Znanstveni projekti na kojima su voditelji nastavnici s Odsjeka za engleski jezik i književnost
Rano usvajanje i razumijevanje polisemnih riječi (POLYACQ)
VODITELJICA PROJEKTA: doc. dr. sc. Ana Werkmann Horvat
Vrsta projekta: uspostavni znanstveno-istraživački projekt HRZZ-a, kompetitivno projektno financiranje
Šifra projekta: UIP-2025-02-5422
Trajanje: 1. 4. 2026. – 31. 3. 2031.
Suradnici: Mia Batinić Angster, Jakov Proroković, Ivana Trtanj, Sara Košutar
Web: https://www.croris.hr/projekti/projekt/17472
Polisemija (ili višeznačnost) je jedan od najproduktivnijih načina stvaranja novih značenja. Iako je univerzalna jezična pojava, višeznačnost polisemnih riječi može uzrokovati probleme u razumijevanju. Ipak, prirodni jezici koriste sposobnost kodiranja više značenja u jednom obliku u svoju korist. Ova je sklonost prirodnih jezika korisna jer smanjuje opterećenje pamćenja i učenja novih oblika (Piantadosi i sur. 2012). Budući da su metafora i metonimija jedni od najvažnijih mehanizama za stvaranje polisemije (Pustejovsky & Boguraev 1997; Bowdle i Gentner 2005), razumijevanje i usvajanje polisemnih riječi postaje još složenije zbog različitosti u dominantnosti i apstraktnosti značenja. Ljudska potreba za olakšavanjem komunikacije i smanjenjem kognitivnog opterećenja, kao i sveprisutnost polisemije u svakodnevnom jeziku, čine polisemiju važnim dijelom dječjeg jezika od samih početaka usvajanja jezika. Iako su neka istraživanja već provedena na ovu temu (npr. Dautriche i sur. 2016; Floyd i sur. 2020), detaljna saznanja o tome koji jezični čimbenici utječu na usvajanje i razumijevanje polisemičnih riječi još uvijek ne postoje. Ova je tema složena zbog međusobnih odnosa između jezičnih čimbenika poput broja značenja, tipova značenja, dominantnosti značenja te učestalosti riječi i značenja. Konvencionalnost značenja također igra važnu ulogu jer figurativnost značenja često ostaje neprepoznata. Međutim, konvencionalnost nije zajamčena, a nova značenja mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku . Cilj je ovog projekta odgovoriti na pitanja o statusu spomenutih jezičnih čimbenika i ulozi koju oni imaju u usvajanju jezika i ranom razumijevanju jezika. Također, ovaj projekt nastoji doprinijeti jezičnoj raznolikosti u istraživanjima usvajanja jezika istraživanjem relativno nedavno prikupljenih korpusa hrvatskog jezika i prikupljanjem podataka od govornika hrvatskog jezika.
Jezik žudnje u književnosti i kulturi (JEŽEKK)
VODITELJICA PROJEKTA: prof. dr. sc. Biljana Oklopčić
Vrsta projekta: institucionalni istraživački projekt Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, financiran iz izvora 581-Mehanizam za oporavak i otpornost
Šifra projekta: 581-UNIOS-60
Trajanje: 1. listopada 2025. – 30. rujna 2029.
Suradnici: dr. sc. Ivana Buljubašić Srb, Romana Čačija, viša lektorica, doc. dr. sc. Tomislav Dagen, doc. dr. sc. Stephanie Jug, izv. prof. dr. sc. Sanja Jukić, doc. dr. sc. Tihana Lubina, izv. prof. dr. sc. Ljubica Matek, izv. prof. dr. sc. Sonja Novak, dr. sc. Jelena Pataki Šumiga, doc. dr. sc. Ivana Perkušić, doc. dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki, prof. dr. sc. Ružica Pšihistal prof. dr. sc. Ivan Trojan, izv. prof. dr. sc. Jadranka Zlomislić
Web: https://www.ffos.unios.hr/znanstveni-portal/npoo-projekti/jezik-zudnje-u-knjizevnost-i-kulturi/
Projekt Jezik žudnje u književnosti i kulturi institucionalni je istraživački projekt financiran iz izvora 581 – Mehanizam za oporavak i otpornost. Projekt će istražiti koncept žudnje kao narativnu strategiju, jezični izraz i društvenu konstrukciju u humanističkim i društvenim znanostima. Zbog interdisciplinarnog fokusa i uporabe suvremenih teorijskih pristupa i čitateljskih strategija, projekt će afirmirati nove mogućnosti reprezentacije žudnje kao instrumenta kritičkog razumijevanja odnosa između jezika, tijela i emocija u književnosti i kulturi.
