Znanstvena djelatnost

Projekti

Odsjek za informacijske znanosti pokrenuo je, odnosno sudjeluje u realizaciji sljedećih projekata:

DECriSDigital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative

Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek nositelj je projekta DECriS – Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative (2020-1-HR01-KA226-HE-094685) koji je prihvaćen na javnom pozivu Erasmus+ programa čiji je cilj podržati razvoj digitalnog obrazovanja i primjenu kreativnih rješenja kao odgovor na izazove u obrazovanju nastale tijekom COVID-19 pandemije.

Cilj je projekta stvoriti okvir za pravilno usvajanje otvorenih obrazovnih sadržaja (Open Educational Resources) općenito, a posebno u kriznim situacijama, čime se nastoji poboljšati kvaliteta online učenja, smanjiti osjećaj izolacije uobičajen u situacijama poput posvemašnjeg zatvaranja (lockdown) te podržati nastavnike i studente u njihovu razvoju, posebno u smislu prilagodljivog, personaliziranog i svrhovitog učenja. Također, projekt ima nekoliko specifičnih istraživačkih ciljeva čija se realizacija temelji na primjeni inovativnih digitalnih tehnologija, usavršavanju digitalne kompetencije, razvoju inovativnih kurikuluma i obrazovnih metoda te ostvarivanju međunarodne suradnje, odnosno suradnje sveučilišta i poslovnog sektora.

Projekt obuhvaća šest intelektualnih ishoda, četiri događaja s multiplicirajućim učinkom te četiri aktivnosti među kojima se ističu međunarodna konferencija „International Conference on digital transformation and inclusiveness of the universities in the time of crisis situations” koja će se održati u proljeće 2023. godine u Osijeku te Ljetna škola „DESS 2021” koja će se održati u rujnu ove godine, također u Osijeku.

Glavni partneri Odsjeka za informacijske znanosti su Sveučilište u Barceloni, Španjolska; Sveučilište Hildesheim, Njemačka; Sveučilište za knjižnične studije i informacijske tehnologije, Bugarska te Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE). Tu su još i četiri pridružena partnera – Sveučilište u Sarajevu i Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina; Odjel za knjižničnu i informacijsku znanost iz St. Petersburga, Rusija i Sveučilište Wellington, Novi Zeland.

Projekt je započeo 1. ožujka 2021. i trajat će dvije godine, a podrobnije informacije o projektu su dostupne na poveznici http://decris.ffos.hr/

Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji

Interdisciplinarni projekt izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek pod nazivom “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” jedan je od 37 projekata koje je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odlučio financirati u okviru Internog natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata UNIOS – ZUP 2018.

U okviru projekta provest će se istraživanje kojim će se utvrditi financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB) i članova njihovih obitelji te ispitati njihove informacijske potrebe i utvrditi obrasci ponašanja pri traženju potrebnih informacija. Budući da u Hrvatskoj ne postoje stručnjaci koji su specijalizirani isključivo za AB, u okviru predloženog projekta okupili su se po prvi puta istraživači iz različitih znanstvenih disciplina relevantnih za ovu problematiku s informacijskog, pravnog i medicinskog aspekta (mr. sc. Silvija Dološić, predsjednica udruge Memoria, Osijek; prof. dr. sc. Sanda Erdelez, University of Missouri, SAD; prof. dr. sc. Renata Perić, Pravni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku; dr. sc. Snježana Stanarević Katavić, poslijedoktorand, Filozofski fakultet Osijek te doc. dr. sc. Sanda Škrinjarić-Cincar, Medicinski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku).

EUROPEAN INFORMATION SCIENCE EDUCATION: ENCOURAGING MOBILITY AND LEARNING OUTCOMES HARMONIZATION (EINFOSE)

Erasmus + financiran projekt 2016-1-HR01-KA203-022180

Ključne aktivnosti 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse, aktivnost Strateška partnerstva

Početak projekta: 1. listopada 2016. godine

Kraj projekta: 30. rujna 2018. godine

Glavni koordinator: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Filozofski fakultet Osijek

Članovi projekta s našeg Odsjeka su: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić (glavni koordinator projekta), prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, doc. dr. sc. Maja Krtalić, doc.dr. sc. Boris Badurina i doc. dr. sc. Boris Bosančić.

