Izdanja

 

Autori: Tatjana Aparac-Jelušić, Sanjica Faletar Tanacković

Nakladnik: Naklada Ljevak

Biblioteka: Biblioteka Academica

Godina izdanja: 2020.

O knjizi:

Knjiga Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet prva je znanstvena monografska publikacija napisana na hrvatskom jeziku koja daje sveobuhvatan pregled povijesnog razvoja knjižnične arhitekture.

Knjiga je namijenjena širokom krugu čitatelja. S jedne strane, u njoj će studenti knjižničarstva i informatologije, arhitekture i dizajna pronaći na jednome mjestu skupljene vrijedne sadržaje koji će im pomoći da se upoznaju s problematikom knjižnične arhitekture, i to s različitih motrišta. S druge pak strane, vjerujemo da će stručna zajednica, i arhitektonska i knjižničarska, u njoj prepoznati koristan i poticajan izvor za svoja nastojanja da što bolje razumiju i kritički interpretiraju raznovrsne pristupe oblikovanju knjižničnih zgrada čiji je cilj uspješno odgovarati na suvremene izazove koje pred njih prvenstveno stavljaju korisnici.

Unatoč digitalnoj paradigmi, fizički je prostor knjižnice i dalje izuzetno bitan budući da najnovija istraživanja pokazuju da građani, unatoč užurbanosti svakodnevnog života i sveprisutnoj umreženosti i digitalnoj stvarnosti, i dalje pronalaze vremena za dolazak u fizičke knjižnice, kako bi u njihovim suvremeno oblikovanim prostorima pronašli svoj kutak za učenje i čitanje, kreativno stvaranje, igranje, opuštanje i druženje.

Iznimnom zanimljivošću teme i svojom čitkošću ova će knjiga zasigurno postati tražen i koristan priručnik akademskoj zajednici, kao i širem čitateljstvu.

nakladnistvo iznutra

                                                                               O nakladništvu iznutra

Autori: Giles Clark i Angus Phillips

Nakladnik: Hrvatska sveučilišna naklada

Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Prijevod: Studenti diplomskog studije anglistike FF Osijek

Godina izdanja: 2017.

O knjizi:

Knjiga “O nakladništvu iznutra” klasičan je uvod u nakladničku industriju već dvadeset godina i kao priručnik za nakladničku struku i kao najprodavaniji udžbenik za studente nakladništva. Novo je izdanje ažurirano kako bi išlo u korak s brzim promjenama na tržištu i razvojem tehnologije.

Ova knjiga globalnog opsega i referenci istražuje tenzije i trendove koji se odražavaju na nakladničku industriju, uključujući rast zastupljenosti e-knjiga, samoizdavaštvo i online trgovinu, te nove poslovne modele i radne procese. U knjizi se donosi pregled osnovnih elemenata nakladništva, uključujući stjecanje rukopisa, razvoj proizvoda, dizajn i proizvodnju, marketing, prodaju i distribuciju.

Knjiga je temeljna literatura za studente nakladništva, za sve one koje zanima nakladnička karijera, za one koji su se tek nedavno počeli baviti nakladničkim poslom kao i za autore koji žele biti bolje upućeni u svijet nakladništva.

e nakl

Elektroničko nakladništvo?

Autori: Zoran Velagić, Tomislav Jakopec, Franjo Pehar, Josipa Selthofer

Nakladnik: Naklada Ljevak

Godina izdanja: 2017.

O knjizi:

Elektroničko nakladništvo kao samostalan nakladnički model zacijelo ne postoji. Nakladništvo se može opisati na različite načine, primjerice kao djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladničko poslovanje, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini.