Cilj je projekta Jezik žudnje u književnosti i kulturi interdisciplinarnom analizom fenomena žudnje u književnim, kulturalnim, medijskim, pravnim i političkim tekstovima i praksama istražiti kako se žudnja oblikuje, regulira i komunicira u suvremenim i povijesnim kontekstima te kako utječe na formiranje rodnih, seksualnih, rasnih, klasnih, etničkih, vjerskih i političkih identiteta u književnosti i kulturi.
Uokvirivanje figurativnim jezikom u javnom diskursu (FigFrame)
VODITELJICA PROJEKTA: prof. dr. sc. Tanja Gradečak
Vrsta projekta: institucionalni istraživački projekt Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, financiran iz izvora 581-Mehanizam za oporavak i otpornost
Trajanje: 1. listopada 2025. – 30. rujna 2029.
Suradnici: dr . sc. Snježana Babić,, dr. sc. Ksenija Benčina prof. dr. sc. Goran Faletar, Vlatka Ivić, Domagoj Kostanjevac, doc. dr. sc. Goran Milić, izv. prof. dr. sc. Draženka Molnar, izv. prof. dr. sc. Goran Schmidt, izv. prof. dr. sc. Alma Vančura, izv. prof. dr. sc. Dubravka Vidaković Erdeljić, doc. dr. sc. Ana Werkmann Horvat
Osnovni pojam oko kojega je organiziran ovaj projektni prijedlog jest uokvirivanje , tj. proces „odabira i istaknutosti informacija“ (Entman 1993: 52) kada se mentalne reprezentacije stvaraju i potom pokreću određenom jezičnom operacijom, načelno govorenim ili pisanim jezičnim strukturama. Projektne aktivnosti ispitat će prirodne podatke na engleskom i hrvatskom jeziku ili u višejezičnoj perspektivi eksperimentalnim i korpusnim metodama, stvoriti digitalne i pretražive baze podataka i analizirati kako se teme koje se odnose na politički i medijski diskurs, zdravstveni i studentski akademski diskurs te diskurs mladih uokviruju u određene mentalne reprezentacije te kako ih se može preoblikovati. Voditeljica projekta je prof.dr.sc. Tanja Gradečak s Odsjeka za engleski jezik i književnost uz sveukupno 11 suradnika s istog odsjeka, kao i s Odsjeka za njemački jezik i književnost, Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te s Katedre za zajedničke sadržaje.
Nasilje u suvremenim adaptacijama i popularnoj kulturi
VODITELJICA PROJEKTA: dr. sc. Jelena Pataki Šumiga
Vrsta projekta: jednogodišnji interni znanstveno-istraživački projekt FFOS-a, kompetitivno projektno financiranje
Suvremene adaptacije književnih tekstova u svim medijima i izričajima popularne kulture često naglašeno prikazuju nasilje, zastrašujuće događaje i prizore ili, u slučaju videoigara, angažiraju igrače za sudjelovanje u nasilnim činovima. Cilj je projekta pristupiti fenomenu nasilja u najširem smislu riječi – psihološkog, verbalnog, seksualnog i tjelesnog – iz različitih perspektiva kako bi se pokušali utvrditi razlozi učestalosti i popularnosti takvih umjetničkih, medijskih i pop-kulturalnih prikaza te njihov smisao za suvremenog čitatelja, gledatelja ili igrača videoigara.
Trajanje projekta: 1. 9. 2024 – 30. 9. 2025.
Suradnici: izv. prof. dr. sc. Ljubica Matek, Valentina Markasović, Zvonimir Prtenjača, prof. dr. sc. Kamilla Elliott (UK), izv. prof. dr. sc. Matthew Leggatt (UK)
Web: https://www.croris.hr/projekti/projekt/12739
Sjevernoameričke književnosti i kulture u hrvatskom i europskom kontekstu
VODITELJICA PROJEKTA: doc. dr. sc Jasna Poljak Rehlicki (2023.-2026.)
Vrsta projekta: institucionalni projekt Centra za sjevernoameričke studije
Trajanje: 2023.-2026.
Suradnici: dr. sc. Jelena Pataki Šumiga, Valentina Markasović, Barbara Kružić Jovičić
Web: https://www.ffos.unios.hr/znanstveni-portal/centri/centar-za-sjevernoamericke-studije/
Cilj višegodišnjeg projekta je ispitati postojeće pristupe interkulturalnog prevođenja i izabrati najprikladniji / osmisliti novi pristup kroz izradu prijevoda devet američkih drama koje će u dva sveska biti objavljene u Antologiji afirmativne američke drame. U 2026. godini plan je lektorirati sve izabrane drame, usustaviti termine i prijevode, urediti rukopis Antologije i napisati predgovore.