Partneri na projektu su:

Hoegskolan i Boras, Sweden (http://www.hb.se)

Stiftung Universität Hildesheim, Germany (www.uni-hildesheim.de)

Universität Graz, Austria (http://www.uni-graz.at)

Univerzitet v Ljubljani, Slovenia (http://www.uni-lj.si)

Universitá di Pisa, Italia (http://www.unipi.it)

Universitat de Barcelona, Spain (http://www.ub.edu)

Hacettepe Universitezi, Turkey (www.hacettepe.edu.tr)

Mrežna stranica projekta je: http://sokrat.ffos.hr/einfose/

COST projekt – ARKWORK- Archaeological practices and knowledge work in the digital environment (COST Action number: CA15201), sudionica projekta: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Iako Europska Unija i pojedine zemlje ulažu znatna sredstva u razvoj tehnologija, infrastrukture i standarda za sve aspekte rada s arheološkim znanjem, za sada posjedujemo tek fragmentarna znanja o tome kako takva znanja nastaju ili se koriste.

Ova COST akcija pokušat će pridonijeti rješavanju takve situacije organiziranjem transdisciplinarne mreže koja će okupiti saznanja pojedinačnih istraživačkih projekata, nacionalnih inicijativa i EU projekata (npr. CARARE, LoCloud, Europeana Cloud, ARIADNE, DARIAH) u području proizvodnje i korištenja arheološkog znanja. Predloženi rad neophodan je kako bi se osigurale očekivane prednosti značajnih ulaganja u sektor kulturne baštine.

Bolja koordinacija sadašnjih napora u proučavanju arheoloških praksi, proizvodnje i korištenja znanja, društvenog utjecaja i industrijskog potencijala arheološkog znanja će:

  • ojačati i konsolidirati dosadašnje spoznaje i njihovu primjenu i društvenu korisnost
  • osigurati osnovu za usmjeravanje različitih sudionika odgovornih za stvaranje, očuvanje, upravljanje i korištenje arheološkog znanja, uključujući arheologe na terenu, muzealce, baštinske stručnjake, istraživače, donositelje odluka, kulturnu industriju i javnost.
ISTRAŽIVANJE INFORMACIJSKOG PONAŠANJA MLADIH PRI PRETRAŽIVANJU ZDRAVSTVENIH INFORMACIJA PUTEM MOBILNIH UREĐAJA

Projekt financiran od strane Sveučilišta J. J. Strossmayera u 2016. godini.

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Ivana Martinović

Gost istraživač: Sung Un Kim, Catholic University of America, Washington D.C., U.S.A., School of Arts and Sciences, Department of Library and Information Science

Suradnici na projektu: dr. sc. Snježana Stanarević Katavić, poslijedoktorandica, Sara Bakota, studentica, Nikolina Begović, studentica i Zvonimir Starčević, student

Opis projekta: U okviru projekta provest će se istraživanje kako mladi pretražuju i vrednuju zdravstvene informacije dobivene putem mobilnih uređaja (pametnih telefona i tablet računala). Istraživanje će ukazati na moguće poteškoće u vrednovanju zdravstvenih informacija na koje mladi nailaze te će se doći do odgovora kakvi su informacijski sustavi za pretraživanje zdravstvenih informacija mladima potrebni, također u kojoj je mjeri i u kojim segmentima potrebno podizanje razine informacijske pismenosti mladih.

High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet) – ICT COST Action IC140

Sudionica projekta: doc. dr. sc. Anita Papić

U sklopu europskog okvira transnacionalne suradnje istraživača i znanstvenika diljem Europe COST-a od 2015. godine pokrenut je i izvodi se projekt pod naslovom High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet). Već u prvoj godini projekta dr. sc. Anita Papić je njegova sudionica te se tako Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta uključio u njegovu provedbu koja traje do 2019. godine. Kratki opis projekta:

