Planiranje se nastave drži vitalnom komponentom osposobljavanja nastavnika i tom se aspektu posvećuje posebna pozornost u sveučilišnoj nastavi didaktike i metodike. Važnim dijelom obrazovanja budućih nastavnika svakako su i predmetni kurikulumi koji čine osnovu planiranja cjelokupnog nastavnog rada, a polazišnu točku u tom dokumentu predstavljaju ishodi učenja koji čine kompetencije s uskim fokusom. Razmatranje predmetnoga kurikuluma kao polazišta u planiranju nastave treba biti iskustvo profesionalnog razvoja budućih nastavnika ne samo u svjetlu nacionalnoga dokumenta nego i u kontekstu didaktičko-metodičke perspektive – znanstvenih disciplina koje se bave nastavom, odnosno poučavanjem nastavnoga predmeta. O ovoj važnoj temi raspravljalo se u virtualnoj panel-diskusiji koju je organizirao Centar za didaktičko-metodička istraživanja (CEDIM), koji djeluje na Filozofskom fakultetu Osijek. O predmetnim kurikulumima i njihovoj implementaciji u nastavi didaktike i metodike raspravljali su nastavnici didaktike i metodike Filozofskoga fakulteta Osijek, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te studenti Filozofskog fakulteta.
Izv. prof. dr. sc. Renata Jukić, s Odsjeka za pedagogiju i prodekanica za nastavu i studente, govorila je o svojim iskustvima u implementaciji predmetnih kurikuluma u nastavi Didaktike i Teorije kurikuluma na 3. godini preddiplomskog studija Pedagogije. Predmetni kurikulum na kolegiju Didaktika studenti analiziraju s aspekta dvaju dominantnih koncepata – funkcionalističkog i humanističkog kurikuluma, kao i s aspekta otvorenog, zatvorenog i mješovitog kurikuluma. Predmetnoga kurikuluma dotiče se u poučavanju ishoda učenja, na razinama usvojenosti ishoda učenja u kognitivnoj, afektivnoj i psihomotoričkoj domeni. Istaknula je problematiku neujednačenosti pri kreiranju studijskih programa na Fakultetu, gdje na pojedinim odsjecima studenti prvo slušaju metodike pa didaktiku, što utječe na kvalitetu nastavnoga procesa. Dr. sc. Senka Žižanović, poslijedoktorandica s Odsjeka za pedagogiju, istaknula je kako uvažavajući odnos didaktike i metodike, predmetnim se kurikulumima u nastavi Didaktike pristupa s općeg stajališta. Ne ulazi se u problematiku pojedinih predmetnih kurikuluma jer se razlikuju u strukturi/područjima pojedinih predmeta nego ih se implementira u kontekstu kurikulumskog promišljanja, kurikulumskog planiranja i programiranja i promjene paradigme poučavanja. Poučavajući studente kurikulumskom promišljanju, naglasak se stavlja na kurikulumski krug, pri čemu se u kontekstu predmetnih kurikuluma posebna pozornost posvećuje sastavnici ishoda učenja, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma. Različitim praktičnim vježbama studenti prepoznaju dobre od loših ishoda i pokušavaju ih samostalno osmisliti, razrađuju obrazovne teme, pišu priprave za nastavni sat te izrađuju aktivnosti školskog kurikuluma – što se diferencira s obzirom na predznanja i iskustva studenata.