Glavno je istraživačko pitanje projekta na koji način pristupiti prijevodu američkog dramskog teksta koji tematizira probleme koji nisu u velikoj mjeri zastupljeni u Hrvatskoj, poput rase, seksualne orijentacije, imigranata te zdravstvenih poteškoća kao što je izrazita pretilost. Također, javlja se pitanje aproprijacije (i u kojoj mjeri) da bi izvorni tekst i prijevod bili što bliži hrvatskoj publici, pogotovo kada se uzme u obzir vrijeme objave drama, odnosno kako najbolje predstaviti tekst modernom čitatelju.
Suradnja na znanstvenim projektima
- znanstveno-istraživački projekt CHERISH-Croatia, Hungary, and Romani: Inclusive Solutions for Harmonized, Interreg Mađarska-Hrvatska (2026.-2027.), suradnica prof. dr. sc. Biljana Oklopčić
- znanstveno-istraživački projekt 581-UNIOS-57 “Evaluativna značenja umanjenica i uvećanica u hrvatskom jeziku (EZUH) od 01. 10. 2025. do 30. 09. 2029., suradnica prof. dr. sc. Gabrijela Buljan
- NextGenerationEU projekt ‘Metonimija u jeziku i mišljenju’ voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot (od 2024. – 2028.), suradnica izv. prof. dr. sc Ana Werkmann Horvat
- • Rana disciplinarna pismenost na hrvatskome: obilježja udžbeničkoga diskursa – RAPID (projekt HRZZ, IP-2024-05-2755, voditeljica prof. dr. sc. Lidija Cvikić, Učiteljski fakultet Zagreb), od 2024. do 2027., suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
- COST projekt CLIL Network for Languages in Education: Towards bi- and multilingual disciplinary literacies (CLILNetLE); (CA21114, voditeljica Julia Hüttner, Sveučilište u Beču), od 2022. do 2026., suradnica, članica Core Group i članica upravnog odbora prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
- COST projekt European Network on International Student Mobility: Connecting Research and Practice (ENIS); (CA20115, voditelj Christof Van Mol, Stichting Katholieke Universiteit Brabant), od 2021. do 2025., suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
• projekt Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku „Lokalna koherencija u pisanim tekstovima na prvom i inom jeziku: Kontrastivna analiza uporabe konektora“pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Leonarda Pona. (u 2022.), suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
• Koherencija pisanoga teksta u inome jeziku: hrvatski, njemački, engleski, francuski i mađarski jezik u usporedbi (projekt HRZZ, IP-06-2016, voditeljica Vesna Bagarić Medve), od 2017 do 2020., istraživač prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač - projekt HRZZ-a Sintaktička i semantička analiza dopuna i dodataka u hrvatskom jeziku (SARGADA IP-2019-04-7896), 2020. – 2024, voditeljice dr. sc. Matee Birtić, suradnica izv. prof. dr. sc. Ana Werkmann Horvat
- NPOO projekt Izvršne funkcije mladih – uloga u prilagodbi, razvojnim ishodima i svakodnevnim izazovima (ECLAT-ADAPT) (2021.–2026.) suradnice: prof. dr. sc. Marija Omazić, Tea Tosenberger Lubar, asistentica, Blaženka Šoštarić, viša lektorica
- Jean Monnet Module LEULEX Language and EU Law Excellence 620231-EPP-1-2020-1-HR-EPPJMO-MODULE (2020.–2023.) , suradnice prof. dr. sc. Marija Omazić, Blaženka Šoštarić , https://www.pravos.unios.hr/leulex
- COST Action CA19102 – Language In The Human-Machine Era (LITHME), 2020.–2024., suradnice prof. dr. sc. Marija Omazić, Blaženka Šoštarić, https://lithme.eu/
- projekt Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku pod nazivom „Obrasci uporabe konektora u prvom i inom jeziku“ pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Leonarda Pona (u 2023.), suradnica prof. dr. sc. Gabrijela Buljan
- projekt “Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete” Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki, članica radne skupine za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u polju anglistike
- projekt Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku „Lokalna koherencija u pisanim tekstovima na prvom i inom jeziku: Kontrastivna analiza uporabe konektora“pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Leonarda Pona. (u 2022.), suradnica prof. dr. sc. Gabrijela Buljan
- • projekt Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku „Lokalna koherencija u pisanim tekstovima na prvom i inom jeziku: Kontrastivna analiza uporabe konektora“pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Leonarda Pona. (u 2022.), suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
• Koherencija pisanoga teksta u inome jeziku: hrvatski, njemački, engleski, francuski i mađarski jezik u usporedbi (projekt HRZZ, IP-06-2016, voditeljica Vesna Bagarić Medve), od 2017 do 2020., istraživač prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač - znanstveno-istraživački bilateralni projekt „Izrazi autorovog ograđivanja, stava i odnosa s čitateljem u akademskom pisanju istraživača početnika na engleskome kao stranome jeziku“ voditeljice prof. dr. sc. Višnje Pavičić Takač s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu, Srbija, suradnica izv. prof. dr. sc. Draženka Molnar
- Međunarodni kompetitivni projekt Srednjoeuropskog udruženja za kanadske studije (CEACS) pod nazivom Following (in) Winnetou’s Footsteps: Representations of Canadian Indigeneity in Central Europe (2019 – 2024), prof. dr. Sanja Runtić, suradnica na projektu, dio središnjeg koordinacijskog tima i glavna koordinatorica završnog dijela projekta, izrade uredničke monografije (Un)Following in Winnetou’s Footsteps: Representations of North American Indigeneity in Central Europe (Springer, 2024).