Fenomen velike količine podataka (Big Data) otvara brojna pitanja vezana uz iznalaženje učinkovitih načina pretvorbe masivnih skupova podataka u vrijedne informacije i smisleno znanje. Izranjajuća paradigma velike količine podataka (Big Data) izlazi iz okvira mogućnosti trenutno raspoloživih alata za modeliranje i simulacije jer su skupovi divovskih podataka uglavnom nestrukturirani, heterogeni i dolaze iz različitih izvora koji generiraju petabajte podataka. Disciplina modeliranje i simulacije objedinjava esencijalne alate u znanosti i inženjerstvu za predikciju i analizu kompleksnih sustava i prirodnih fenomena te nudi prikladan abstraktan aparat za ovladavanje kompleksnošću velikih skupova podataka u različitim područjima. Međutim, problemi vezani uz velike količine podataka u pravilu su vrlo teško rješivi isključivo kroz pristupe koje nudi modeliranje i simulacije. Cilj ovog projekta je razvoj jedinstvenog konceptualnog okvira za sustavno unaprjeđenje područja modeliranja i simulacija transferom metodologija, tehnika i primjera dobre prakse iz područja računalstva visokih performansi (HPC-High Performance Computing) u svrhu rješavanja problema povezanih s velikim količinama podataka (Big Data). HPC trenutno prolazi ogromnu promjenu prema tzv. “exascale” sustavima koji će se prema predviđanjima intenzivno razvijati do 2020. godine, a bitno će se razlikovati od današnjih sustava te će postaviti snažne tehnološke izazove. Središnje teme projekta su: (1) infrastruktura za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (2) modeli paralelnog programiranja za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (3) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u prirodnim znanostima i (4) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u društvenim i fizikalnim znanostima. Primjerice neke od podtema posljednje teme koje bi se mogle izdvojiti kao goruće su donošenje (političkih) odluka temeljenih na prediktivnim simulacijama budućih klimatskih promjena, planiranje evakuacije uslijed prirodnih katastrofa poput tsunamija itd. Naviranje ogromnih količina podataka očekuje se i zasigurno će biti povezano s rastom interneta stvari koji pak postavlja nove izazove ekstrakcije znanja. Više informacija o projektu saznajte OVDJE.

VIRTUALNA OKOLINA I PERCEPCIJA STVARNOSTI: ISTRAŽIVANJE UTJECAJA STRUKTURE I KARAKTERISTIKA VIRTUALNOG OKRUŽENJA NA PONAŠANJE MLADIH

Projekt financiran od strane Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku s početkom u 2015. godini.

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Boris Badurina
Sudionici projekta: dr.sc. Milijana Mičunović, studenti: Sanja Lapiš, Marta Matijević, Stjepan Horvat, Ivana Turk, Elizabeta Vujnovac;

Predloženim projektom namjerava se istražiti u kojoj mjeri različite percepcije stvarnosti utječu na ponašanje mladih u virtualnoj okolini. Virtualna i online okruženja omogućavaju izgradnju virtualnog identiteta kao ekstenziju stvarnoga i koji se ne percipira različitim od stvarnoga. S druge strane, ponašanje je često vrlo različito. Pojava tzv. e-nasilja kod osoba koje takvom ponašanju inače nisu sklone samo je radikalan primjer tog nesklada. Istraživanjem se želi ispitati koliko struktura i karakteristike virtualne stvarnosti, odnosno nerazumijevanje stvarnih posljedica djelovanja u virtualnoj okolini, ima utjecaja na razliku u ponašanju u stvarnom i virtualnom okruženju.

Pretpostavka je ovog istraživanja da struktura i karakteristike online i virtualnog okruženja djelomično uvjetuju ponašanje osobe koje je podložno modifikaciji u odnosu na javnost, tj., anonimnost online/virtualnog identiteta. Također, pretpostavke su i da se različite stvarnosti nikada ne mogu smatrati potpuno odijeljenima, tj. dolazi do njihovog djelomičnog prožimanja kroz prijenos iskustava, ponašanja i mišljenja iz jednog u drugi svijet; kao i da za određene osobe zbilju (stvarnost) čini njegova egzistencijalna stvarnost, a za neke je to upravo online/virtualna stvarnost (bivanje online, stvaranje i održavanje odnosa, komunikacija, razvijanje vještina i sposobnosti i sl.). Glavni ciljevi istraživanja su ispitati koji elementi virtualnog okruženja vrše najveći utjecaj na ponašanje pojedinca te kakvu ulogu u tom procesu ima svijest o virtualnosti okoline.

Specifični ciljevi:

  • istražiti u kojoj mjeri strukturalni aspekt online/virtualne okoline (mogućnosti povezivanja, stupanj anonimnosti i privatnosti, dubina uranjanja i sl.) uvjetuju ponašanje pojedinca;
  • istražiti u kojoj mjeri društveni aspekt online/virtualne okoline (broj veza, intenzitet i učestalost komunikacije i djelovanja, pritisak okoline, vrijeme provedeno online i sl.) uvjetuje ponašanje pojedinca;
  • istražiti u kojoj se mjeri ponašanje u online/virtualnoj okolini preslikava na ponašanje u fizičkoj stvarnosti;
  • utvrditi specifične obrasce ponašanja koji se pojavljuju u online/virtualnom okruženju, a koji izlaze izvan okvira uobičajenih oblika ponašanja (npr. pretjerana agresivnost i sklonost nasilju).

Razjašnjenjem pojedinih mehanizama moguće je u većoj mjeri iskoristiti pozitivne elemente i umanjiti negativne. Npr. edukacijom omogućiti mladima da iskoriste virtualnu okolinu za izgradnju pozitivne slike o sebi bez negativnih utjecaja po sebe ili druge.

