Upute se mogu preuzeti i u .pdf formatu.
STRUKTURA SEMINARSKOG RADA
1. Naslovna stranica
Nepaginirana naslovna stranica treba sadržavati sljedeće informacije:
– U gornjem lijevom uglu navodi se naziv sveučilišta, fakulteta, odsjeka, kolegija, titula, ime i prezime nastavnika te ime i prezime studenta, slovima veličine 14 točaka.
– Naslov rada treba biti ispisan masnim slovima (bold), centrirano, slovima veličine 16 točaka.
– Naziv vrste rada (npr. seminarski rad) navodi se ispod naslova rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka.
– Na dnu naslovne stranice navodi se mjesto te mjesec i godina nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka.
2. Sadržaj
Na posebnoj stranici naslovljenoj ‘Sadržaj’ potrebno je navesti popis naslova svih poglavlja i potpoglavlja u radu, kao i brojeve početnih stranica svakog poglavlja, slovima veličine 12 točaka.
3. Sažetak i ključne riječi
Sažetak i ključne riječi navode se na posebnoj stranici i ne numeriraju se. Sažetak treba imati 200 do 250 riječi i piše se u jednom odlomku, u trećem licu i pasivu. U njemu se ne citira. Sažetak je jezgroviti prikaz cijelog rada te u njemu trebaju biti sadržane najvažnije informacije o radu. Na prvom mjestu navode se cilj i svrha rada, zatim se objašnjava teorijski i metodološki pristup opisu problematike. Ukoliko se radi o istraživanju, navode se odabrane metode i uzorak istraživanja. Na kraju se navodi glavni rezultat i doprinos rada.
Ispod sažetka potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi. Ključne riječi su pojmovi koji najbolje opisuju sadržaj rada. Ključne riječi obično se izvode iz naslova i sažetka rada.
4. Tekst seminarskog rada
– opseg
5-6 kartica teksta- prva godina preddiplomskog studija
7-12 kartica teksta – druga godina preddiplomskog studija
12-20 kartica teksta – treća godina preddiplomskog studija
15-20 kartica teksta – prva i druga godina diplomskog studija
ili prema uputama predmetnog nastavnika.
– uređivanje teksta
Tekst seminarskog rada treba biti paginiran. Za tekst se preporuča koristiti font Times New Roman, veličine 12 točaka, prored 1,5 i obostrano poravnanje. Za naslove dijelova seminara i poglavlja preporuča se koristiti velika slova veličine 14 točaka. Svaki odlomak teksta, osim početnog u poglavlju, treba uvući pomoću tabulatora.
– uređivanje tablica i slika unutar teksta
Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti opisane na način da budu čitljive i izvan konteksta. Opisi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a opisi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz ‘slika’, a vrstu istaknuti u opisu.
Dobar primjer:
Slika 1. Fotografija knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Loš primjer:
Fotografija 1. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku
Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi. Npr. (Slika 1) ili (vidi Tablicu 2).
– stil i način pisanja
Rad mora biti napisan standardnim hrvatskim jezikom, bez pravopisnih, gramatičkih i tiskarskih pogrešaka. U njemu se koristi stručna terminologija usvojena tijekom studija. Rad je potrebno pisati u trećem licu i pasivu, izbjegavajući osobni stil pisanja, posebice 1. lice jednine i množine, te žargonizam. Svi citati navode se na hrvatskom jeziku bez obzira na izvornik, osim ako nastavnik izričito ne traži drugačije.
– struktura teksta
Rad mora sadržavati sve elemente znanstvenog i stručnog rada:
Predgovor – nije obavezan dio rada, koristi se ako je iz nekog razloga bitno pojasniti strukturu rada, pristup problematici ili ograničenja pri izradi rada.
Uvod – svrha je uvoda ‘uvesti’ u problematiku rada. Potrebno je ukratko opisati područje istraživanja, odnosno tematiku rada, te njegovu važnost. Uvod mora biti jasno povezan s dijelovima rada koji slijede. Numerira se.
Razrada teme po poglavljima i potpoglavljima – poglavlja i potpoglavlja moraju biti numerirana i podijeljena na logičan i jasan način te se sadržajno međusobno nadovezivati. Da bi se dio rada mogao označiti kao zasebno poglavlje, mora imati najmanje dvije kartice teksta.