Elektroničko nakladništvo? znanstvena je monografija koja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena. Rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog praćenja promjena u suvremenom nakladništvu, analiziranja i komparacije literature i praktičnih istraživanja nakladničkog tržišta. Podijeljena je u pet tematskih cjelina. Prva se bavi razvojnim i društvenim kontekstom elektroničkog nakladništva, prikazuje njegov povijesni razvoj i kritički propituje dominantne pretpostavke o ulozi elektroničkih publikacija na globalnom tržištu. Druga cjelina prikazuje i analizira tehnološke razvojne preduvjete e-nakladništva, posebice razvoj formata zapisa elektroničkih knjiga, razvoj čitača elektroničkih knjiga i razvoj računarstva u oblaku i platformi za objavljivanje elektroničkih knjiga. Treća, četvrta i peta cjelina praktično su usmjerene i tematiziraju nakladništvo elektroničkih knjiga, elektroničkih časopisa i naposljetku izazove vizualnog oblikovanja publikacija u mrežnom okružju.

Izraz elektroničko nakladništvo i upućenoj i posve nezainteresiranoj publici egzaktno i nedvosmisleno otkriva sadržaj ove knjige — ni jedan drugi naslov ne bi toliko precizno zrcalio njezinu temu. Terminološka je korektnost stoga dostatno zadovoljena popratnim upitnikom u naslovu knjige, koji ondje stoji da bi istaknuo kako elektroničko nakladništvo, taj općeprihvaćeni pojam, ne govori mnogo o opsegu i sadržaju pojava koje opisuje.

Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama

Autor: prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Izdavač: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, 2010.

O knjizi:

Sveučilišni udžbenik Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama nastao je prvenstveno iz potrebe da se hrvatskoj knjižničnoj visokoškolskoj zajednici ponudi priručnik koji na hrvatskom jeziku daje pregled metoda, tehnika i postupaka vezanih uz problematiku mjerenja uspješnosti u području visokoškolskih knjižnica. No s obzirom na rastuću studentsku populaciju i uvođenje kolegija na temu vrednovanja informacijskih ustanova na fakultete koji educiraju buduće stručnjake iz područja informacijskih znanosti, taj je sadržaj prezentiran u obliku sveučilišnog udžbenika, tj. stilski je prilagođen studentskoj populaciji. Udžbenik je jednim dijelom izrastao iz autoričine doktorske disertacije, no osuvremenjen je novim prilozima i spoznajama koje disertacija ne nudi čitateljima. Udžbenik sadržaj prezentira kroz četiri poglavlja: Znanost i društveni razvoj, Teorijsko-metodološka ishodišta vrednovanja uspješnosti visokoškolskih knjižnica, Vrednovanje u kontekstu poslovanja visokoškolskih knjižnica te Metodološki aspekti i mogući pristup vrednovanju uspješnosti poslovanja u hrvatskim visokoškolskim knjižnicama. Udžbenik donosi i 12 priloga, od kojih je najvažnije istaknuti prijevod pokazatelja uspješnosti preuzetih iz 2. izdanja tzv. IFLA-inog priručnika (Poll, R.; Boekhorst, P. te Measuring quality: performance measurement in libraries. 2nd revised ed. München: Saur, 2007.). Usto, valja napomenuti da se među tim pokazateljima nalaze i pokazatelji za narodne knjižnice te bi stoga za ovaj udžbenik moglo biti interesa i među knjižničarima iz narodnih knjižnica. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić u recenziji ovog udžbenika ističe: „Postavljanje primjerenog terminološkog aparata jedan je od značajnih rezultata istraživačkoga rada autorice i za očekivati je njegovo korištenje u nastavnome i profesionalnome radu te daljnje problematiziranje novih koncepata i tema. U ponuđenome rukopisu posebno mjesto zauzima pregledno i temeljito predstavljanje novih metoda i mjera koje se rabe u procesima vrednovanja uspješnosti poslovanja visokoškolskih knjižnica. Držim stoga da će tekst pridonijeti jasnijem sagledavanju problematike vrednovanja te pomoći studentima i stručnjacima u praksi da razumiju i primijene one metode, kriterije i mjerila za koje utvrde da su primjereni ciljevima i zadacima koje nastoje ostvariti, bilo u procesu učenja i savladavanja nastavnoga gradiva ili u konkretnim radnim okruženjima u kojima se promiče kultura vrednovanja.“

 

Uvod u nakladništvo

Autor: prof. dr. sc. Zoran Velagić

Izdavač: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, 2013.

