Studijski programi

SKRAĆENE INAČICE STUDIJSKIH PROGRAMA

UPITNIK: STUDENTSKO VREDNOVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA

 

Voditelji studija na Odsjeku za informacijske znanosti:

Dvopredmetni preddiplomski studij Informatologije: prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, redovita profesorica u trajnom zvanju

Jednopredmetni preddiplomski studij Informatologije: prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Diplomski studij Informatologije: doc. dr. sc. Kristina Feldvari

Diplomski studij Nakladništva: prof. dr. sc. Zoran Velagić

Diplomski studij Informacijske tehnologije: doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku umjesto dosadašnjeg Jednopredmetnog diplomskog studija informatologije od ak. god. 2015./2016. nudi sljedeće dvopredmetne diplomske studije:

  • Dvopredmetni diplomski studij informatologije
  • Dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije
  • Dvopredmetni diplomski studij nakladništva

Cilj promjena u odnosu na postojeći Jednopredmetni diplomski studij informatologije je izdvojiti tri temeljna stupa trenutnog studija (nakladništvo, informatologiju i informacijsku tehnologiju) u tri zasebna studija koji se mogu međusobno kombinirati u dvopredmetnoj kombinaciji. Time studenti dobivaju dvije kvalifikacije i sadržajno jače i kvalitetnije obrazovanje u polju informacijskih znanosti. Konačni cilj izmjena studijskih programa je  obrazovati stručnjake koji će kombinacijom studija Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije postajati informacijski stručnjaci koji mogu tradicionalne vještine rada u informacijskom okruženju kompetentno iskoristiti kreirajući i primjenjujući sve prednosti informacijske tehnologije te time biti atraktivniji na tržištu rada. Pokretanje sva tri studija poduprle su organizacije s tržišta rada.

Uvjet upisa na Dvopredmetne diplomske studije Informatologije i Informacijske tehnologije je završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti uz stečenih 180 ECTS bodova, ili završen preddiplomski sveučilišni studij iz znanstvenog područja društvenih ili humanističkih znanosti uz stečenih 180 ECTS bodova te uz uvjet polaganja razlikovnih ispita prija polaganja kolegija iz redovnog programa. Točan broj razlikovnih kolegija ovisi o prethodno završenom preddiplomskom studiju kandidata i utvrđuje se prilikom upisa.

Dvopredmetni diplomski studij informatologije usmjeren je na tri temeljna stupa studija:

  • organizacija informacija
  • zaštita informacija
  • prezentacija i posredovanje informacija

Sadržaji unutar kolegija koji se nalaze u ova tri temeljna stupa usmjereni su na informaciju u najširem značenju (bez obzira na vrstu informacije i njen pojavni oblik, ustanovu unutar koje se nalaze informacije ili krajnju skupinu korisnika za koju se rade usluge).

Cilj studija je osposobiti stručnjake koji će biti sposobni:

– pretraživati i pronalaziti relevantne informacije neovisno o temi u različitim informacijskim izvorima

– organizirati informacije u fizičkom i digitalnom okruženju

– zaštititi informacije kako bi one bile dugoročno dostupne i upotrebljive

– kreirati specifične informacijske proizvode, službe i usluge za različite korisničke skupine

– vizualno organizirati i prezentirati informacije

– vrednovati informacije i posredovati ih različitim skupinama korisnika.

Studenti koji budu završili Dvopredmetni diplomski studij informatologije mogu stečene kompetencije primjenjivati za obavljanje poslova u svim fizičkim i mrežnim okruženjima gdje postoji potreba rada s informacijama i korisnicima informacija u najširem smislu riječi (u knjižnicama, arhivima, pismohranama, muzejima, nakladničkim kućama, školama, informatičkim tvrtkama te svim poslovnim sustavima gdje se pojavljuje potreba za organizacijom i posredovanjem informacija, poput prometnih, bankarskih, industrijskih, trgovačkih i drugih komercijalnih i nekomercijalnih sustava).