Ukoliko se radi o istraživanju, rad mora sadržavati i sljedeća poglavlja ili potpoglavlja:
- Cilj i svrha istraživanja – opisuje se što se istraživanjem željelo saznati, navode se istraživačka pitanja i polazne pretpostavke (hipoteze).
- Metode – opisuju se odabrane metode istraživanja, način provedbe i uzorak.
- Rezultati – navode se dobiveni rezultati istraživanja.
- Rasprava – objašnjavaju se dobiveni rezultati i njihova važnost.
Zaključak – u zaključku se iznose temeljne spoznaje i rezultati do kojih se došlo u radu te se naznačuju mogućnosti daljnjeg istraživanja problematike. U zaključku treba izbjegavati citiranje. Zaključak mora biti dovoljno opsežan, najmanje karticu teksta. Zaključak treba napisati jasno i razumljivo neovisno o čitanju ostatka teksta.Popis literature – nakon zaključka slijedi popis korištenih jedinica literature. Detaljne upute o navođenju literature daju se u dijelu 5. Popis korištene literature.
Prilozi – ukoliko je potrebno, na kraju rada prilažu se slike, dodatne tablice, anketni upitnici, transkripti intervjua i sl. i to na posebnoj stranici naslovljenoj Prilozi.
Seminarski rad koji se šalje elektroničkom poštom ne smije prelaziti 500 kB.
5. Popis korištene literature
Broj jedinica literature koje je potrebno citirati u radu (izravno ili neizravno):
3 citata iz različitih izvora – prva godina preddiplomskog studija
5 citata iz različitih izvora – druga godina preddiplomskog studija
10 citata iz različitih izvora – treća godina preddiplomskog studija i diplomski studij
ili prema uputama predmetnog nastavnika.
Pri pisanju seminara koristi se i citira prije svega objavljena literatura. Predavanja ili ppt prezentacije treba izbjegavati.
Na posljednjoj paginiranoj stranici navodi se korištena literatura. U popisu literature ne razdvajaju se mrežni i tiskani izvori. Literatura se navodi po dolje navedenim pravilima za citiranje literature.
II. DIO
UPUTE ZA CITIRANJE
Svaka referenca navedena u tekstu mora se navesti u popisu literature, kao što i svaka referenca u popisu literature treba biti parafrazirana/citirana u tekstu. Nužno je paziti da je svaka referenca i u literaturi i u tekstu ISTOVJETNO napisana. Sve reference se navode u tekstu, a ne u fusnotama.
Ukoliko izvor u elektroničkom obliku ima DOI oznaku, onda se navodi samo DOI, bez poveznice i datuma pristupa. U slučaju da se radi o radu bez DOI oznake uz rad se navodi poveznica pristupa (osim ukoliko je rad preuzet iz neke od baza podataka).
Pravila kod sastavljanja Popisa literature prema APA stilu:
- Popis literature mora biti složen abecednim redom prema prezimenu autora.
- Ako je više radova istog autora, potrebno je složiti popis od najnovijeg rada prema starijem radu. Ukoliko je isti autor objavio više radova u istoj godini, onda se godine označavaju malim slovima abecede.
- Ako rad nema autora, rad se pomiče na poziciju u abecednom redu prema prvoj najznačajnijoj riječi u naslovu.
- Svi citirani radovi (knjige, članci, web stranice i dr.) moraju biti navedeni zajedno u jednom popisu literature, u skladu s abecednim redoslijedom.
- Naslove knjiga, nazive časopisa, te naziv web dokumenta potrebno je označiti kosim pismom (kurziv ili italic).
- Elementi citiranog rada (naslov, naziv časopisa itd.) trebaju biti odvojeni točkom.
- U popisu literature izvori se navode bez rednih brojeva, no zbog toga se svaki izvor oblikuje s visećom uvlakom (hanging)
- Ukoliko izvor nema datuma treba koristiti kraticu (b.d.) (bez datuma) na mjestu godine.
- Ukoliko je izvor u postupku objave umjesto godine treba pisati (u tisku).
CITIRANJE I PARAFRAZIRANJE
Prilikom navođenja tuđeg rada treba voditi računa o načinu na koji ćemo to učiniti u tekstu. Pri tome razlikujemo citiranje ili direktno navođenje (preuzimanje teksta iz drugih izvora od riječi do riječi), parafraziranje (prepričavanje teksta iz drugih izvora vlastitim riječima) i interpretiranje (tumačenje tuđih koncepata, mišljenja, nalaza, zaključaka i slično na vlastiti način, tj. dodavanje vrijednosti radu drugih) (Tkalac Verčič, Sinčić Ćorić, Pološki Vokić, 2010, str. 170). Svi ovi oblici preuzimanja tuđih riječi, misli i ideja zahtijevaju citiranje izvora iz kojih su preuzeti.
