Što je (to) tehnosfera? O kakvoj se to korjenitoj izmjeni paradigme u mišljenju radi, koja se u ovom visokotehnologiziranom svijetu više ne pokorava starom metafizičkom pogledu na svijet? Što se misli kada se kaže da je u tehnosferi na stvari „imanentna transcendencija“ samog života? Prema riječima našega gosta, u tehnosferi „sve je u stalnim preobrazbama i ništa više nema postojanu bit.“. Ona, tehnosfera, „…nema fiksne ciljeve i svrsishodnu povijest. Njezina je pokretačka snaga u informaciji.“ Što onda možemo očekivati od umjetnog uma odnosno umjetne inteligencije i umjetnog života koji zahvaljujući upravo tom, u isto vrijeme i čudesnom i čudovišnom, binarnom fenomenu – informaciji, u tehnosferi neizbježno nastaju i razvijaju se? Je li informacija uistinu ključni pojam vremena u kojem živimo…? I, na koncu, čemu smjera umjetna intuicija, jedan od najintrigantnijih izraza samog autora, kao možda najveći izazov svemu ljudskom…?

DOGAĐANJA

Književnost u tehnosferi: u razgovoru sa Zoranom Roškom (19. travnja 2022.)

U utorak 19. travnja 2022., u organizaciji sekcije Tehnosfera EstLaba (Estetičkog laboratorija FFOS-a) i FUZ&JA programa popularizacije znanosti u Maloj vijećnici Filozofskog fakulteta Osijek održano je događanje pod naslovom »Književnost u tehnosferi«. Pozvani gost bio je nagrađivani književnik Zoran Roško, profesor filozofije i komparativne književnosti, i knjižničar-informator u Knjižnicama Grada Zagreba. Uz njega, u razgovoru su sudjelovali Milijana Mičunović, Davorin Ćuti i Boris Bosančić, članovi Estetičkog laboratorija Filozofskog fakulteta. Tema razgovora ticala se, općenito, razvoja tehnologije, a posebice razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije i njezine perjanice umjetne inteligencije. Što se krije iza naoko „bezazlene“ misli „da bi stroj jednoga dana mogao raditi (i misliti) sâm“? Koje su krajnje mogućnosti umjetne inteligencije koja je od prepoznavanja lica u svom razvoju stigla dotle da sama stvara lica (https://generated.photos/faces)? Koja je uloga algoritama kao sve zastupljenijeg alata u znanstvenom istraživanju?

Kako je spomenuto u raspravi koja je uslijedila, biotehnološki razvoj, općenito, inaugurirao je doba posthumanizma, koje karakteriziraju oprečni pogledi na razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije i (s njim povezanu) promjenu u čovjekovu odnosu prema okolišu, životinjama i vlastitom biću. Od optimističnih pogleda, poput transhumanističkih (D. Haraway) koji predviđaju i transformiranje ljudskog tijela u informacije (ideja učitavanja uma u računalo), do biokonzervativističkih (F. Fukuyama) i otvoreno antihumanističkih (N. Land), posthumanizam sa sobom (do)nosi i određenu dozu nepovjerenja u budućnost.

Mogućnost da živimo u simulaciji potaknula je vrlo burnu diskusiju u kojoj je Zoran Roško iznio nekoliko vrlo intrigantnih i originalnih teza. Život u simuliranom svemiru ne predmnijeva da se unaprijed radi o digitalnoj vrsti simulacije kao u filmu Matrix, prema mišljenju našeg gosta – vrlo ograničenom i manjkavom prikazu spoja računala i čovjeka, nego uključuje i svoju analognu i možda nama još nepoznatu vrstu simulacije.

Prema Zoranu Rošku, sve je tehnologija, pa kad govorimo o tehnologiji u uobičajenom smislu te riječi mislimo na „tehnologiju tehnologije“. Čak je i sâm bitak neka vrst tehnologije! Intrigantno pitanje postavljeno Zoranu Rošku u daljnjem tijeku rasprave bilo je vezano uz jednu drugu vrstu inteligencije – anorgansku inteligenciju, koju je tematizirao u svom posljednjem romanu Bogart i Seranoga, s obzirom na mogućnost njenog stvarnog postojanja.

Kroz ova i slična pitanja nastavila se vrlo poticajna i zanimljiva diskusija, koja je u nekim trenucima, zahvaljujući iznimnoj erudiciji, elokvenciji i književnoj mašti Zorana Roška, sezala i iza granica uobičajenog razmišljanja o tehnologiji i njenim mogućnostima. Iako pisac u osnovi, Zoran Roško opravdao je poziv za razgovor u Tehnosferi potičući sve prisutne, među kojima se isticao veliki broj studenata, na daljnja razmišljanja o ulozi tehnologije u našim životima i pravcima njenog mogućeg razvoja u budućnosti.

bb

————————————————————————————————————————————————————–

Tehnosfera i “transcendiranje” života – u razgovoru sa Žarkom Paićem (1. lipnja 2021.)

Prvo događanje sekcije TEHNOSFERA ESTETIČKOG LABORATORIJA (EstLaba) Filozofskog fakulteta održalo se putem FFOS-ove Zoom platforme u utorak, 1. lipnja 2021..  Naš gost bio je ŽARKO PAIĆ, sveučilišni profesor, sociolog i filozof, autor brojnih radova i knjiga iz filozofije, sociologije, teorije kulture i suvremene umjetnosti, teorije znanosti, medija itd., glavni urednik utjecajnog časopisa TVRĐA (https://tvrdja.hr/), te zamjenik glavnog urednika renomiranog godišnjaka EUROPSKI GLASNIK… Žarko je i autor petoknjižja naslovljenog Tehnosfera – svojevrsne ontologije digitalnog doba – po kojem je ova sekcija EstLab-a i dobila svoj naziv!

Moderatori razgovora: Boris Bosančić, Milijana Mičunović, Davorin Ćuti.