- projekt Hrvatske zaklade za znanost i Filozofskoga fakulteta u Osijeku „Koherencija pisanoga teksta u inome jeziku: hrvatski, njemački, engleski, francuski i mađarski jezik u usporedbi“ (HRZZ IP-2016-06-5736) voditeljice prof. dr. sc. Vesne Bagarić Medve s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, suradnica izv. prof. dr.sc. Draženka Molnar
- COST projekt Study Aborad Research in European Perspective (CA15130, voditelj Martin Howard, Sveučilište u Corku, Irska), članica upravnoga odbora, od 2016 do 2020., suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
- TEMPUS projekt Strani jezici u osnovnoj školi: obrazovanje nastavnika (Foreign Languages at Primary Level: Training of Teachers; 2004/2007, CP_JEP-18049-2003), od 2004. do 2007., suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
- Reforming Foreign Language Education Policy in Croatia and Hungary (projekt fondacije GDN; voditeljica prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović), 2004. suradnica prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
Prijašnji projekti
Izrazi autorovog ograđivanja, stava i odnosa s čitateljem u akademskom pisanju istraživača početnika na engleskome kao stranome jeziku
VODITELJICA PROJEKTA: prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
Vrsta projekta: projekt znanstveno-tehnološke suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije, kompetitivno projektno financiranje
Trajanje: od 2019. do 2022.
Suradnici: Tanja Gradečak, Draženka Molnar, Mirna Varga, Sanja Vakanjac Ivezić, Biljana Radić Bojanić, Vesna Bogdanović, Sabina Halupka Rešetar, Predrag Kovačević, Jagoda Topalov
Cilj projekta bio je opisati i usporediti obilježja metadiskursa u akademskim radovima studenata iz Hrvatske i Srbije koji pišu na engleskom jeziku. Fokus istraživanja bio je na načinima na koje studenti izražavaju vlastiti stav, uspostavljaju odnos s čitateljem te koriste strategije ograđivanja. Polazište istraživanja bila je pretpostavka da akademsko pisanje nije samo prijenos informacija, već i proces u kojem autor aktivno oblikuje komunikaciju s čitateljem. Na korpusima studentskih radova na engleskom jeziku provedena je funkcionalna analiza metadiskursa na ključnim dijelovima akademskih tekstova i uspoređivani s korpusom radova izvornih govornika engleskog jezika.
Rezultati su pokazali da postoje razlike u uporabi metadiskursnih elemenata između neizvornih i izvornih govornika engleskog jezika, ali i između hrvatskih i srpskih studenata. Uočene su određene poteškoće, poput ograničene uporabe strategija ograđivanja i nedovoljno razvijenih načina uspostavljanja odnosa s čitateljem, što može utjecati na jasnoću i uvjerljivost akademskog teksta.
Projekt je također ukazao na ograničenja postojećih metodoloških okvira, koji su često previše rigidni za primjenu u višejezičnom kontekstu. Predložene su njihove prilagodbe kako bi bolje odražavale stvarne jezične prakse i omogućile precizniju analizu metadiskursa.