Citiranje (izravno navođenje)
Citiranje treba koristiti rijetko, kada se nešto naglašava u radu. Citat se treba kopirati direktno kako je napisan u izvornom radu, uključujući i eventualne greške.
Koristite izravne navode umjesto parafraziranja:
- kada navodite točnu definiciju,
- kada je autor nešto izrazio na upečatljiv ili sažet način.
Prema APA stilu razlikujemo kratak i dugi citat. Kratak citat ima manje od 40 riječi, a duži citat – više od 40 riječi.
Primjer kratkog citata:
| Kada se govori o automatizaciji Univerzalne decimalne klasifikacije važno je istaknuti i da su „knjižničari (…) svjesni važnosti nadzora nad primjenom klasifikacije i iskazuju potrebu za pouzdanim sustavom iz kojega bi se mogle preuzimati klasifikacijske oznake“ (Vukadin i Pikić Jugović, 2025, str. 25) |
U popisu literature:
Vukadin, A. i Pikić Jugović, A. (2025). Jačanje kapaciteta hrvatskih knjižnica za automatizaciju primjene Univerzalne decimalne klasifikacije. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 68(2), 1-28. https://doi.org/10.30754/vbh.68.2.1433
Citati od 40 riječi i više (ili više od 5 redaka teksta) ne zahtijevaju stavljanje navodnih znakova. Cijeli citat treba biti uvučen u odnosu na ostatak teksta. Preporučamo da font pri tome bude smanjen u odnosu na ostatak teksta (1-2 pt). Na kraju se navodi prezime autora i godina izdanja, a sve to nakon točke kojom je završen citat.
Primjer dužeg citata (uz rečenicu pojašnjenja prije citata):
| Autorice zaključuju: |
| Kapaciteti za automatizaciju primjene UDK-a mogu se promicati i kroz pro-grame edukacije koji će primjenu UDK-a sagledavati u kontekstu novih tehnologija i upoznavati polaznike s novim uslugama, promjenama u tablicama itd. Programe edukacije bilo bi dobro provoditi kroz različite medije, npr. ponuditi kratke videoupute koje se bave određenim temama. (Vukadin i Pikić Jugović, 2025, str. 25) |
U popisu literature:
Vukadin, A. i Pikić Jugović, A. (2025). Jačanje kapaciteta hrvatskih knjižnica za automatizaciju primjene Univerzalne decimalne klasifikacije. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 68(2), 1-28. https://doi.org/10.30754/vbh.68.2.1433
PARAFRAZIRANJE RADOVA DRUGIH AUTORA
DVA NAČINA NEIZRAVNOG NAVOĐENJA REFERENCE U TEKSTU
- Prvi način je kada navodimo prvo prezime autora i u zagradi godinu izdanja rada. Kada se navode reference pojedinih autora koji su na visokom položaju ili važni poput predsjednika, ministra ili religijskih vođi, autora tada treba kratko predstaviti u tekstu.
| Bregar et al. (2020) define distance learning as an educational process in which the provider and the learners are physically separated. |
- Drugi način je kada navodimo prvo tekst i na kraju rečenice u zagradi navodimo prezime autora i godinu izdavanja rada npr.
| Slovenian librarians are satisfied with and positively accept online professional development (Dornik, 2021; Dornik and Batič, 2022) |
NAČIN NAVOĐENJA REFERENCE PREMA BROJU AUTORA RADA
Rad jednog ili dva autora
Kada rad koji navodimo u tekstu ima jednog ili dva autora, prilikom navođenja reference kroz cijeli tekst navodimo prezime autora i godinu izdavanja publikacije npr.
ü Milas (2005) ili (Milas, 2005)
|
Rad tri i više autora
Kada rad ima tri, četiri ili više autora, u tekstu treba navesti ime prvog autora i iza toga navesti „i suradnici“ skraćenicom riječi suradnici – sur. U popisu literature navode se svi autori, osim ako rad ima 21 i više autora (tada se navodi 19. autor i dodaje oznaka (…) nakon kojeg se dodaje zadnji autor.
