Željela sam produbiti svoje znanje, a nekako na polovici studija shvatila sam da, koliko god to banalno bilo, želim i promijeniti svijet… Želim učiti, istraživati i doprinijeti
O izazovima poslijediplomskoga studija Jezikoslovlje, privilegijama FFOS-ovih doktoranada položaju Njemačkoga jezika u nastavi i bogatom nastavničkom iskustvu
Martina Budimir profesorica je filozofije i njemačkog jezika, a zadnjih 25 godina zaposlena je kao nastavnica Njemačkog jezika, najprije kratko u Gimnaziji Požega, a zatim do danas u Ekonomskoj školi Požega. Odmah nakon diplome na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je poslijediplomski stručni studij Glotodidaktike te stekla kvalifikaciju mr. specijalistica glotodidaktike. Kao nastavnica praktičarka postigla je sve što sustav omogućava. Nedavno je napredovala u zvanje izvrsne savjetnice i četiri je puta, tj. sve četiri godine otkad nagrađivanje postoji, proglašena jednom od najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnica i radnika. Bila je članicom Sektorskog vijeća XXV. Filologija. Upravo je rad u sektorskome vijeću probudio staru želju za nastavkom obrazovanja te je čekala upise na doktorski studij Glotodidaktike, koja je primarno područje njezinoga interesa, pripremivši svu dokumentaciju, prijavila se i u posljednji tren predala prijavu i na poslijediplomski sveučilišni studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Glotodidaktika je grana primijenjene lingvistike, a Martinu je u Osijek privukla mogućnost stipendiranja, znanstveni fond, ali i pozitivna iskustva osječkih studenata i dosadašnja suradnja s nekim profesoricama. Naravno, ulogu je igrala i blizina jer dolazi iz Kutjeva.
Želim učiti, istraživati i doprinijeti
Nakon završetka diplomskog studija nije se lako odlučiti za nastavak studija i na poslijediplomskoj razini. Što Vas je motiviralo da se odlučite na upisivanje doktorskog studija?
Nekako sam još pri upisu na fakultet sama sebi obećala kako ću jednoga dana ići na doktorat. S obzirom na to da sam predbolonjska studentica, doktoratu je prethodio magisterij. Pri upisu prvog poslijediplomskog studija nisam razumjela razliku stručnog i znanstvenog magisterija i upisala sam ono što je bila moja najveća strast. Željela sam produbiti svoje znanje, a nekako na polovici studija shvatila sam da, koliko god to banalno bilo, želim i promijeniti svijet. Možda glotodidaktika i lingvistika zvuče smiješno u ovome kontekstu, ali ja se zaista naivno nadam da se, podastrijevši konkretne rezultate istraživanja, može promijeniti, ne cijeli svijet, ali bar doprinijeti jednome njegovome dijelu. Moja je motivacija za upis doktorskoga studija, osim želje za učenjem, želja za poboljšanjem obrazovne, i to prvenstveno jezične politike. U šali sam znala reći da ću upisati doktorski studij makar u mirovini. Od mirovine sam još daleko, ali kao što sam na Glotodidaktici bila najmlađa, sada sam najstarija studentica. Želim učiti, istraživati i doprinijeti.
Koje vještine i znanja očekujete nadograditi kroz upisani doktorski studij ili da prikladno preoblikujem pitanje prema nastavnoj metodi znam/želim znati/naučio sam, što ste prije doktorskog studija znali, što ste željeli znati, a koje ste vještine i znanja dosad uspjeli steći? Kako vam vještine koje ste dosad stekli na doktorskom studiju mogu pomoći u implementaciji u budući znanstveni i istraživački rad?