Dvopredmetni diplomski studij informacijske tehnologije usmjeren je na tri temeljna stupa studija kojima se putem informacijske tehnologije student osposobljava za:

  • projektiranje informacijskih sustava
  • programiranje aplikativnih rješenja
  • integraciju informacijskih sustava u organizacijama

Sadržaji unutar kolegija koji se nalaze u ova tri temeljna stupa usmjereni su na primjenu informacijske tehnologije u rješavanju problema digitalnog doba današnjice. Studij potiče inovativna rješenja u domeni izrade društveno korisnih proizvoda i usluga u najširem značenju (bez obzira na vrstu informacije i njen pojavni oblik, ustanovu unutar koje se nalaze informacije ili krajnju skupinu korisnika za koju se rade usluge).

Cilj studija je osposobiti stručnjake koji će biti sposobni:

– analizirati, oblikovati i održavati informacijski sustav

– samostalno koristiti tehnike programiranja u svrhu razvoja inovativnih proizvoda ili usluga za specifične potrebe korisnika

– upravljati informacijskim sustavima u različitim organizacijama.

Dvopredmetni diplomski studij nakladništva

Ciljevi su studija obrazovanje stručnjaka koji će kompetentno odgovoriti novim potrebama tržišta rada, koji će razumjeti i razvijati nakladništvo kao djelatnost koja osigurava nesmetan protok znanja i informacija, koji će unaprjeđivati nakladničke proizvode implementacijom novih tehnologija, koji će sudjelovati u diseminaciji nacionalne baštine i znanosti na tiskanim, mrežnim i mobilnim platformama i koji će proučavati i razvijati raznolike aspekte nakladništva i kao djelatnosti i kao znanosti.

Završetkom diplomskog studija nakladništva student je osposobljen za obavljanje sljedećih poslova:

  • istraživanje tržišta i propitivanje mogućnosti djelovanja nakladničke kuće, analiza postojećih i stvaranje novih tržišnih niša,
  • izbor, kontaktiranje, angažiranje ili prihvaćanje autora i autorskih rukopisa,
  • stjecanje, uređivanje i diseminacija rukopisa i susljedna prilagodba plasmana rukopisa različitim nakladničkim proizvodima
  • kontekstualiziranje specifičnih nakladničkih proizvoda i primjena adekvatnih postupaka oblikovanja, distribucije i marketinga
  • procjena prikladnosti sadržaja za određeno nakladničko područje slijedom znanja o strukturi nakladničkih područja i odlikama svakog od njih
  • „spajanje“ marketinških i distribucijskih modela s određenim autorima i autorskim rukopisima
  • procjena kvalitete autorskog djela, troškova proizvodnje i mogućnosti prodaje i donošenje odluke o isplativosti investiranja u određene autore ili projekte
  • procjena kulturne i znanstvene vrijednosti autorskog djela uz pomoć recenzenata i ostalih stručnjaka
  • uređivanje i sudjelovanje u oblikovanju knjige s ciljem zadovoljavanja očekivanja autora i u skladu sa specifičnostima nakladničkog područja
  • korištenje novih tehnologija s ciljem smanjivanja troškova proizvodnje, razvijanje novih marketinških tehnika s ciljem korištenja „digitalnih komunikacijskih kanala“
  • promocija knjige ciljanim kupcima, posrednicima (npr. knjižarima) i ključnim kupcima (npr. ministarstvima, školskim aktivima i sl.)
  • izrada kratkoročnog i dugoročnog nakladničkog plana i susljedno vođenje evidencije o slijedu uredničkih postupaka i pravodobnosti tih radnji.


Društvena uvjetovanost i pristup izradi Prijedloga* prediplomskih i diplomskih studija informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti

Kako je do konca 2010. godine, na tragu preporuka Bolonjske deklaracije iz 1999. i niza dokumenata koji su uslijedili , predviđena provedba reforme u europskom visoko-obrazovnom prostoru (European Higher Education Area – EHEA), ovim se Prijedlogom novih programa u polju informacijskih znanosti nastoji uspostaviti cjelovit studij, usuglašen i usporediv sa srodnim studijima u Hrvatskoj, studijima u tom polju na određenom broju europskih sveučilišta i na Sveučilištu Rutgers, SAD. Istodobno, njime se nastoje očuvati nacionalne i kulturološke posebnosti kao i dosadašnja pozitivna iskustva stečena tijekom više od četvrt stoljeća akademskog obrazovanja u polju informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Prijedlog programa uvažava relevantne strateške ciljeve hrvatskog visokoobrazovnog sustava te odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u nastavku: Zakon) kojima je postavljena zakonska osnova za novu shemu studija na visokim učilištima.

