Ivana Jozić, Alma Vančura, Retorika. Pojmovi u povijesti javnoga komuniciranja, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2020., str. 179

U knjizi Ivane Jozić i Alme Vančure Retorika. Pojmovi u povijesti javnoga komuniciranja prikazuje se sustavno i pregledno, kronološkim slijedom, a temeljem uvida u znanstvenu literaturu povijest retorike od antike do moderne i suvremene (medijske) retorike, uz osvrt na interferirajuća mjesta iz logike / dijalektike, hermeneutike, argumentacijske pragmatike i književne retorike. U drugom dijelu knjige donosi se znanstveni opis temeljnih retoričkih kategorija uključenih u područje argumentacije (struktura i strategija argumentacije, argumentacijska topika, tematska područja argumentacije), retoričke sistematike i retoričke stilistike. Znanstveni opis prate odabrani primjeri retorskih, epistolarnih, homiletičkih, književnih i medijskih tekstova na hrvatskome, njemačkom i engleskom jeziku, kao i primjeri iz suvremene javne govorne prakse s metodički osmišljenim vježbama i uputama u analizu tekstova i vještinu javne komunikacije. Tema udžbenika stručno je relevantna, korisna i potrebna za sveučilišnu nastavu iz područja retorike i stilistike, kao i za nastavne predmete koji se na teorijskoj ili praktičnoj razini bave komunikacijskim vještinama i retoričko-logičkim kategorijama. Temeljita teorijsko-problemska razrada retoričkoga pojmovlja i kategorija čini knjigu i znanstveno relevantnom u užem području retorike koja je integrirana u širem multidisciplinarnom krugu humanističkih i društvenih disciplina.

Knjiga je primarno koncipirana kao sveučilišni udžbenik namijenjen studentima i nastavnicima u nastavi retorike, stilistike, komunikacijskih i prezentacijskih vještina s primjenom u sveučilišnoj nastavi različitih studijskih grupa na filozofskim fakultetima, kao i na pravnim, učiteljskim i ekonomskim fakultetima. Namijenjena je također i znanstvenoj zajednici u krugu različitih humanističkih i društvenih disciplina (filologija, komunikologija, medijska kultura, odgojne znanosti, homiletika, pravo, psihologija, marketing i dr.), kao i stručnjacima koji se bave poučavanjem komunikacijskih vještina i javnoga nastupa. Knjiga se može koristiti i u programima cjeloživotnoga učenja u svrhu skupnoga ili osobnoga stručnoga usavršavanja u komunikacijskim vještinama. Knjiga udovoljava aktualnom društvenom zanimanju za teorijom retorike i praktičnim prezentacijskim vještinama, ali u odnosu na mnoštvo popularnih izdanja praktičnih priručnika donosi znanstveno utemeljene i provjerljive spoznaje uz inovativne oblike kritičke razrade klasičnih modernih modela govorništva i njihove primjene. U razradi teorijskoga pojmovlja i praktičnim uputama o governičkom nastupu knjiga slijedi primjer dobre prakse u pionirskom djelu o govorništvu u hrvatskoj literaturi kao što su Temeljci suvremenoga gavorništva Ivana Škarića, osuvremenjujući ga recentnijom inozemnom znanstvenom literaturom (Zarefsky, Meyer, Carrilho, Timmermans, Druckman, Jaffe, Lumer i dr.). U odnosu na navedeno djelo knjiga predstavlja značajno proširen uvid u povijest govorništva, retoričku sistematiku i teoriju argumentacije te inovativne metodičke razrade temeljnih kategorija. Povijest retorike i definiranje temeljnih pojmova klasične retorike djelomice se dotiče knjige Kratka povijest antičke retorike Miroslava Bekera i jednog poglavlja u knjizi Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike Dubravke Oraić Tolić, ali se od njih razlikuje u obuhvatnijem prikazu povijesti retorike, konceptualno široj razradi retoričkih kategorija te uključivanju šireg korpusa retorskih tekstova i vrsta. Povijest i teorija retorike opisuju se u knjizi sustavno, jasno i pregledno, prikladno temi i primarnoj ciljnoj skupini kojoj je knjiga namijenjena. Autorice su pomno proučile opširnu znanstvenu i stručnu literaturu te sintetizirale, izdvojile, objasnile i razradile osnovne retoričke kategorije od antike do recentne suvremenosti. Udžbenik je opremljen reprezentativnim primjerima retorskih tekstova različitih vrsta s analitički osmišljenim zadatcima, praktičnim vježbama i problemskim pitanjima za individualni i skupni rad, što ga čini metodički prikladnim za sveučilišnu nastavu. Metodologija je u cijelosti prikladna ciljevima sintetskoga i problemsko-analitičkoga pristupa tem i u skladu je sa znanstvenim standardima.

U knjizi se donosi sinteza i kritička analiza najvažnijih znanstvenih spoznaja iz područja povijesti i teorije retorike te vještine javnoga komuniciranja s pouzdanim i znanstveno provjerljivim podatcima. Poseban je znanstveni doprinos u sustavnom i preglednom prikazu retoričke sistematike i argumentacijske pragmatike, odabiru reprezentativnih primjera iz povijesti svjetskoga i hrvatskoga govomištva te primjeni heurističkih osmišljenih metodičkih postupaka u analizi odabranih primjera sa svrhom poticanja kritičkoga i problemskoga mišljenja.

U odnosu na brojnost popularnih izdanja iz područja javne komunikacije i relativnu oskudnost suvremenih znanstveno utemeljenih monografija i priručnika u hrvatskome jeziku, knjiga Ivane Jozić i Alme Vančure Retorika. Pojmovi u povijesti javnoga komuniciranja predstavlja značajan znanstveni doprinos u sustavnom i preglednom prikazu povijesti i teorije retorike. Knjiga je korisna i kao sveučilišni udžbenik i kao temelj za nova znanstvena istraživanja u širem području humanističkih i društvenih znanosti.

 

prof. dr. sc. Ružica Pšihistal