O nama

Naziv udruge (na hrvatskom): Estetički laboratorij Filozofskog fakulteta Osijek (EstLab)

Naziv udruge (na engleskom): Aesthetic Laboratory of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek (aEstLab)

Sjedište udruge: Osijek, Republika Hrvatska

Datum Osnivačke skupštine: 23. ožujak 2021.

Predsjednik udruge: Boško Pešić

Upravno tijelo udruge: Boško Pešić, Marijan Krivak, Boris Bosančić, Davorin Ćuti

Izvorna ideja estetičkog laboratorija izrasla je zajedno s konceptom kojega je na skopskom sveučilištu sredinom 20. stoljeća osmislio hrvatski filozof Pavao Vuk-Pavlović (1894-1976) i predstavlja moderno propitivanje onih mogućnosti koje nastaju iz višestruke povezanosti filozofije i umjetnosti. Među njima se naročito teorijski potentnom ispostavlja obrazovno-odgojna uloga umjetnosti koja još uvijek, čini se, nije ni izbliza dovoljno sagledana, a kamoli iscrpljena. Prema Vuk-Pavloviću smisao i opravdanje filozofije kao osloncu nastojanja oko onog ljudskog nije samo »u službi razvića pojedinih kulturnih funkcija« nego najprije u onom određenju one žive biti svijeta (svjetovanja) koja ponire u samu stvar čovjekove potrebe za stvaranjem i, samim time, trajnim stvaralačkim izrazom – takav smisao, reći će Vuk-Pavlović, štoviše pokriva zbilju i vrijednost, »potvrđuje u ‘smislovitome’ pripadnost određena bitstva k bitku bića«. Estetika kao obuhvatni filozofijski govor umjetnosti (i o umjetnosti) prema ovako određenom smislu i opravdanju filozofije priopćuje i objavljuje svestranost umjetničkog stvaralaštva koje nije ništa drugo do sebe stavljanje istine u djelo (Heidegger). Kao svojevrsni rezultat u kulturi se to uvijek iznova iskazuje nebrojenim mogućnostima da se ljudski svijet spozna kao um.

No u duhovnoj situaciji vremena u kojemu živimo sve je teže kulturu razlikovati od ideološki propisanih obrazaca ponašanja, a čije raskrinkavanje veze i ovladavanja pripada zadaći filozofije. Cjelovitost nametnute veze ideologije i kulture Adorno i Horkheimer su već poodavno s pravom nazvali kulturnom industrijom koja pak predstavlja ničim usporedivu regresiju tzv. prosvjećene samosvijesti. Ona se najviše očituje upravo po pitanju komercijalizacije estetskih tvorbi. Sve izglednija je ocjena da danas još jedino tehnologija upravlja estetikom masovnog potrošnje koja se, samim time, u naličju sveprisutnog konzumerizma neminovno tiče i globalnog oblikovanja suvremene kulture.

Imajući sve to u vidu, budući estetički laboratorij svojim bi aktivnostima pokrivao dijelom praktičnu (seminarsku) nastavu iz filozofskih kolegija kao što su estetika, filozofija filma, filozofija književnosti, metodika nastave filozofije, ali jednako tako i niz drugih znanstvenih grana kojima je bliska tematika ovog humanističkog područja. Uz odgovarajuću multimedijalnu opremu djelovanje estetičkog laboratorija bilo bi tako u svojim pomno osmišljenim radionicama i znanstveno-stručnim okupljanjima usmjereno k filozofskoj refleksiji kulturno-umjetničkih fenomena današnjice koji se ogledaju u primjerima digitalno-informatičke tehnologije koja sa svojim ukupnim posljedicama na čovjeka očito tek iziskuje svoju pravu valorizaciju. U duhu Nietzschea rečeno, umjetnost u svemu tome »imamo« da bi istinu barem donekle mogli izdržati.

izv. prof. dr. sc. Boško Pešić
Voditelj EstLab-a