S obzirom na to da smo jako puno kolegija na Glototidaktici slušali sa studentima znanstvenog magistarskog studija Lingivistike, mogu reći da neko predznanje već imam. Provodila sam istraživanja, objavljivala i javno izlagala tako da mi ni taj dio znanstvenoga djelovanja nije u potpunosti stran. Imam i iskustvo usklađivanja životnih potreba i zaista teške životne situacije s obvezama na studiju pa bih i to svrstala u ono što već donekle znam. Željela sam produbiti znanje o dubinskome istraživanju jezika te se upoznati i ovladati alatima i vještinama potrebnima za provođenje kvalitetnog znanstvenog istraživanja. U ovo malo vremena zaista jesam već puno toga naučila. Naučila sam da mi mozak ipak nije zakržljao i da još uvijek mogu učiti u onom klasičnom smislu, naučila sam da postoje još funkcionalniji sofisticirani alati za statističku analizu, jako puno parametara kvalitetnog i vjerodostojnog znanstvenog istraživanja te sam još jednom potvrdila da mogu učiti od puno mlađih, a nadam se i oni od mene.
Prvi, zimski semestar je iza vas, a ljetni je semestar u tijeku. Kako biste opisali svoja prva iskustva?
Uf, teško pitanje. Rekla bih da je to „Achterbahn der Gefühle“, ali prevladavaju oni pozitivni osjećaji. Bilo je tu svega, od euforije preko nerealnih planova i ambicija do trenutaka kada sam pomislila da doktorat nije za „bakice“ kako sam samu sebe jednom u šali nazvala. Sad sam konačno našla neku sredinu, imam čvrsti plan, euforija je još tu, ali i realno postavljeni ciljevi. Kolegice i kolege se pomalo otvaraju i sve više, rekla bih, postajemo tim, a važnu ulogu u snalaženju s novim svijetom svakako ima voditeljica studija, kao i naši doktorski savjetnici. Moram priznati da mi je teško bilo ponovno se natjerati učiti u onom klasičnom smislu, iako učimo cijeli život, ali uvidjela sam da se uz puno volje i organizacije može. Imali smo izvrsne kolegije od kojih su mnogi zaista jako korisni za naš budući znanstveni rad.
Obrazovni sustav još uvijek zatvara oči pred mogućnostima drugih oblika obrazovanja
Jeste li upisali studij s konkretnim područjem ili istraživačkom temom koju biste voljeli produbiti i oblikovati u doktorski rad? Koje biste još teme voljeli istražiti tijekom doktorskog studija?
Pri prijavi na studij već sam imala preliminarni nacrt istraživanja na temu „Strani jezici u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj“. Smatram da je to područje još uvijek nedovoljno istraženo i zanemareno, a itekako važno. U općoj je populaciji učestalo mišljenje da se strani jezik ne može dovoljno dobro naučiti u školi te da je potrebno dodatno se obrazovati, bilo kroz neformalno ili informalno učenje. Obrazovni sustav još uvijek zatvara oči pred mogućnostima drugih oblika obrazovanja, umjesto da implementira metode i sadržaje koje su specifične za neformalno i informalno obrazovanje u formalnom učenju stranih jezika. Pri oblikovanju budućih kurikula stranih jezika trebalo bi voditi računa o rezultatima konkretnih istraživanja te se prema njima treba oblikovati i jezična politika pojedine zemlje. U sklopu kolegija koje smo do sada odslušali, nametnule su se još neke teme. Voljela bih se baviti rodno osjetljivim jezikom jer je, osobito u Njemačkoj, tema „Gendern“ trenutno goruća tema, a dugo godina provodim projekte prevencije rodno uvjetovanog nasilja. Zanimaju me germanizmi u govoru stanovnika Hrvatske jer sam uočila da su itekako podložni utjecaju vremena te da ih mlađe generacije sve manje koriste i prepoznaju. Puno je tema i svjesna sam da je doktorski studij u neku ruku i specijalizacija u određenom području te ću se morati odlučiti i fokusirati na ono što me najviše motivira na znanstveni rad.
Privilegija doktoranada
Stjecanjem doktorata znanosti u Republici Hrvatskoj znanstvenik se afirmira kao takav ne samo na nacionalnoj razini već i na međunarodnoj, a u najmanju ruku europskoj razini. Imate li planove kroz studij iskoristiti mogućnosti međunarodnog povezivanja (npr. sudjelovanje na mobilnosti, sudjelovanje na skupovima i sl.)?