Osim teorijskog doprinosa, rezultati istraživanja imaju i važnu praktičnu vrijednost. Mogu se primijeniti u oblikovanju nastavnih programa za poučavanje akademskog pisanja na različitim razinama obrazovanja, kao i u programima cjeloživotnog učenja. Time se studentima i istraživačima početnicima može pomoći u razvoju učinkovitijih strategija pisanja i uspješnijem sudjelovanju u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Inojezični korpus kao alat u istraživanju diskursne kompetencije
VODITELJICA PROJEKTA: prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač
Vrsta projekta: znanstveni projekt
Šifra projetka: IZIP-2016-29
Tranjanje: od 2016. do 2017.
Suradnici: Vesna Bagarić Medve, Gabrijela Buljan, Leonard Pon, Draženka Molnar, Ivana Šarić Šokčević, Barbara Kružić, Beata Siklosi, Mirna Pucelj
Cilj je projekta bio uspostaviti platformu na kojoj bi se izgradio specijalizirani obilježeni jezični korpus pisanih radova učenika triju inih jezika (engleskog, njemačkog i mađarskog) čiji je materinski jezik hrvatski. Korpus izgrađen na toj platformi postaje alat za ekstrakciju obilježja tekstova koje su proizveli učenici inih jezika, a s ciljem analize aspekata diskursne kompetencije. Diskursna kompetencija (tj. sposobnost uporabe znanja o jezičnim elementima u proizvodnji cjelovitog pisanog teksta koji odražava točnu i primjerenu uporabu jezika u danim jezičnim i situacijskim kontekstima) ključno je svojstvo komunikacijski kompetentnog inojezičnog korisnika koje u prijašnjim inojezičnim korpusnim istraživanjima nije dovoljno tematizirano.
U prvoj je fazi projekta održano nekoliko radnih sastanaka istraživačkog tima te su izrađeni ispiti pisanja za njemački, engleski i mađarski kao strani jezik. Provedeni su ispiti na populaciji studenata Filozofskoga fakulteta u Osijeku čime je prikupljena građa za drugu fazu projekta. U drugoj su fazi tekstovi pripremljeni za unos u korpus i analizu. Održana je radionica koju su vodile Sylviane Granger i Gaëtanelle Gilquin s Université catholique de Louvain u Belgiji. U radu radionice sudjelovali su, uz članove projektnoga tima, profesori i studenti diplomskih i doktorskih studija Filozofskog fakulteta te gosti s drugih fakulteta.
FP7 projekt MIME – Mobility and Inclusion in Multilingual Europe
VODITELJICA PROJEKTA: prof. dr. sc. Marija Omazić
Vrsta projekta: međunarodni znanstveni projekt (radni paket WP7)
šifra projekta: CP-IP SSH.2013.5.2-1.
Trajanje: 2014. – 2018.
Suradnici: Goran Schmidt, Mario Brdar
Višejezičnost – Upravljanje višejezičnošću jedan je od europskih izazova koji zahtijeva kombinaciju različitih pristupa razvijenih u društvenim i humanističkim znanostima, a kojemu je cilj pomiriti rastuću mobilnost europskih građana sa zahtjevima za postizanjem društvene kohezije i uključenosti u jezično i kulturološki različita europska društva. Filozofski fakultet u Osijeku u suradnji s 22 partnera iz 16 europskih zemalja sudjeluje u radu velikog kolaborativnog projekta FP7 MIME – Mobility and Inclusion in Multilingual Europe, koji uspješno kombinira znanstveni pristup višejezičnosti, mobilnosti i jezičnoj politici. MIME ima zadaću osmisliti ideje i preporuke za europske i nacionalne kreatore jezičnih politika na više razina: obrazovanje, javna i privatna komunikacija, očuvanje ugroženih manjinskih jezika, integracija govornika ne-europskih jezika, funkcioniranje ustanova, odnosi u multikulturalnim gradovima, poučavanje jezika, komunikacijske strategije, itd. Svako pojedino područje ima zadaću pomiriti dva cilja: njegovanje kulture različitosti i mobilnost građana (http://www.mime-project.org/).
Europski kontekst hrvatske popularne književnosti
VODITELJICA PROJEKTA: Biljana Oklopčić
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: UNIOS IZIP-2014-15
Trajanje: 2015. – 2016.
Glavni istraživač: Biljana Oklopčić
Suradnici: Lucija Saulić
U projektu se intertekstualnim čitanjem popularnih romansi Marije Jurić Zagorke kao ginokritičkih i feminističkih naracija istražuju kulturalne, povijesne i društvene paradigme koje romanse ove, najvažnije, predstavnice hrvatske popularne književnosti smještaju u europski kontekst. Projekt promišlja diskurzivno prožimanje Zagorkinih romansi s europskim povijesnim i društvenim zbivanjima (progon vještica, djelovanje Inkvizicije, jakobinska urota, Bachov apsolutizam, vladavina carice Marije Terezije, itd.) a čini to iz perspektive politike popularnog prisutne u cjelokupnom spisateljskom radu Marije Jurić Zagorke, a u kojoj jedno od ključnih uloga ima i feminizam. Osim pokušaja smještanja Zagorkina “lika i djela” u europski kontekst, projekt će pokušati pobiti i uvriježene negativne stavove o vjerodostojnosti povijesnih činjenica u njezinim djelima.
