doc. dr. sc. Igor Josipović, Voditelj Centra
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 334942
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Kratki životopis:
Dvopredmetni studij Hrvatskog jezika i književnosti i povijesti završio je u Osijeku na Pedagoškom/Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2006. godine. Od 2006. godine se zapošljava u OŠ Ivana Brlić Mažuranić u Rokovcima, pa Srednja strukovnu školu u Vukovaru. Od 2007. na neodređeno se zapošljava u OŠ Bartola Kašića u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku zapošljava se 2011. godine u suradničkom zvanju asistenta. Doktorirao je 2018. godine na temi povijesti zatvora i zatvorskih sustava, te je iste godine zaposlen na suradničkom mjestu poslijedoktoranda. Izvodi nastavu iz kolegija Svjetska povijest ranog novog vijeka, Povijest SAD-a i Pojava zatvora kao kazne u novom vijeku na preddiplomskom. Na diplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija Ekonomska povijest – rani novi vijek i Zapadna civilizacija – rani novi vijek. Dosad je objavio više znanstvenih radova iz povijesti zatvora te sudjelovao na 3 međunarodna i nekoliko domaćih znanstvenih skupova. Područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje povijesti pojave zatvora kao kazne u 19. stoljeću, vrstama i oblicima kazna, zatvorskim sustavima i ekonomskom poviješću.
izv. prof. dr. sc. Davor Balić, zamjenik voditelja Centra
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 282270
Mrežna stranica
CROSBI
Kratki životopis:
Davor Balić (1969) zaposlen je kao izvanredni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dosadašnji znanstveno-istraživački rad posvetio je proukama hrvatske filozofske baštine. Diplomirao je 1998. godine filozofiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio diplomski rad pod naslovom Petrićev nauk o počélima iz perspektive Panarchije. Magistarski rad naslovljen Hrvatska renesansna etika obranio je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2011. godine obranio i doktorski rad pod naslovom Etička misao Marka Marulića.
Autor je znanstvene monografije Etički nauk Marka Marulića koja je otisnuta 2016. godine u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije. Radove koji istražuju i analiziraju hrvatsku filozofsku baštinu objavio je u časopisima Dubrovnik: časopis za književnost i znanost, Scopus, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Filozofska istraživanja, Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja i Fluminensia: časopis za filološka istraživanja. U njima je tematizirao promišljanja koja su izložili sljedeći hrvatski mislioci: Benedikt Kotruljević, Marko Marulić, Frane Petrić, Ruđer Josip Bošković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Marković, Đuro Arnold, Albert Haler, Miroslav Krleža i Pavao Vuk-Pavlović.
Redoviti je sudionik znanstvenih skupova koje organizira Hrvatsko filozofsko društvo, posebice međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića u Cresu i domaćeg znanstvenog skupa Mediteranski korijeni filozofije u Splitu. U rujnu 2011. godine dodijeljeno mu je priznanje Hrvatskog filozofskog društva »za znatan doprinos djelovanju, razvoju i promicanju znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića«. Osim toga, sudjelovao je i na skupovima u organizaciji Instituta za filozofiju u Zagrebu, kao i na skupovima u organizaciji Povijesnog društva Križevci.
Bio je suradnik na znanstvenom projektu Instituta za filozofiju u Zagrebu na projektu Ruđer Bošković i hrvatske filozofske tradicije (2002–2005), kao i istraživač na znanstvenom projektu Instituta za filozofiju u Zagrebu na projektu Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (2006–2011). Uz to, bio je voditelj znanstvenog projekta Hrvatski renesansni polihistori u Morhofovu djelu Polyhistor, koji je trajao tijekom akademske 2013./2014. godine, a koji je odobrilo i financiralo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Član je Hrvatskog filozofskog društva od 1999. godine, u kojem je bio i član Nadzornog odbora (2000–2002), član Upravnog odbora (2004–2006) i tajnik Društva (2004–2006). Član je i Hrvatskog bioetičkog društva (2005). Od 2002. do 2012. godine bio je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Petrić i renesansne filozofske tradicije«, koji se održavao u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića. Od 2016. godine je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu«, koji se održava u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića.