U tekstu (do 20 autora):
| Nguyen i sur. (2019) smatraju da je…. |
U popisu literature:
Nguyen, T., Carnevale, J. J., Scholer, A. A., Miele, D. B., & Fujita, K. (2019). Metamotivational knowledge of the role of high-level and low-level construal in goal-relevant task performance. Journal of Personality and Social Psychology, 117(5), 879-899. http://dx.doi.org/10.1037/pspa0000166
U popisu literature (preko 20 autora):
Pegion, K., Kirtman, B. P., Becker, E., Collins, D. C., LaJoie, E., Burgman, R., Bell, R., DelSole, R., Min, D., Zhu, Y., Li, W., Sinsky, E., Guan, H., Gottschalck, J., Metzger, E. J., Barton, N. P., Achuthavarier, D., Marshak, J., Koster, R., . . . Kim, H. (2019). The subseasonal experiment (SubX): A multimodel subseasonal prediction experiment. Bulletin of the American Meteorological Society, 100(10), 2043-2061. https://doi.org/10.1175/BAMS-D-18-0270.1
Autori s istim prezimenima
Ako lista uključuje reference jednog ili dva primarna autora s istim prezimenom treba uključiti inicijale prvog autora u svim citiranjima, čak i ako se razlikuje godina izdanja npr.
|
|
Parentetičko referenciranje
Kada se u tekstu citira više različitih izvora, potrebno ih je odvojiti znakom (;), te autore poredati abecednim redom.
| U literaturi informacijskih znanosti u pravilu je prihvaćena podjela intelektualnog kapitala na ljudski, strukturni i relacijski kapital (Bedford i Sappington, 2016; Kostagiolas, 2013; Kostagiolas i Asonitis, 2009a; Kostagiolas, 2012; Iivonen i Huotari, 2007; White, 2007c) uz neka manja odstupanja terminološke prirode. |
Kad je referenca djelo grupe autora unutar vladine organizacije, udruženja i sl. (korporativno autorstvo)
U slučaju kad je referenca djelo neke organizacije npr. Filozofskog fakulteta u Osijeku ili kad autori nisu vidljivi, navodimo:
|
|
Ukoliko korporativni autor koristi akronim, kod prvog citiranja u tekstu citira se pun naziv tijela uz navođenja akronima u zagradi, a kod kasnijeg citiranja se koristi samo akronim.
Prvo citiranje:
|
|
Drugo i ostala citiranja:
|
|
U slučaju kada npr. ustanova Filozofski fakultet Osijek izda knjigu profesora, tada se profesor navodi kao autor knjige, a ne Filozofski fakultet Osijek
Posredno citiranje
Posredno citiranje (ili navođenje sekundarnog izvora) znači da se nije koristila izvorna građa nego da se navode misli autora koje je citirao netko drugi. Posredno se citiranje mora koristiti rijetko jer svi radovi, u pravilu, moraju biti napisani na temelju izvorne literature. Kada se to ne može izbjeći, može se posegnuti za posrednim citiranjem.
U popisu literature navode se samo izvori koji su čitani (primarni izvori), a u tekstu se navode i sekundarni izvori (oni o kojima se pročitalo u djelu koje navodimo kao bibliografsku jedinicu).
Kod posrednog citiranja navede se prezime izvornog izvora i godina, a zatim se dodaje ”prema” i navede se izvor (prezime i godina) u kojoj smo pronašli informaciju koju citiramo.
| Bradfordov zakon opisan je davne 1934. godine (Bradford, 1934, prema Pehar, 2022) |
U popisu literature navodi se samo Pehar:
| Pehar, F. (2022). Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske: publikacijska aktivnost, autorstvo i suradnja od 1950. do 2020. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 65(1), 1-32. 10.30754/vbh.65.1.950 |
Popis literature prema vrsti građe
Knjige
Kod citiranja knjiga (omeđenih publikacija) ne navodi se mjesto izdavanja. Kod elektroničkih knjiga navodi se obavezno doi oznaka, a ako doi oznaka ne postoji navodi se URL adresa (bez navođenja datuma pristupa) ukoliko je URL stabilan. Naziv baze podataka iz koje je preuzet izvor SE NE NAVODI.