Analiza međusobnog utjecaja hrvatskog i engleskog jezika u kontekstu suvremenog računalnog okruženja
VODITELJICA PROJEKTA: Tanja Gradečak-Erdeljić
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: UNIOS
Trajanje: 2013. – 2014.
Glavni istraživač: Tanja Gradečak-Erdeljić
Suradnici: Ana Mikić Čolić, Snježana Babić, Mirna Varga
Svrha je ovoga istraživanja na temelju rezultata dobivenih različitim istraživačkim metodama pružiti jasnu sliku o najvažnijim fonološkim, morfološkim i sintaktičkim elementima koji pogoduju prihvaćanju pojedine hrvatske novotvorenice ili zadržavanju anglizma.
Izrađeni naputci bi se nudili nastavnicima engleskog I hrvatskog jezika I kreatorima nastavnih programa kako bi im se pomoglo pri razvijanju strukturiranih elemenata poučavanja engleskog kao stranog jezika (upute za izradu nastavnih programa, metoda poučavanja pri vježbama prijevoda i sl.) i za razvijanje praktičnog hrvatskog računalnog nazivlja koje bi bilo utemeljeno na uporabnim obrascima i sklonostima učeničke populacije kao njihovih sadašnjih, ali i budućih korisnika i tvoraca novog jezičnog uzorka hrvatskog jezika.
Cilj je istraživanja utvrditi početne nalaze iz pilot istraživanja, a to je da učenici engleskog jezika u velikoj mjeri rabe engleske posuđenice u svojoj računalnoj i mobilnoj komunikaciji, da donekle sporo usvajaju predložene hrvatske jednakovrijednice i novotvorenice iz područja računalnog nazivlja, ali da su čvrstog stava da hrvatski treba što više rabiti te da engleski u budućnosti neće istisnuti hrvatski iz uporabe.
Drugi je cilj utvrditi do koje je mjere engleski jezik doživio strukturalne promjene pod utjecajem hrvatskog jezika (izostanak određenih engleskih glagolskih vremena, članova, pasivnih glagolskih konstrukcija) te na koji način treba provoditi metode preskriptivnog načina poučavanja kako bi se donekle sačuvala struktura engleskog jezika na onoj razini koja bi bila prihvatljiva njegovim izvornim govornicima.
Erasmus IP Summer School Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English Speaking World
VODITELJICA PROJEKTA: Jasna Poljak Rehlicki
Vrsta projekta: međunarodni stručni projekt
šifra projekta: ERA-IPR-04/11 (2012.), ERA-IPR-17/13 (2013.)
Trajanje: 2012. – 2014.
Suradnici: Ljubica Matek, Alma Vančura
Tijekom tri godine nastavnici Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku sudjelovali su u intenzivnom Erasmusovu programu cjeloživotnog učenja (LLP – Erasmus Programme – Intensive Programme (IP)). Program pod nazivom Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English-Speaking World (Erasmus IP Summer School (ERA-IPR-17/13)) odvijao se u obliku ljetne škole koja se održavala u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to svake godine na drugom mjestu: u Glasgowu, Škotska (2012.), Swanseau, Wales (2013.) te Newcastleu upon Tyne, Engleska (2014.). Uz Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u projektu su sudjelovali i Sveučilište Duisburg-Essen (Njemačka), Sveučilište u Limericku (Republika Irska), Sveučilište u Lisabonu (Portugal) te Sveučilište u Ljubljani (Slovenija).
U akademskom smislu ovaj Erasmusov intenzivni program temeljio se na kombinaciji teorije i prakse, pri čemu su studenti usvojili temeljna teorijska znanja vezana uz kulturne razlike i prepreke s kojima se neizvorni govornik suočava pri komunikaciji unutar okruženja engleskog govornog područja, kao i praktično iskustvo interkulturalne komunikacije u akademskom okruženju koje čine neizvorni govornici engleskog jezika, a kojima je engleski jezik i predmet akademskog interesa i sredstvo sporazumijevanja. Kulturno, odnosno društveno konstruirani koncepti analizirali su se ne samo u smislu dominantne britanske i američke kulture već i u lokalnom smislu (posebnosti škotskog, velškog i irskog engleskog) te u međunarodnom smislu (engleski kako ga govore u drugim državama u svijetu (postkolonijalni kontekst) te engleski kao lingua franca).