Već sam jednom koristila mogućnost financiranja sudjelovanja na konferencijama iz Fonda za znanstveni rad, a trenutno se spremam za drugu međunarodnu konferenciju. Ovo je privilegija doktoranada Filozofskog fakultetu u Osijeku jer većina fakulteta kod nas i u drugim zemljama ne pruža tu mogućnost studentima koji nisu njihovi zaposlenici. Rado bih provela dio studija na nekom od stipendijskih boravaka u inozemstvu tako da već polako prikupljam informacije o DAAD-programu. Međunarodno sudjelovanje iznimno je važno tako da je moja preporuka svima da se odvaže i sudjelujući na međunarodnim konferencijama, uspostave kontakte s kolegicama i kolegama iz drugih zemalja.
Doktorski studij jedan je od najozbiljnijih životnih projekata
Pretpostavljam da studirate uz redovan rad. Imate li kakav recept za usklađivanje radnih obveza s onim studijskima i privatnima?
Radoholičarka sam i iscrpljujem se do granica izdržljivosti kako bih samo još nešto dovršila. To naravno nije dobro ni za mentalno ni za fizičko zdravlje. Osobito je teško u sve obveze uklopiti i doktorski studij koji je jedan od najozbiljnijih životnih projekata. Rekla bih da se još učim i još tražim svoj recept. Teško mi je prestati raditi projekte i natjecanja sa svojim učenicama i učenicima i zanemariti taj dio, ali neku ću ravnotežu morati pronaći. Ipak, uz podršku obitelji sve je puno lakše.
Njemački jezik je jezik uz kojeg se vjerojatno najviše vežu razne predrasude
Naveli ste u kako imate godine iskustva s nastavom Njemačkog jezika. Koje su najčešće predrasude i stereotipi na koje ste nailazili o učenju njemačkog jezika tijekom svog nastavnog rada?
Njemački jezik je jezik uz kojeg se vjerojatno najviše vežu razne predrasude. Nerijetko se može čuti kako je grub, hladan, težak, kako ga je nemoguće naučiti, i ako ga se uči 12 godina, tj. od prvoga razreda osnovne škole. Kao i za ostale jezike, često se spominje kako nije potreban i da nam ne trebaju drugi jezici uz engleski.
Kakav je vaš stav o položaju njemačkog jezika u današnjoj nastavi ili položaj višejezične nastave u cjelini u osnovnim i srednjim školama?
Strani se jezici, osobito u smislu poticanja višejezičnosti, sustavno zanemaruju, iako je jezična kompetencija jedna od ključnih kompetencija koje promiče Europska unija. Višejezičnost bi trebala uključivati poznavanje bar još jednoga stranoga jezika uz prvi strani jezik. U većini je hrvatskih škola engleski jezik preuzeo ulogu prvog stranog jezika, a tradicionalno se u kontinentalnoj Hrvatskoj u školama učio i uči njemački jezik. Jezična politika Republike Hrvatske nedorečena je te ne postoji kontinuitet učenja drugog stranog jezika. U srednjoj se školi, ako uopće postoji, drugi strani jezik najčešće uči ispočetka, iako ga je značajan dio učenika već učio u osnovnoj školi kao izborni predmet. Ovo će se navodno promijeniti uvođenjem cjelodnevne škole, ali još je uvijek misteriozna sudbina drugog stranih jezika u strukovnim školama u sklopu modularne nastave, a čak i dio gimnazija nema drugi strani jezik, nego pojačanu nastavu predmeta iz STEM područja. Govoriti o tome da su istraživanja pokazala da se npr. lakše uči engleski kao drugi strani jezik nakon što se najprije krenulo s njemačkim vjerojatno je u današnjem kontekstu besmisleno jer se borimo za opstanak kako njemačkog tako i inih drugih stranih jezika.
Treba naglasiti kako ste kao jednu od nastavnih metoda istaknuli učenje kroz igru, što je bilo i područje vašeg istraživanja tijekom pisanja diplomskog rada. Koje su prednosti učenja kroz igru, a koji su potencijalni izazovi s kojima se nastavnici mogu suočiti?
