Primarna svrha znanstvenih kolokvija Odsjeka za informacijske znanosti je predstavljanje znanstvenog rada članova Odsjeka ostalim članovima, kao i svim zainteresiranim studentima.
Prvi znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u četvrtak, 9. srpnja 2015. godine u 18:00 sati, na kojemu je voditelj Znanstvenog kolokvija doc. dr. sc. Boris Bosančić održao predavanje pod naslovom Uloga informacije u procesu stjecanja znanja.
Drugi znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 3. veljače 2016. godine u 12:00 sati, na kojemu su dr. sc. Milijana Mičunović, doc. dr. sc. Boris Badurina i doc. dr. sc. Boris Bosančić održali predavanje pod naslovom Tehnološka trijada – prema konceptu totaliteta stvarnosti današnjice.
Treći znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 11. siječnja 2017. u 12:00 sati. Program znanstvenog kolokvija je obuhvaćao predstavljanje trenutnih projektnih aktivnosti Odsjeka za informacijske znanosti:
EUROPEAN INFORMATION SCIENCE EDUCATION: ENCOURAGING MOBILITY AND LEARNING OUTCOMES HARMONIZATION (EINFOSE) – prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju zdravstvenih informacija putem mobilnih uređaja – doc. dr. sc. Ivana Martinović
ICT znanstveni laboratorij – dr. sc. Tomislav Jakopec
COST projekt E-READ: Evolution of Reading in the Age of Digitisation (2014. – 2018.) – izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić
COST projekt – ARKWORK- Archaeological practices and knowledge work in the digital environment – izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar-Tanacković
Četvrti znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 28. studenoga 2018. s početkom u 12. 30 sati. Na znanstvenom kolokviju je predavanje održala doc. dr. sc. Gordana Lesinger na temu „Komunikacija odnosa s javnošću – Utjecaj odnosa s medijima na postavljanje dnevnih medijskih agendi“.
Peti znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održao se u srijedu, 26. svibnja 2021., u virtualnoj učionici 110 u 12:30 sati. Nastavnici Odsjeka su predstavili svoje znanstvene aktivnosti.
Projekt DECriS (Digital Education for Crisis Situations). Više o projektu možete pročitati ovdje.
Projekt Zlatne godine
Cilj je projekta uključivanje osoba starije životne dobi u život zajednice kroz organizaciju aktivnosti koje su prilagođene njihovim potrebama i interesima. Aktivnosti koje će se provesti kroz projekt su organizacija radionica zdrave prehrane i tjelovježbe, filmske večeri, zabava kroz društvene igre u prirodi i sl. Nositelj projekta je Hrvatska mreža za ruralni razvoj. U istraživačkom dijelu projekta uključeni profesori s Odsjeka za informacijske znanosti: prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i doc. dr. sc. Tomislav Jakopec. Više možete pogledati u priloženoj prezentaciji. Zlatne godine prezentacija
Projekt Aktivna mirovina
Cilj projekta vezan je uz pripremu i provedbu aktivnosti Matice umirovljenika grada Osijeka radi stjecanja novih znanja i jačanja kapaciteta u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika. Tijekom projekta planira se i razvoj dvije nove socijalne inovacije – Oživimo povijest grada i Glazbena terapija – namijenjene poboljšanju kvalitete života umirovljenika. U projektu ispred Odsjeka za informacijske znanosti sudjeluju doc. dr. sc. Josipa Selthofer i doc. dr. sc. Tomislav Jakopec. Više možete pogledati u priloženoj prezentaciji. Aktivna mirovina
IConference 2021
E-konferencija 2021. (iConference 2021) organizacije informacijskih škola I-Schools izvorno je zamišljena kao četverodnevna “hibridna” konferencija s mogućnošću virtualnog i kontaktnog sudjelovanja. Kako je tekuća pandemija COVID-19 putovanje učinila nepraktičnim, konferencija se održala u virtualnom obliku od 17. do 31. ožujka 2021. Organizator konferencije bila je Škola za upravljanje informacijskim izvorima (The School of Information Resource Management – SIRM) sa Renmin sveučilišta Kine (Renmin University of China). Tema konferencije: Raznolikost | Divergencija | Dijalog (Diversity | Divergence | Dialogue). Preko 500 sudionika imalo je priliku poslušati oko stotinjak unaprijed snimljenih predavanja, šest radionica, sedamnaest izlaganja doktorskih studenta i sl. te ostvariti kontakt u virtualnom okruženju.
LIDA 2021
Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja. Jedna od tri pozvana predavača na skupu je bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi. Na skupu je sudjelovalo više nastavnika s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja (Boris Bosančić, G. Gašo, S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, M. Gilman Ranogajec, B. Badurina), a nagradu za najbolji studentski poster dobila je Ines Horvat za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta. Nagradu za najbolji studentski rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Sljedeća će se LIDA održati u Osijeku u svibnju 2023.
PROJEKT UNIOS ZUP 2018 – 76 “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji”
Cilj je projekta bio utvrditi informacijske potrebe osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB), članova njihovih obitelji (neformalnih njegovatelja) i/ili skrbnika vezane uz financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava i pitanja te obrasce njihova informacijskog ponašanja. Posebna je pažnja pritom stavljena na identifikaciju prepreka na koje ove osobe nailaze pri traženju potrebnih informacija i poteškoće vezane uz postupak realizacije navedenih prava. Osnovni je zaključak provedenih istraživanja da postojeće zakonske mjere i politike nisu posebno okrenute potrebama osoba oboljelih od Alzheimerove bolest, te da u svojoj biti krše njihova temeljna ljudska prava. Nadalje, utvrđeno je da u gradu Osijeku ne postoji odgovarajući sustav podrške (zdravstveni, socijalni, informacijski) za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti članove njihovih obitelji te da većina njihovih potreba ostaje nezadovoljena. Oboljeli i članovi njihovih obitelji imaju brojna pitanja koja ne znaju komu postaviti, nisu upoznati sa svojim pravima niti znaju kako ih ostvariti. Na temelju znanstvenih spoznaja dobivenih u projektu priređen je tiskani Vodič s korisnim i provjerenim informacijama koje mogu olakšati život osobama s Alzheimerovom bolešću, članovima njihovih obitelji i ostalim osobama uključenima u njihovu skrb i njegu u gradu Osijeku. Također, financijskim sredstvima projekta nabavljena je knjižna i neknjižna građa koja će činiti temelj specijalne knjižnične zbirke u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, a koja će biti namijenjena osobama oboljelima od AB i članovima njihovih obitelji i koristit će se u terapijske i istraživačke svrhe.
Prijava projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke.
U planu je nastavak projekta čija bi svrha bila istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica kao kulturnih ustanova u kojima se osobe s Alzheimerovom bolešću osjećaju dobrodošlo i uključeno. Kroz planirane znanstvenoistraživačke i stručne aktivnosti, a u koje će pored znanstvenika biti uključeni i studenti te lokalni kulturni sektor i zainteresirane civilne udruge, projekt će pokušati odgovoriti na jedan od značajnijih izazova suvremenog hrvatskog društva: podizanje kvalitete života osoba s Alzheimerovom bolešću, i uključivati će educiranje i senzibilizaciju knjižničara i studenata informatologije – budućih knjižničara o AB, te uključivanje oboljelih od AB u društveni život zajednice kroz prilagodbu knjižničnih usluga njihovim potrebama i interesima te izradu prilagođenih materijala za čitanje.