Doc. dr. sc. Draženka Molnar, s Odsjeka za engleski jezik i književnost, predstavila je implementaciju kurikuluma Engleskog jezika u okviru kolegija Metodika nastave engleskog jezika koji se bavi praktičnim pitanjima poučavanja raznih aspekata engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine (predškolska i rana školska dob, starija školska dob, odrasli učenici) i na tri osnove razine znanja jezika (početni, srednji i napredni stupanj u učenju jezika). Pri implementaciji kurikuluma Engleskog jezika studente se poučava o tomu što je kurikulum, koja je svrha i ciljevi poučavanja engleskoga jezika u usporedbi s drugim jezicima, komunikacija u stranom jeziku, kojem području kurikuluma pripada, koje su domene i kako su organizirane. Fokus se stavlja na izradu nastavne pripreme, razradu nastavnih etape i praktičnu primjenu aktivnosti. Kao problem pri poučavanju s kojim se studenti susreću navela je niveliranje odgojno-obrazovnih ishoda, poveznice pri odabiru nastavnih metoda, kao i različitost grupa studenata. Kurikulum Engleskog jezika studenti povezuju sa školskim kurikulumom, međupredmetnim kurikulumima, nacionalnim kurikulumom, kao i ostalim predmetnim kurikulumima. Kao osobitu vrijednost u nastavi metodike engleskoga jezika ističe odlazak studenata na opservaciju nastave u škole, što nažalost ovu akademsku godinu nije izvedivo zbog epidemiološke situacije. Studenti na nastavi izrađuju nastavne planove i programe, kao i pojedinačne elemente različitih jezičnih razina te se naglašava međupredmetno povezivanje.
O implementaciji predmetnog kurikuluma u Metodici nastave njemačkog jezika govorila je Iva Rišner, studentica II. godine diplomskog studija Engleskog jezika i književnosti i Njemačkog jezika i književnosti. Studentica je predstavila svoj seminarski rad u kojemu je problematizirala kurikulume njemačkog jezika: kurikulum za osnovne škole i gimnazije te kurikulum za strukovne škole. U svom seminarskom radu analizirala je kurikulume s obzirom na različit položaj i broj sati njemačkoga jezike te uče li ga učenici kao prvi ili drugi strani jezik. Naglasak je stavljen na odgojno-obrazovne ishode i njihovo ostvarivanje. U okviru toga na razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda kreirala je dvije igre u aplikaciji Learningapps, kao mrežnom sjedištu gdje korisnici mogu pronaći različite besplatne alate ili pomoću predložaka izraditi vlastite za primjenu u nastavi. Kao preporuku dobre nastavne prakse istaknula je integrirano poučavanje jezičnih struktura, prilagođavanje dobi učenika i razini jezičnoga razvoja. Pri tome je naglasila uključivanje usporedbe njemačkog, hrvatskog i drugih stranih jezika, razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije te pozitivan odnos učenika prema školskom predmetu. Osmišljene igre objasnila je kao motivaciju za učenje njemačkoga jezika te kao pokušaj oživljavanja kurikuluma Njemačkog jezika u vidu pomoći u radu i mogućnosti razvijanja vlastite kreativnosti.
Doc. dr. sc. Anita Dremel, s Odsjeka za sociologiju, govorila je o implementaciji kurikuluma Sociologije u okviru kolegija Metodika nastave sociologije pri čemu je naglasila ishode učenja kao polazište u planiranju nastave. Također je istaknula i problematiku kurikuluma Sociologije – napravljen je centralizirano i predmetno je preskriptivan, a navela je i to da ne postoji popis obveznih tema nego sadržajni okvir. Različitim primjerima u nastavi naglašava personaliziranje sadržaja te korelaciju s drugim nastavnim predmetima. Kao izazov u nastavi vidi razlikovanje općih i specifičnih odgojno-obrazovnih ishoda, kao i izazov projektne nastave. U nastavi se kritički gleda na kurikulum Sociologije te predlaže operacionalizacije odgojno-obrazovnih ishoda. Predmetni kurikulum Sociologije sagledava se kao sociološki fenomen s naglaskom na ulogu nastavnika. Iz perspektive srednjoškolske nastave sociologije o implementaciji predmetnog kurikuluma govorio je Krunoslav Vukelić, nastavnik sociologije u dvjema srednjim školama. Istaknuo je bitne promjene u kurikulumu Sociologije u odnosu na dosadašnji plan i program. Posebno je istaknuo problematiku državne mature gdje su pitanja vezana za sociologiju faktografska i neprihvatljiva realnoj nastavi. Metodičke sadržaje integrira i pomoću Erasmus projekata.