Za vrijeme studija hospitirala sam u jednoj zagrebačkoj školi koja je tada imala eksperimentalni program ranog učenja stranog jezika što je kasnije postao standard po kojem se ipak ističemo u pozitivnome smislu u usporedbi s drugim zemljama. S malom djecom učenje kroz igru se podrazumijeva, no igra ima svoje prednosti i u adolescentskoj, pa rekla bih, i u odrasloj dobi. Učenje kroz igru iziskuje veću pripremu nastavnika i ne uči se brže, ali svakako na zabavniji način što doprinosi motivaciji učenica i učenika. Kroz igru se vežu pozitivni osjećaji, a povezivanje naučenog s pozitivnim osjećajima trebalo bi doprinijeti i pamćenju naučenoga. Svakako treba prilagoditi i vrstu i težinu igre svakom pojedinom razredu jer ono što funkcionira u jednom razredu, neće nužno funkcionirati i u ostalim razredima.
Nasmiješena lica, topla riječ i podrška
Kako je izv. prof. dr. sc. Ana Mikić Čolić navela u promidžbenom filmu FFOS-ovih doktorskih studija, resursi, tradicija, lokacija, dostupnost, kontinuirano osuvremenjivanje studijskih programa te upoznavanja s najnovijim metodama u jezikoslovlju samo su neke od brojnih prednosti poslijediplomskog studija Jezikoslovlje. Koje biste pozitivne strane naveli kako biste motivirali studente diplomskog studija orijentirane na proučavanje jezika da razmotre upisivanje na poslijediplomski studij?
Sve gore navedeno uz jedan topli ljudski pristup. Doktorski je studij izazov koji je lakše savladati uz nasmiješena lica, toplu riječ i podršku po kojoj je Osijek prepoznatljiv. Osječka je lingvistika poznata i u zemlji i u inozemstvu pa među doktorandima imamo jednu kolegicu iz Bosne i Hercegovine.
Što Vam daje motivaciju za daljnji rad i napredak na doktorskom studiju?
Oduvijek moram završiti ono što počnem. Zapnem li u nekom od koraka koji su preda mnom, definitivno će mi to biti najjača motivacija. Motiviraju me i moji ukućani te moje sestre koje znaju koliko bi naši pokojni roditelji bili sretni zbog moje odluke upisivanja doktorskoga studija. I „last but not least“, unutarnji poriv za učenjem, želja za doprinosom svojoj zajednici i znanstvenički žar koji se tek treba rasplamsati.
Moj je najdraži recept poštivati učenike i učenice
Koje biste savjete dali budućim nastavnicima stranih jezika? Koje su uspješne nastavne metode u motiviranju učenika?
Nastavnice i nastavnici stranih jezika vjerojatno su prototip onih koji uspješno primjenjuju suvremene metode poučavanja s učenicima i učenicama u središtu pozornosti pronalazeći uvijek kreativna rješenja, ali i nove izazove. Moj je najdraži recept poštivati učenike i učenice, uvažavati njihove osjećaje i mišljenje i dati im priliku. Sudjelovanje na projektima i natjecanjima, izlaženje van okvira u svakom smislu te riječi, najbolji je recept za pokazati učenicima i učenicama koja je važnost stranog jezika i na koji se način znanje i vještine iz različitih područja mogu i trebaju povezivati.
Rekla bih da nikada nije kasno upisati doktorski studij ako postoje žar za znanstvenim djelovanjem i želja za učenjem. Meni se trenutno čini da mi je ovo bila odluka života, iako se ponekad pitam i „što je meni ovo trebalo“. Da mogu vratiti vrijeme tamo negdje na kraj ljeta prošle godine, opet bih učinila isto. Znam da će put biti dug i težak, ali vesele me novi izazovi i prilika da nadopunim još taj jedan kamenčić u mozaiku moga života.
Tekst: Beatriz Brkić
Fotografije: Marija Milošević