Nastavu su na ljetnim školama održavale i tri nastavnice s Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Dr. sc. Jasna Poljak Rehlicki predavala je po dva kolegija na prve dvije ljetne škole: Relating to the Other: War and Soldiers in American Writing i Relating to the Other: Military jargon in literature, media and culture. Na trećoj ljetnoj školi kolegije su održavale doc. dr. sc. Alma Vančura (Paralanguage as a Cultural Phenomenon) i dr. sc. Ljubica Matek (Rethinking the Myth: Family in Anglophone Literature and Culture i What Lurks in the Dark: Horror Literature Across Cultures).
IP Cultural Landscapes: Negotiating Cultural Encounters with the English-Speaking World bio je prije svega namijenjen zainteresiranim studentima preddiplomskih studija engleskog jezika, ali i studentima kulturalnih studija, studija međunarodnih odnosa, europskih studija te sličnih usmjerenja, kao i svima onima čija buduća zanimanja podrazumijevaju međukulturalnu komunikaciju na engleskom jeziku. Natječaj je bio objavljen na mrežnim stranicama Odsjeka za engleski jezik i književnost te Filozofskog fakulteta u Osijeku, a polaznici su odabrani na temelju prijave i motivacijskog pisma.
Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima
VODITELJ PROJEKTA: Mario Brdar
Vrsta projekta: međunarodni znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 0122001
Trajanje: 2003. – 2006.
Glavni istraživač: Mario Brdar
Suradnici: Dubravko Kučanda, Marija Omazić, Višnja Pavičić, Jadranka Zlomislić, Tanja Gradečak-Erdeljić, Gabrijela Buljan, Goran Milić, Dubravka Vidaković, Zoltán Kövecses (Budimpesta), Rita Brdar-Szabó (Budimpesta), Klaus-Uwe Panther (Hamburg), Linda Thornburg (Hamburg), Günter Radden (Hamburg), Antonio Barcelona (Murcia), Francisco José Ruiz de Mendoza (Logroño)
Metonimija je jedan od temeljnih i sveprisutnih procesa koji povezuje jezik s ljudskim razmišljanjem i djelovanjem. Za metonimiju je karakteristično da dio kognitivne domene može zamijeniti cijelu domenu, no moguće je i da cijela struktura zamjenjuje jedan dio, ili da jedan dio stoji umjesto nekog drugog dijela, pri čemu se može raditi i o poddomenama unutar matične domene. Neke se tipologije metonimija koncentriraju na odnose unutar domena koji rezultiraju metonimijama, pa onda prema vrsti domene razlikuju mnoštvo specifičnih pojavnih oblika. Pragmatičko-funkcionalna tipologija razlikuje dva glavna tipa metonimije: propozicionalnu i ilokucijsku. Prva vrsta ima dva posebna pojavna oblika: referencijalnu i predikacijsku metonimiju. U pravilu se u istraživanjima polazi od univerzalnosti metonimije, a nije se pridavala dužna pažnja međujezičnim razlikama glede mogućnosti leksikalizacije i gramatikalizacije, te razlikama glede pojedinih tipovima diskursa i domena. Polazišna je hipoteza istraživanja da unatoč univerzalnosti metonimije kao kognitivnog procesa, postoje značajne razlike među pojedinim tipovima glede raširenosti i konvencionaliziranosti kako u univerzalnim razmjerima tako i međujezično gledano te da su referencijalne metonimije puno uobičajenije od predikacijskih. Razlike se među tipovima mogu motivirati povezivanjem s pragmatičko-sintaktičkim funkcijama pojedinih tipova te domenama u kojima dolazi do preslikavanja. Ostala su međujezična ograničenja kvalitativno različite naravi. Međujezične se se razlike mogu kod prvog tipa tumačiti kao rezultat određenih konvencija vezanih uz tip diskursa, dok su razlike kod drugog tipa rezultat međudjelovanja različitih čimbenika unutar sustava.
Metonimija između leksikona i gramatike
VODITELJ PROJEKTA: prof. dr.sc. Mario Brdar
Vrsta projekta: znanstveni istraživački project MZT
Šifra projekta: 0122001
Trajanje: 2002.- 2026.