Sergej Filipović, asistent s Odsjeka za povijest, govorio je o implementaciji kurikuluma Povijesti u okviru kolegija Metodika nastave povijesti I i II te Metodičkih vježbi. U okviru nastave studenti se bave predmetnim kurikulumom na dvjema razinama: pisanjem seminarskih radova za koje im je potreban kurikulum Povijesti te radom na godišnjem izvedbenom kurikulumu. Kao problem s kojim se studenti susreću ističe razumijevanje razina odgojno-obrazovnih ishoda. Na temelju predmetnog kurikuluma studenti izrađuju godišnji izvedbeni kurikulum te pišu priprave u okviru kolegija Metodika nastave povijesti, Metodičke vježbe i Školska praksa. Istaknuo je potrebu suradnje didaktičara i metodičara na Fakultetu kao i povezivanje s višim savjetnikom za povijest radi konstruktivnog poravnanja sustava te veće povezanosti Fakulteta i prakse. O predmetnom kurikulumu Povijesti govorila je i doc. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Istaknula je kako kurikulum Povijesti uključuje u okviru kolegija Metodika nastave povijesti, Praktične vježbe predmetne metodike nastave, Korelacijske vježbe i nastavna praksa. Na metodici studenti primjenjuju didaktičke spoznaje, a nakon toga imaju praktične vježbe vezane za Metodiku nastave te korelacijske vježbe. Kao jednu od obveza na kolegiju Metodika nastave povijesti studenti imaju konkretan zadatak usporedbe aktualnog kurikuluma nastave povijesti s kurikulumima povijesti drugih europskih zemalja s obzirom na ciljeve, ishode i koncepte. Zatim u okviru kolegija Praktične vježbe predmetne metodike, između ostalog, izrađuju godišnji izvedbeni kurikulum te pisane pripreme za nastavne sate na osnovi predmetnog kurikuluma. Također na istom kolegiju izvode tri nastavna sata i radionicu te odlaze na nastavnu praksu (hospitacije). Kao problem na nastavi uočila je da se studenti uglavnom fokusiraju na nastavni sadržaj odnosno prijenos najvažnijih činjenica te teže usvajaju ono što predstavlja kurikulumski pristup poučavanju i učenju.
Izv. prof. dr. sc. Vesna Bjedov nositeljica je i izvođač kolegija Metodika nastave hrvatskoga jezika, Metodika nastave jezičnoga izražavanja na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, zatim predmeta Metodika nastave (društveno-humanističkih struka) na PPDM izobrazbi te Metodike nastave vjeronauka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. U svom se izlaganju usmjerila na primjenu predmetnog kurikuluma Hrvatskoga jezika u okviru kolegija Metodika nastave hrvatskog jezika. Implementacija ovoga dokumenta posebno je razvidna u početnim temama predavanja o planiranju nastave hrvatskoga jezika te planiranju nastavne jedinice i ishoda učenja. U prvom razdoblju seminarske nastave studenti se izravno bave predmetnim kurikulumom i to u dvama ključnim zadatcima: izradi izvedbenog kurikuluma za hrvatski jezik te pisanju priprave za nastavni sat hrvatskoga jezika. Također, seminarski radovi iz ovoga predmeta jesu pisane priprave za nastavni sat hrvatskoga jezika, stoga se i u drugom razdoblju seminarske nastave studenti bave predmetnim kurikulumom. U virtualnu panel-diskusiju uključila se i Bernarda Brekalo, studentica II. godine diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti i Pedagogije, inače demonstratorica izv. prof. dr. sc. Vesni Bjedov na kolegiju Metodika nastave hrvatskog jezika. Istaknula je da se s kurikulumskim sastavnicama prvi put susrela na Teoriji kurikuluma i Didaktici, a s predmetnim kurikulumom Hrvatskoga jezika na Metodici nastave hrvatskog jezika i Metodici nastave književnosti. Kao demonstratorica najviše je naučila o kurikulumu jer su joj rad uz prof. Bjedov i zadatke koje je izrađivala omogućili dublju analizu i kritičko promišljanje kurikuluma Hrvatskog jezika. Posebno je istaknula da je svoja kurikulumska znanja proširila spoznajama o drukčijem pristupu oblikovanju nastave hrvatskoga jezika, a posebno pisanju priprave. Iz svoje studentske perspektive ukazala je na problematiku neusklađenosti metodika i didaktike kao i na to da su se studenti koji su imali didaktiku prije metodike puno bolje snašli.