O knjizi:

Knjiga „Uvod u nakladništvo“ jedno je od malobrojnih izdanja koja tematiziraju nakladništvo kao kreativnu industriju. Ova nakladnička početnica, koncipirana kao znanstveni rad i sveobuhvatni prikaz nakladničke industrije, namijenjena je, prije svega, studentima nakladništva, ali i svima drugima koji žele znati nešto o knjizi i nakladništvu i njegovu razvoju. Iako daje sintezu recentne inozemne literature, kratki sukus poslovnih rješenja i praksi te prikaz globalnih nakladničkih trendova i suvremenih problema inozemnog i hrvatskog nakladništva, knjiga otvara i prostor za propitivanje novih i održivih modela nakladništva. Knjiga je podijeljena u tri osnovna dijela. Prvi dio tematizira povijesnost nakladništva i njegovu paradigmatičnost u kontekstu informacijskih djelatnosti i kulturnih industrija opisujući društvene kontekste unutar kojih se nakladništvo ostvaruje i naglašavajući ulogu i odgovornost nakladnika. Drugi dio posvećen je samom nakladniku pa tako opisuje moguće organizacijske oblike nakladničke tvrtke, važnost kapitala, donosi podjelu nakladnika i nakladničkih proizvoda i odgovara na pitanje kako formirati nakladnički plan. Treći, posljednji dio, posvećen je nakladničkim proizvodima te opisuje uobičajene i standardizirane radnje stjecanja i uređivanja rukopisa i objavljivanja knjige. Knjigu je objavio Filozofski fakultet u Osijeku uz potporu Ministarstva kulture.

 

Pisac i autoritet:  Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću

Autor: prof. dr. sc. Zoran Velagić

Izdavač: Naklada Ljevak, 2010. 

O knjizi:

Problematiziranje položaja sjevernohrvatskih pisaca 18. stoljeća u ovoj je knjizi potaknuto složenošću manifestacija autorstva u vjerskim djelima tiskanim narodnim jezikom. Cilj je djela odgovoriti na brojna intrigantna pitanja, primjerice: kako je moguće da se protivno odluci Tridentskoga koncila objavljuju anonimne vjerske knjige; zašto je ime autora često skriveno u pola retka naslovne stranice; zašto naslovnica ističe naslov djela ili ime pokrovitelja, a ne ime autora; zašto se stječe dojam da se autorsko ime na naslovnici knjige boji ostati usamljeno; zašto je autorsko „ja“ na neki način pristalo na autorsko „mi“ brojnih imena koja se pojavljuju u djelu; zašto na naslovnici najčešće piše da je knjiga „složena“, a ne napisana; zašto se sami autori za svoj rad najčešće koriste izrazom „slaganje“, a ne pisanje; zašto uporno ponavljaju da njihovo djelo nije originalna novina, nego još jedan prinos tradiciji kojoj pripadaju i zašto dokazuju da njihova djela, suvremenim rječnikom rečeno, nisu autorska djela?

Odgovori na ta pitanja ponuđeni su kroz kontekstualizaciju pisaca u vremenski i prostorno definiranu sredinu, potom kroz sagledavanje njihova profesionalnog poziva koji je uvjetovao i motive i prakse pisanja vjerskih djela i, naposljetku, kroz analizu ideja o zadaćama pisca i teksta iznesenih u posvetama i predgovorima onodobnih tiskanih knjiga. Takav se pristup dijelom oslanja na koncepciju „funkcionalnog autora“ Michela Foucaulta i metodologiju razvidnu u djelima Rogera Chartiera, a dijelom slijedi istraživački postupak koji se oslanja na proučavanje tzv. paratekstualnih elemenata (naslovnica, uvodnika, predgovora, bilješki, ilustracija i sl.). Spajanjem tih pristupa istraženi su i objašnjeni razlozi koji su omogućili objavljivanje anonimnih knjiga, uzmak piščeva „ja“, autorizaciju djela putem ustanove koju pisac predstavlja i doslovno preslikavanje društvene hijerarhije na naslovnice vjerskih djela te se pokušalo objasniti kako je takav sustav mogao djelovati na čitateljevu recepciju djela.