Suradnici: Marija Omazić , Višnja Pavičić, Jadranka Zlomislić , Dubravko Kučanda, Tanja Gradečak-Erdeljić, Gabrijela Buljan
Web: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0122001
Komplementacija pridjeva u engleskom i hrvatskom
VODITELJ PROJEKTA: Mario Brdar
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 122013
Trajanje: 1998. – 2002.
Glavni istraživač: Mario Brdar
Suradnici: Dubravko Kučanda, Elvira Petrović, Marija Omazić, Višnja Pavičić, Jadranka Zlomislić, Tanja Gradečak-Erdeljić, Gabrijela Buljan
Opći je cilj istraživanja je bio sustavan i iscrpan kontrastivni opis komplementacijskih sustava predikatnih pridjeva u suvremenom engleskom i hrvatskom jeziku. Kako engleski i hrvatski pripadaju različitim tipovima jezika glede parametra koji se u funkcionalnim modelima naziva komunikacijski dinamizam predikata, tj. engleski se karakterizira kao verbo-nominalni, a hrvatski kao verbalni tip jezika, postoje znatna odudaranje u raširenosti konstrukcija s pridjevskim predikatom uopĺe, a stoga i različitih tipova dopuna, posebno prijedložnih izraza, te razlike glede statusa i semantičkih funkcija dopuna i oznaka. Empirijska provjera hipoteza pretpostavlja metode korpusne lingvistike u prikupljanju i obradi podataka te dopunjavanje i provjeru putem testova elicitacije. U pripremi pojmovnog aparata, a potom i u izradi prijedloga formata valencijskog priručnika, nužna je primjena teorije prototipova. Samo testiranje središnjih hipoteza vrši se vertikalnim i horizontalnim kontrastivnim postupkom. Provjera relevantnosti dobivenih rezultata uslijeđuje tipološkim metodama. Sustavan i iscrpan kontrastivno organiziran opis komplementacijskih sustava predikatnih pridjeva u engleskom i hrvatskom jeziku otkriva najkarakterističnije strategije strukturne organizacije i funkcionalnog potencijala ovog tipa predikata. Istraživanje ukazuje i na mogućnosti leksikografske i pedagoške prerade uočenih sličnosti i razlika. Kako se radi o problematici kojoj dosada nije poklonjena dužna pozornost u anglističkoj jezikoslovnoj zajednici, istraživanje je osnovicu za dalja teoretska i primijenjena istraživanja, a u svom teoretsko-metodološkom dijelu istraživanje izlazi izvan uskih okvira anglistike te razmatra opće lingvističke pojave.
Sintaktičke funkcije u engleskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom jeziku
VODITELJ PROJEKTA: Dubravko Kučanda
Vrsta projekta: znanstveni projekt
šifra projekta: MZOS 6-03-039
Trajanje: 1991. – 1995.
Glavni istraživač: Dubravko Kučanda
Suradnik: Mario Brdar
Istraživale su se sintaktičke funkcije subjekt, direktni objekt i indirektni objekt u engleskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom jeziku u svrhu karakterizacije tih jezika s obzirom na tipološke parametre kao što su pragmatički nasuprot gramatičkom redu riječi, prozirno nasuprot neprozirnom kodiranju semantičkih funkcija i nominativno-akuzativna nasuprot apsolutivno-ergativnoj sintaksi. U istraživanju se koristila metodologija funkcionalno tipoloških istraživanja i teorije prototipova. Težište je bilo na interakciji morfosintaktičkih, semantičkih i pragmatičkih faktora u opisu sintaktičkih funkcija. U istraživanju se pošlo od hipoteze da se genetski srodni jezici (engleski i njemački) nužno ne služe istom strategijom za preslikavanje semantičkih na sintaktičke funkcije i da genetski nepovezani jezici mogu biti u tom pogledu sličniji nego što se do sada pretpostavljalo (npr. njemački i hrvatski kao predstavnici indoeuropske skupine jezika i mađarski kao predstavnik ugro-finske skupine jezika). Istraživanje je imalo tri osnovne svrhe. Prvo, na osnovi jedinstvene metodologije istraživanja dat će se deskriptivno adekvatan opis sintaktičkih funkcija u svakome od ispitivanih jezika. Drugo, rezultati istraživanja su međusobno komparabilni i mogu se koristiti za kontrastivnu analizu bilo koja dva od četiri jezika uključena u istraživanje. Treće, rezultati istraživanja mogu se koristiti i u svrhu tipološke karakterizacije ispitivanih jezika. Svaka od ovih stavaka može predstavljati i cjelinu za sebe, a može istovremeno poslužiti kao osnovica za komparaciju s drugim jezicima bilo u okviru kontrastivne lingvistike bilo u okviru tipoloških istraživanja.