Predlagač novog Prijedloga plana i programa studija informacijski znanosti (u nastavku: Plan i program), Katedra za knjižničarstvo, drži da je usustavljivanje interdisciplinarno postavljenog studija iz informacijskih znanosti od posebne važnosti za uspješno uključivanje Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u procese reforme visokog obrazovanja, jer su informacijski stručnjaci jedna od bitnih spona u realizaciji novog integriranog sustava akademskog obrazovanja, organizaciji i provedbi znanstveno-istraživačkog rada i povezivanju s gospodarstvom. Poznato je i – u sredinama koje su svoje nacionalne strategije razvoja zasnovale na ideji društva znanja odnosno društva koje neprestano uči – općeprihvaćeno motrište da su informacija i znanje presudni čimbenici razvoja, a školovani informacijski stručnjaci nezaobilazni posrednici i oslonci pri odabiru, pribavljanju, organizaciji, pohrani, vrednovanju i uporabi informacijskih izvora i dokumenata na svim medijima. Stoga bi predloženi Plan i program trebao, između ostaloga, omogućiti izobrazbu suvremenih profila stručnjaka potrebnih i za tzv. e-učenje, e-nakladništvo, e-gospodarstvo, e-upravu, te povećati horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata u cjelokupnom sveučilišnom prostoru na Sveučilištu, ali i između Sveučilišta u Osijeku i drugih hrvatskih i europskih sveučilišta, te Sveučilišta Rutgers (s kojim je 2004. potpisan Ugovor o suradnji), koja nude srodne programe.

Pri izradi Plana i programa posebna je pozornost usmjerena na to da se i drugim profilima stručnjaka nakon završenog preddiplomskog studija, u sklopu diplomskog i poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti, ponude oni sadržaji i vještine koje će im biti nužne za kompetentno obavljanje poslova u matičnome polju koji su sve više zasnovani na primjeni novih tehnologija i uporabi novih informacijskih izvora.

Predloženi akademski programi obrazovanja budućih informacijskih stručnjaka zasnivaju se na konceptu aktivnog sudjelovanja studenata u nastavi, snažnijem povezivanju studenata, nastavnika, knjižničara, računalnih i telekomunikacijskih stručnjaka, s obzirom na uporabu nastavnih izvora i pomagala te na korištenju novih tehnologija u nastavi.

Na teorijskoj razini programi su osmišljeni s ciljem da studenti razumiju prirodu informacijskih djelatnosti, svrhu djelovanja pojedinih informacijskih ustanova i načina pružanja usluga, svrhu i modalitete pružanja usluga usklopu globalne informacijske infrastrukture, sličnosti i posebnosti informacijskih profesija, te specifične uvjete njihova djelovanja i povezivanja u promijenjenim i promjenjivim uvjetima razvoja suvremenog društva.

Na praktičnoj razini rada programi su osmišljeni i postavljeni tako da studenti upoznaju bît proizvoda i usluga koje stvaraju i nude informacijske ustanove odnosno mrežno okruženje, da u većoj ili manjoj mjeri samostalno – ovisno o tomu jesu li završili prvi ili i drugi stupanj obrazovanja – koriste i/ili izrađuju informacijske proizvode (bibliografske i druge baze podataka, kazala, sažetke i dr.), oblikuju mrežne sadržaje te da razumiju i odgovaraju na raznolike i promjenjive potrebe i navike korisnika. Kako je u programima posebna pažnja posvećena povezanosti teorije i prakse s ciljem da studenti ovladaju vještinama potrebnima za obavljanje poslova višeg stupnja složenosti u informacijskim ustanovama i mrežnome okruženju, očekuje se da će studenti tijekom studija ovladati i vještinama prilagodbe u promjenjivim uvjetima djelovanja informacijskih ustanova (npr. kako djelovati u sredinama u kojima tek treba razviti informacijske službe i usluge, kako čuvati, predstavljati i poticati korištenje hrvatske pisane baštine, kako unaprjeđivati informacijsku pismenost, kako djelovati u mrežnome radnom okruženju), da će moći upravljati promjenama u skladu sa stečenim znanjima i vještinama te stupnjem vlastita radnoga iskustva.

* Prijedlog Nastavnog plana i programa studija informatologije prihvaćen je na sjednici Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, 20. lipnja 2005.