Knjiga je podijeljena u dva temeljna dijela, poglavlje o piscu i poglavlje o autoritetu. Dio knjige posvećen piscu relativizira koncepcije originalnosti i individualnosti koje su i zakonski i u popularnoj predodžbi temeljni atributi autorskoga djela. Moderna koncepcija autorstva nije ni univerzalna ni bezvremena, od stvarnog života pisanoga djela razdvaja je golem jaz razvidan i u današnjoj primjeni zakona o autorskim pravima i u raspravama kojima je tema povijesni autor. Foucault-Chartierova koncepcija „funkcionalnog autora“, pisca čije je djelovanje bitno uvjetovano profesionalnim pozivom i sredinom u kojoj stvara, tim se istraživanjima pokazala kao jedini zadovoljavajući model kojim se mogu objasniti piščeve interakcije s neposrednim okružjem. U drugom dijelu knjige, posvećenom autoritetu, analiziran je sustav autorizacije osamnaestostoljetne vjerske knjige. Hijerarhija naslovne stranice, primjerice s istaknutim imenom biskupa-pokrovitelja i skrivenim redovnikom-piscem ili hijerarhija koja ističe općeprihvaćene kršćanske vrijednosti ponovno prikrivajući ime autora, sustav posvećivanja djela dostojanstvenicima u kojemu se pokroviteljevu imenu pridaje zadaća autorizacije djela, često posvećivanje knjiga svecima, što svjedoči da je uobičajeno shvaćanje posvete kao njezine razmjene za materijalne dobrobiti u slučaju vjerske književnosti pogrešno, naposljetku žive veze i brojna poznanstva među hrvatskim piscima 18. stoljeća svjedoče da iza tiskane knjige nije stajao usamljeni pisac, nego ustanova koju je predstavljao.

 

Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti je znanstveno-stručni časopis u otvorenom pristupu koji objavljuju Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Časopis pokriva široki spektar različitih tema u području informacijskih i srodnih znanosti od teorije i metodologije informacijskih znanosti, povijesti knjige, tiskarstva, nakladništva i knjižarstva, očuvanja, prezentacije i zaštite pisane i digitalne kulturne baštine, baštinskih ustanova i  njima svojstvenih djelatnosti, sociologije knjige i čitanje preko informacijske pismenosti i informacijskog ponašanja, vizualnih komunikacija, organizacije znanja, e-učenja, bibliometrije, scientometrije i informetrije do digitalne humanistike, suvremenih trendova u nakladništvu i knjižarstvu, tehnoloških promjena i odnosa čovjeka i tehnologije, itd. Uredništvo potiče objavljivanje interdisciplinarnih radova, posebice onih koji promiču znanstvena istraživanja u skladu s modernim znanstvenim paradigmama. Časopis objavljuje izvorne i pregledne znanstvene članke, prethodna priopćenja, stručne članke, kao i prikaze knjiga. Libellarium izlazi u elektroničkom formatu dva puta godišnje, u lipnju i u  prosincu. Uredništvo prima radove na hrvatskom i engleskom jeziku, a u iznimnim slučajevima i na drugim jezicima, posebice talijanskom, francuskom i njemačkom. Kvaliteta tekstova i znanstvena izvrsnost osigurani su međunarodnim uredništvom i sustavom dvostruke anonimnosti recenzentskog postupka. Svaki prilog objavljen u časopisu podliježe znanstvenoj procjeni i kategorizaciji dvoje recenzenata, a cijeli se uređivački postupak provodi u OJS sustavu koji jamči njegovu transparentnost. Libellarium ne naplaćuje prijavu i objavu članaka.

Glavna i odgovorna urednica

prof. dr. sc. Jelena Lakuš (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)

Zamjenica glavne i odgovorne urednice

doc. dr. sc. Drahomira Cupar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru).