U časopisu Filozofska istraživanja bio je član uredništva »Krug mladih urednika« (2006–2009). Član je uredničkog vijeća u časopisu Cris, a od 2009. godine i član uredništva, dok je od 2019. godine glavni i odgovorni urednik tog časopisa.
dr. sc. Demian Papo, viši asistent, član
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 349794
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Research Gate
Linkedin
Kratki životopis:
Dvopredmetni preddiplomski (2012) i diplomski studij (2014) filozofije te engleskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Poslijediplomski doktorski studij filozofije (2020) završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Počevši od 2013. godine, s izlaganjima iz područja povijesti hrvatske filozofije redovito sudjeluje na znanstvenim skupovima u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, posebice na međunarodnom znanstvenom skupu Dani Frane Petrića u Cresu i na znanstvenom skupu Mediteranski korijeni filozofije u Splitu. Radove iz područja povijesti hrvatske filozofije objavio je u časopisima Filozofska istraživanja i Metodički ogledi. Osim toga, uredio je knjižice sažetaka triju studentskih filozofskih simpozija u organizaciji Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, Udruge studenata filozofije »logOS« i Hrvatskog filozofskog društva: Sveučilište, filozofija, obrazovne politike (2014), Društvo, jezik, mit (2015) i Filozofija u književnosti (2016). Od 2013. godine član je Hrvatskog filozofskog društva, u kojem je bio izabran za člana Nadzornog (2014–2016) i Upravnog odbora (2016–2018). Od 2015. godine je član »Kruga mladih urednika« u časopisima Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. Od 2016. godine je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu« u sklopu Dana Frane Petrića. Od listopada 2015. godine radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
dr. sc. Sergej Filipović, viši asistent, član
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 359683
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Academia.edu
Research Gate
Kratki životopis:
Sergej Filipović rođen je 1987. godine u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirao je 2011. povijest i pedagogiju, summa cum laude, dok je 2013. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završio Poslijediplomski specijalistički studij „Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe“. Doktorand je na Poslijediplomskom studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Radno iskustvo stekao je u osnovnoj i srednjoj školi, a od 2016. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Dobitnik je više nagrada, pri čemu se izdvajaju prva nagrada za najbolji rad mladih povjesničara Instituta za hrvatsku povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te druga nagrada za najbolji esej o udžbenicima srednjovjekovne povijesti Instituta Georg Eckert. Autor je više od 20 znanstvenih i stručnih radova i sudionik više međunarodnih znanstvenih skupova. Znanstveni interesi uključuju metodiku nastave povijesti, povijest školstva, povijest svakodnevice, povijest marginalnih društvenih skupina i povijest 19. i 20. st.
dr. sc. Juraj Jurlina, viši asistent, član
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 365202
Mrežna stranica
CROSBI
Research Gate
Linkedin
Kratki životopis:
Jednopredmetni preddiplomski studij sociologije završio je 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu 2016. godine diplomirao na jednopredmetnom diplomskom studiju sociologije s temom studentske upotrebe Facebooka kao pomagala u učenju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku zapošljava se 2017. godine u suradničkom zvanju asistenta. Izvodi seminare i vježbe na kolegijima Osnovni pojmovi sociologije, Suvremene sociologijske teorije, Osnove sociološke statistike 1 i 2, Demografija te Obrada i analiza podataka. Od 2018. godine doktorand je na poslijediplomskom studiju sociologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je istraživačke skupine projekta Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, član je Hrvatskog sociološkog društva i član povjerenstva Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku. Uz sudjelovanja na znanstvenim skupovima, do sada je objavio nekoliko znanstvenih radova, a područja njegova istraživačkog interesa su novi mediji, internetske društvene mreže i proces individualizacije koji je ujedno i tema kojom se bavi pišući doktorsku disertaciju. U šire područje njegova djelovanja ubraja se i petnaestak godina aktivnog bavljenja kreativnim industrijama, poglavito glazbom.