U popisu literature:
| Crawford, W. i Gorman, M. (1995). Future libraries: dreams, madness & reality. American Library Association. |
| McGarry, K. (1993). The changing context of information: an introductory analysis (2nd ed.). Library Association Publishing. |
| Svendsen, S., i Løber, L. (2020). The big picture/Academic writing: The one-hour guide (3rd digital ed.). Hans Reitzel Forlag. https://thebigpicture-academicwriting.digi.hansreitzel.dk/ |
Citiranje u tekstu:
|
|
Poglavlje u zborniku radova
U popisu literature:
Žumer, M. (2011). Izazovi razvoja konceptualnog modela vezanog uz tematiku. U S. Faletar Tanacković i D. Hasenay (Ur.), Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova: 14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (str. 11-19). Hrvatsko knjižničarsko društvo.
Arem, G. L. (2006). The effects of teaching and playing experience on ability to diagnose a motor skill. U P. Brewer & Firmin, M. (Ur.) Ethnographic and qualitative research in education: Proceedings of the seventeenth annual conference (str. 1-20). Cambridge Scholars Press.
Citiranje u tekstu:
|
|
Urednička knjiga
U popisu literature:
Petr Balog, K. (Ur). (2023). Spomenica Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: 25 godina djelovanja. Filozofski fakultet.
Torino, G. C., Rivera, D. P., Capodilupo, C. M., Nadal, K. L., i Sue, D. W. (Ur.). (2019). Microaggression theory: Influence and implications. John Wiley & Sons. https://doi.org/10.1002/9781119466642
Citiranje u tekstu:
|
|
Serijske publikacije
U popisu literature:
Riedner, M. B., Shay, T. i Kuni, K. (2020). Serving a forgotten population: those with Alzheimer’s and & other dementias. The International Journal of Information, Diversity, & Inclusion, 4(1), 84–93. https://doi.org/10.33137/ijidi.v4i1.32414.
Maestro, R., Ramos-Eclevia, M., Eclevia, C. i Fredeluces, J. (2018). Teaching diversity, becoming inclusive: perspectives and possibilities in ASEAN library and information science schools. Journal of the Australian Library and Information Association, 67(2), 96-115. https://doi.org/10.1080/24750158.2018.1467142.
Carey, B. (2019, March 22). Can we get better at forgetting? The New York Times. https://www.nytimes.com/2019/03/22/health/memory-forgetting-psychology.html
Citiranje u tekstu:
|
|
Ukoliko članak u časopisu nema DOI oznaku, a dio je akademske baze podataka (npr. EBSCO, Google Scholar, Scopus, Web of Science, itd.), navod treba završiti s brojem stranica. Referenca je u ovom slučaju ista kao za tiskani članak.
Zakoni i pravilnici
Kada navodimo ime zakona ili pravilnika, koji ima brojne izmjene i dopune, navodimo izdavača i kada je zakon ili pravilnik donesen te posljednju izmjenu i dopunu akta. Kod zakona i pravilnika se ne primjenjuje kurziv.
U popisu literature:
Zakon o knjižnicama. Narodne novine, 17/19, 36/24. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_36_575.html
Pravilnik o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe. Narodne novine, 27/23. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_27_452.html
Citiranje u tekstu:
|
|
Umjetna inteligencija
Kod navođenja alata umjetne inteligencije ovo je propisan obrazac:
Naziv kompanije UI. (dan, mjesec, godina). Naslov razgovora s UI u kurzivu.[opis npr. Generativni razgovor s UI]. Naziv alata/model. URL adresa razgovora.
Citiranje u tekstu:
|
|
Primjer – recimo da smo od UI tražili da nam napiše popis tema iz hrvatskog jezika koji srednjoškolci moraju znati prilikom upisa na fakultet. Ovako ćemo to citirati u popisu literature:
OpenAI. (28 listopad 2025). Popis tema iz hrvatskog jezika prije upisa na fakultet. [Generativni razgovor s UI]. ChatGPT. https://chatgpt.com/c/68fcb28e-bf94-832e-bb19-25fa04c36edf
Perplexity AI. (28 listopad 2025). Popis tema iz hrvatskog jezika prije upisa na fakultet. [Generativni razgovor s UI]. Perplexity. https://www.perplexity.ai/search/molim-popis-tema-iz-hrvatskog-dcGfeQZaRFyfQXXC2OiNwQ
Citiranje u tekstu:
|
|
Za detaljnije upute vidjeti https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/references/examples
VAŽNO: Svako namjerno ili nenamjerno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se plagijatom te je neetično i kažnjivo.
Prilog 1 – Primjer naslovne stranice
| Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Odsjek za informacijske znanosti Kolegij: Nastavnik: Student: Naslov rada
Podnaslov
Seminarski rad
|