Uredništvo

prof. dr. sc. Anne Gilliland (UCLA, SAD)

dr. sc. Mate Juric (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru)

izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)

doc. dr. sc. Franjo Pehar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru)

prof. dr. sc. Erich Renhart (Vestigia, Manuscript Research Centre, University of Graz, Austria)

doc. dr. sc. Josipa Selthofer (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)

prof. dr. sc. Alenka Šauperl (Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija)

izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru)

Mrežno mjesto: https://morepress.unizd.hr/journals/index.php/libellarium

Izazovi pisane baštine: Zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića

Autor: skupina autora

Izdavač: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, 2005.

Ovo je izdanje posvećeno Aleksandru Stipčeviću u povodu njegova 75. rođendana. Uobičajeno je da kolege i studenti objavljuju spomenice vezane uz značajne obljetnice svojih uglednih profesora i učitelja, pa je tako ova spomenica izraz zahvalnosti profesoru Stipčeviću za njegov dugogodišnji istraživački rad povijesti knjige i knjižnica te nastavnu djelatnost u sklopu koje je predavao generacijama studenata knjižničarstva.

 

Prilozi utemeljenju informacijske znanosti

Autor: skupina autora

Izdavač: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, 2006.

Knjigu je priredio Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u povodu 75.obljetnice života Tefka Saracevica.

Knjiga

  Ogledi o informacijskim znanostima: zbornik radova u čast

Tatjane Aparac-Jelušić

Urednice: Sanjica Faletar Tanacković, Martina Dragija Ivanović

Izdavač: Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2016.

Suizdavač: Sveučilište u Zadru

421 stranica

Cijena: 150,00 kuna

 

SAŽETAK:

Zbornik radova posvećenih profesorici Tatjani Aparac-Jelušić, čija su nadahnuta predavanja obilježila brojne generacije studenata knjižničarstva i informacijskih znanosti kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Premda se čini da su prilozi u zborniku tematski nepovezani, njihov je tematski okvir određen istraživačkim interesima profesorice Aparac-Jelušić koji sežu od teorije informacijskih znanosti, konvergencije baštinskih disciplina, obrazovanja informacijskih stručnjaka, knjižničnog poslovanja i upravljanja do zaštite pisane baštine i knjižnične arhitekture. Tekstovi su objavljeni na hrvatskome i engleskome jeziku.

 

  Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999., na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske

 

Autorica: Katica Tadić

Izdavač: Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005.

546 stranica

Cijena: 70,00 kn

 

SAŽETAK:

Knjiga donosi bibliografiju radova o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima koji su objavljeni u riječkim i sušačkim hrvatskim novinama od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske. Napisi o djelovanju arhiva, knjižnica i muzeja svrstani su u kronološki niz od 13 novinskih naslova koji započinje i završava istovjetnim naslovom novina (Novi list). Publikacija je prilog znanstvenom projektu “Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine”.

 

 

Novosti Odsjeka za informacijske znanosti

U svijetu tiskovina, malene publikacije kakve su i ove Novosti ponajprije su zbirka osvrta na prethodna postignuća i objava o tekućim događanjima. Temeljni je cilj takvih tiskovina objavljivanjem kratkih informacija upoznati zainteresiranu javnost s događajima i planovima na nekom području i time ojačati ili čak potaknuti komunikaciju u njegovu sklopu. Naša je želja na tome tragu. Želimo objavljivati, komunicirati i uvažavati sve korisne prijedloge. Vjerujemo da razmjena informacija može poboljšati znanstveni i nastavni rad Odsjeka za informacijske znanosti. Smatramo također da nam je dužnost istaknuti važnije događaje vezane uz djelovanje Odsjeka i upozoravati na suvremene trendove u polju informacijskih znanosti. Na tragu navedenih pretpostavki osmišljen je i koncept Novosti. Tema broja uvijek će biti posvećena najznačajnijim događanjima na Odsjeku.

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić

Dosadašnja izdanja Novosti Odsjeka za informacijske znanosti