dr. sc. Mia Filipov, asistentica, članica
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 399845
Mrežna stranica
CRORIS
ResearchGate
Google Znalac
Kratki životopis:
Rođena je 13. veljače 1995. u Vinkovcima, gdje je završila Osnovnu školu Ivana Mažuranića te Jezičnu gimnaziju Matije Antuna Reljkovića. Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pohađala je Školu stranih jezika Linguapax u Vinkovcima, gdje je stekla diplomu FCE (B2) i državnu diplomu (stupanj C1) o poznavanju engleskog jezika. Završila je diplomski studij pedagogije te hrvatskog jezika i književnosti 2018. na Filozofskom fakultetu Osijek. Iste je godine uključena na projekt Hrvatske zaklade za znanost Stručno usavršavanje učitelja u funkciji unapređenja rezultata učenja učenika osnovne škole u prirodoslovnom i matematičkom području (SURFPRIMA), u sklopu kojega je upisala doktorski studij Pedagogija i kultura suvremene škole na matičnom Fakultetu. Usporedno s doktorskim studijem radila je kao stručna suradnica edukacijsko-rehabilitacijskog profila u jednoj osnovnoj školi i nastavnica pedagoških predmeta učenicima zdravstvene struke. Od 2020. zaposlena je kao doktorandica HRZZ-a, odnosno od 2023. kao asistentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku pod mentorstvom prof. dr. sc. Branka Bognara. Na prijediplomskoj i diplomskoj razini studija nagrađena je Rektorovom nagradom, Velikom pohvalom (magna cum laude) i Pohvalom za izvannastavne aktivnosti, a kao zaposlenica Filozofskog fakulteta Osijek dobila je Priznanje za izvrsnu ocjenu u jedinstvenoj sveučilišnoj studentskoj anketi za ak. god. 2022./2023. Objavila je 13 znanstvenih i stručnih radova iz pedagogije i filologije te se redovito znanstveno i stručno usavršava na međunarodnim i domaćim skupovima i konferencijama. Članica je međunarodnih udruženja ATEE (Association for Teacher Education in Europe) i CARN (The Collaborative Action Research Network). Sudjeluje i u radu različitih povjerenstava i centara Filozofskog fakulteta Osijek, uključujući Povjerenstvo za osiguravanje i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja, Povjerenstvo za provođenje unutarnje prosudbe sustava za osiguravanje kvalitete, Etičko povjerenstvo i Centar za interdisciplinarna istraživanja. Glavni su joj istraživački interesi akcijsko istraživanje, videozapisi nastave, kultura škole, pozitivne promjene u nastavi, (online) stručno usavršavanje učitelja i gerontogogija. Doktorirala je 2023. s temom Stručno usavršavanje učitelja matematike i biologije uz primjenu videozapisa nastave pod mentorstvom prof. dr. sc. Branka Bognara.
dr. sc. Nemanja Spasenovski, asistent, član
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 379211
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Academia.edu
ORCID ID
ResearchGate
Kratki životopis:
U Osijeku je završio Osnovnu školu Ivana Filipovića te III. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije i povijesti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2015. godine, a na istom je fakultetu i diplomirao na dvopredmetnom diplomskom studiju povijesti i pedagogije 2017. godine. Od listopada 2019. godine zaposlen je u suradničkom zvanju asistenta u punom radnom vremenu. Dosad je objavio nekoliko znanstvenih radova što samostalno što u suatorstvu s mentorom prof.dr.sc. Zlatkom Milišom, doc. dr. sc. Mirelom Muller, te doc. dr. sc. Igorom Josipovićem. Samostalnim je izlaganjima sudjelovao na više domaćih te međunarodnih znanstvenih skupova. Član je Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog Fakulteta i redovito sudjeluje u popularnoznanstvenim aktivnostima fakulteta i Centra. Područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća kritičku pedagogiju, a osobito kritičku teoriju društva Frankfurtske škole i njen povijesni razvoj te aktualnost. Ostali znanstveni interesi su mu, interdisciplinarnost pedagogijske znanosti, filozofija odgoja i obrazovanja, pedagogija obespravljenih, obrazovni menadžment, medijska pedagogija i povijest pedagogije. Doktorirao je 2023. godine s temom Pedagogijski pristup istraživanju konzumerizma pod mentorstvom prof. dr. sc. Zlatka Miliše.
dr. sc. Damir Marinić, predavač, član
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 293610
Mrežna stranica
CROSBI
Linkedin