uglavnom nestrukturirani, heterogeni i dolaze iz različitih izvora koji generiraju petabajte podataka. Disciplina modeliranje i simulacije objedinjava esencijalne alate u znanosti i inženjerstvu za predikciju i analizu kompleksnih sustava i prirodnih fenomena te nudi prikladan abstraktan aparat za ovladavanje kompleksnošću velikih skupova podataka u različitim područjima. Međutim, problemi vezani uz velike količine podataka u pravilu su vrlo teško rješivi isključivo kroz pristupe koje nudi modeliranje i simulacije. Cilj ovog projekta je razvoj jedinstvenog konceptualnog okvira za sustavno unaprjeđenje područja modeliranja i simulacija transferom metodologija, tehnika i primjera dobre prakse iz područja računalstva visokih performansi (HPC-High Performance Computing) u svrhu rješavanja problema povezanih s velikim količinama podataka (Big Data). HPC trenutno prolazi ogromnu promjenu prema tzv. “exascale” sustavima koji će se prema predviđanjima intenzivno razvijati do 2020. godine, a bitno će se razlikovati od današnjih sustava te će postaviti snažne tehnološke izazove. Središnje teme projekta su: (1) infrastruktura za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (2) modeli paralelnog programiranja za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (3) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u prirodnim znanostima i (4) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u društvenim i fizikalnim znanostima. Primjerice neke od podtema posljednje teme koje bi se mogle izdvojiti kao goruće su donošenje (političkih) odluka temeljenih na prediktivnim simulacijama budućih klimatskih promjena, planiranje evakuacije uslijed prirodnih katastrofa poput tsunamija itd. Naviranje ogromnih količina podataka očekuje se i zasigurno će biti povezano s rastom interneta stvari koji pak postavlja nove izazove ekstrakcije znanja. Više informacija o projektu saznajte OVDJE.

(Tekst napisala dr. sc. Anita Papić)

Projekt “ICT znanstveni laboratorij”

U petak, 06. studenog gimnazija Gaudeamus iz Osijeka kao nositelj projekta te projektni partneri – Privatna gimnazija Pitagora iz Splita i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku potpisali su partnerski sporazum za projekt ICT Znanstveni laboratorij. Cilj projekta je uspostava programskih, kadrovskih i materijalnih uvjeta u gimnazijama, kao i omogućavanje stjecanja dodatnih kompetencija u prioritetno odabranim područjima matematike, prirodoslovlja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Pri potpisivanju ugovora o suradnji dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Loretana Farkaš istaknula je kako na našem fakultetu od ove ak. god. djeluje sveučilišni diplomski studij Informacijske tehnologije te kako će upravo nastavnici, a dijelom i studenti s tog studija biti oni koji će ovom projektu pružati logističku potporu, kako u praćenju kurikula tako i u potrebi za izobrazbom, a povezano s ishodima učenja.

Zadatci Filozofskog fakulteta obuhvaćaju različite edukacije u području izradbe kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, provedbe znanstvenog istraživanja, kao i konzultacije u provedbi projekta te izradbu priručnika za stručnu javnost i druge škole. Na projektu ispred Odsjeka za informacijske znanosti i Filozofskog fakulteta sudjeluju dr. sc. Tomislav Jakopec kao koordinator, dr. sc. Anita Papić kao edukator i dr. sc. Josipa Selthofer kao urednik edukativnih materijala.

O projektu možete pročitati i u prilogu objavljenom u Glasu Slavonije.

(Tekst napisali dr. sc. Anita Papić i dr. sc. Tomislav Jakopec)

Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima

Od rujna 2013. do prosinca 2014. provodio se projekt Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima čiji je voditelj doc. dr. sc. Maja Krtalić uz suradnike prof. dr. sc. Damira Hasenaya, izv. prof. dr. sc. Sanjicu Faletar Tanacković te Darka Lacovića, asistenta. Projekt je financiralo Sveučilište u Osijeku u okviru Internog natječaja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2013. za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata čija je osnovna svrha pomoć mlađim istraživačima (poslijedoktorandima i docentima) u njihovim istraživanjima i publiciranju radova.

Svrha je ovoga projekta istražiti koliko i na koji način se novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj. Projektom su se prikupili kvantitativni i kvalitativni rezultati o zastupljenosti i načinima korištenja novinske građe kao izvora znanstvenih informacija u znanstveno-istraživačkom radu. Projektom se istraživalo:

  • u kojoj mjeri se novine koriste kao izvor informacija u znanstvenim istraživanjima
  • u kojim znanstvenim poljima unutar područja društvenih i humanističkih znanosti se novine koriste i na koje načine, s posebnim naglaskom na povijest i jezikoslovlje
  • kakvi su korisnički profili i korisničko ponašanje znanstvenika prilikom korištenja novinskih zbirki u informacijskim ustanovama
  • na koji način se oblikuju novinske zbirke u informacijskim ustanovama s posebnim naglaskom na digitalne novinske zbirke
  • kako učinkovito organizirati tradicionalne i digitalne novinske zbirke te osigurati njihovu dugoročnu dostupnost unutar fondova informacijskih ustanova.

Istraživanjem su potvrđene polazne pretpostavke da su novine relevantan izvor informacija za povjesničare i jezikoslovce, ali njihov puni potencijal nije do kraja iskorišten kako zbog ograničenja u pristupu novinskim zbirkama i mogućnostima njihova pretraživanja i korištenja, tako i zbog neprepoznatljivosti novina kao vrijednog izvora informacija u istraživačkoj zajednici. Osim stavova i mišljenja o novinama kao izvoru informacija za znanstvena istraživanja, istraživali su se obrasci i načini ponašanja znanstvenika prilikom pretraživanja informacija u novinama, sklonosti korištenja tiskanih u odnosu na digitalne verzije dostupnih novinskih sadržaja, te potrebe za funkcionalnošću digitalnih novinskih zbirki. Rezultati projekta pokazali su da se novine prepoznaju i koriste kao značajan izvor informacija za znanstveno-istraživački rad, posebice u povijesti i jezikoslovlju, te da znanstvenici imaju specifične informacijske potrebe i obrasce pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija koje treba uzeti u obzir pri kreiranju inovativnih digitalnih novinskih zbirki.

(Tekst napisala doc. dr. sc. Maja Krtalić)

COST projekt E-READ: Evolution of Reading in the Age of Digitisation

Filozofski fakultet u Osijeku sudionik je COST projekta E-READ: Evolution of Reading in the Age of Digitisation (COST Action number: IS1404).

Izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić imenovan je u upravni odbor projekta.

Projekt Language of Bindings

Damir Hasenay sudjelovao je na 2. sastanku projekta Language of Bindings u Londonu od 16. do 18. siječnja 2012. Projekt se organizira u suradnji s ustanovom Ligatus Research Centre iz Londona.

Projekt Language of Bindings

Damir Hasenay i Maja Krtalić sudjelovali su na organizacijskom sastanku za prijavu međunarodnog projekta Language of Bindings u Londonu, 24.-26. listopada 2011. Prijava projekta se organizira u suradnji s ustanovom Ligatus Research Centre iz Londona.

Pretraživanje
Arhiva