Ovim se istraživanjem nastoji ukazati na mogućnosti i razinu utjecaja tehnologije društvenih medija i virtualne stvarnosti na ponašanje osobe, kako u virtualnom tako i u fizičkom okruženju, ističući pritom nužnost ozbiljnijeg pristupa samom konceptu, tj. shvaćanja da online i virtualna stvarnost nadilazi granice zabavne industrije te da svoju primjenu mogu pronaći i u društvenim znanostima.

Očekuje se da će rezultati istraživanja biti primjenjivi:

  • u području preveniranja e-nasilja i drugih oblika agresivnog, destruktivnog i antisocijalnog ponašanja u online okruženju;
  • znanstvenicima i stručnjacima iz područja društvenih znanosti (informacijske znanosti, (kiber)antropologija, sociologija, psihologija, pedagogija);
  • stručnjacima i tvrtkama u području računarstva i elektrotehnike (npr. područje projektiranja i programiranja online okruženja, virtualnih okolina i online igara).
IZRADA, OBJAVLJIVANJE I ODRŽAVANJE NACIONALNOG PRAVILNIKA ZA KATALOGIZACIJUProf. dr. sc. Kornelija Petr Balog članica je projekta i predstavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Cilj je projekta izraditi nacionalni pravilnik za katalogizaciju čija će se pravila temeljiti na nacionalnoj kataložnoj tradiciji i praksi te uskladiti s novim međunarodnim kataložnim načelima, standardima i konceptualnim modelima.

Budući da će njime biti obuhvaćene sve vrste građe i svi oblici sadržaja, u njegovu su provedbu uključene sve tri baštinske zajednice – knjižničarska, arhivistička i muzejska, kao i akademska zajednica, odnosno oni njezini odjeli koji se vezuju na baštinski sektor.

U izvođenju projekta sudjeluju sljedeće suradne ustanove:

  1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  2. Hrvatsko knjižničarsko društvo
  3. Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti
  4. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
  5. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti
  6. Hrvatski državni arhiv
  7. Muzejski dokumentacijski centar
  8. Muzej za umjetnost i obrt
  9. Hrvatski prirodoslovni muzej

Predstavnici tih ustanova svoju su suradnju formalizirali potpisivanjem Sporazuma o suradnji na izradi nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, dana 9. srpnja 2013., odnosno Aneksom ISporazuma o suradnji na izradi nacionalnog pravilnika za katalogizaciju od 17. veljače 2014.

COST PROJEKT E-READ: EVOLUTION OF READING IN THE AGE OF DIGITISATION (COST Action number: IS1404)

prof. dr. sc. Zoran Velagić imenovan je u upravni odbor projekta.

Članovi radnih skupina: dr. sc. Josipa Selthofer i dr. sc. Tomislav Jakopec

VREDNOVANJE KNJIŽNIČNIH SLUŽBI I USLUGA: NARODNE I AKADEMSKE KNJIŽNICE
Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod brojem 122-1221210-0759.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Sudionici projekta: doc. dr. sc. Boris Badurina, doc. dr. sc. Maja Krtalić, doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, mr. sc. Jadranka Lisek, mr. sc. Sanja Pavlaković, mr. sc. Ivan Pehar

DIGITALNA KNJIŽNICA HRVATSKE BAŠTINE TISKANE DO 1800.: IZVEDBENE PRETPOSTAVKE
Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod brojem 122-2691220-3043.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Zoran Velagić
Sudionici projekta: dr. sc. Aleksandar Stipčević, doc. dr. sc. Boris Bosančić, dr. sc. Milijana Mičunović, dr. sc. Tomislav Jakopec, doc. dr. sc. Franjo Pehar, dr. sc. Josipa Selthofer, doc. dr. sc. Marijana Tomić

KNJIŽNA BAŠTINA U FONDOVIMA HRVATSKIH KNJIŽNICA: IZAZOVI OTKRIVANJA I INTERPRETACIJE
Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod brojem 122-2691220-1012.
Voditelj projekta*: izv. prof. dr. sc. Jelena Lakuš
Sudionici projekta: izv. prof. dr. sc. Dora Sečić, Vera Erl, dr. sc. Ivanka Kuić, Jelica Leščić, dr. sc. Marina Vinaj, Ivica Zvonar, doc. dr. sc. Anita Papić, dr. sc. Snježana Stanarević Katavić

  • opis projekta (na stranicama MZOŠ-a)
    * projekt započeo pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Dore Sečić koja je u međuvremenu otišla u mirovinu