O nama

Temeljna je misija osnivanja Centra za interdisciplinarna istraživanja pospješiti suradnju među Odsjecima i Katedrama iz područja društvenih i humanističkih znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, zatim unaprijediti suradnju među sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz brojnih znanstvenih područja, a potom i osnažiti te zasnovati suradnju sa sveučilištima na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

U skladu s tim, temeljna misija Centra sastoji se od premošćivanja formalnog razgraničenja društveno-humanističkih znanosti i znanosti koje pripadaju STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) području kao odgovor na izazove 21. stoljeća.

Vizija je Centra uspostavljati i intenzivirati komunikaciju sa stručnjacima iz privatnog sektora, a s ciljem promjene negativnih trendova zapošljavanja i poticanja konkurentnosti stručnjaka iz društveno-humanističkih znanosti. Osim toga, članovi Centra zagovarat će interdisciplinaran i transdisciplinaran pristup rasvjetljavanju složenih društvenih fenomena iz prethodnih povijesnih razdoblja, kao i društvenih fenomena 21. stoljeća. Vizija djelovanja Centra također uključuje podizanje svijesti šire javnosti o primjenjivosti i korisnosti znanja stručnjaka iz društveno-humanističkih znanosti te o njihovoj tržišnoj vrijednosti i konkurentnosti u javnom i privatnom sektoru. Naposljetku, Centar će okupljati i povezivati strukovna društva iz brojnih područja, kao i udruge civilnog društva.

Djelatnosti, a time i ciljevi Centra za interdisciplinarna istraživanja obuhvaćaju pet područja:

  • Prijava znanstvenih i stručnih projekata
  • Organiziranje znanstvenih i stručnih skupova
  • Objava znanstvenih radova i drugih publikacija
  • Pokretanje znanstvenog časopisa
  • Održavanje javnih predavanja, radionica, okruglih stolova i drugih popularizacijskih aktivnosti
  • Organizacija i održavanje kulturno-umjetničkih događanja

Povjerenstvo

prof. dr. sc. Zlatko Miliša, predsjednik

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 67372
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar

Kratki životopis:
Zlatko Miliša rođen je u Trogiru 25.travnja 1958. godine. Pučku školu završava u rodnom gradu, srednje obrazovanje u Splitu, a u Zadru na Filozofskom fakultetu je diplomirao 1982. godine na studijskim grupama sociologije i pedagogije. Poslije diplomiranja radi kao školski pedagog u Splitu, u Centru Juraj Bonači za djecu s posebnim potrebama.
Od listopada 1983. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Magistrirao je 1988.godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci s temom Formiranje vrijednosnih orijentacija mladih prema radu. U ožujku 1997. godine doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, disertacijom Teorijsko-metodološki problemi istraživanja odgojne vrijednosti rada. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zadru izabralo ga je u znanstveno-nastavno zvanje docenta u prosincu 2000. godine. Odlukom Senata Sveučilišta u Zadru izabran je u izvanrednog profesora (prosinac) 2006. godine za višeg znanstvenog suradnika na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, znanstvenog područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti i grane Opća pedagogija. Odlukom Senata Sveučilišta u Zadru izabran je za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora 28. listopada 2011. (iz istog znanstvenog područja, polja i grane kao kod prethodnih izbora u znanstveno-nastavna zvanja). Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 7. ožujka 2017. potvrđuje se u izbor redovitog profesora u trajnom zvanju iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja pedagogije, znanstvene grane opća pedagogija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.
Na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru realizirao je predavanja iz kolegija: Obrazovne politike, Odgoj i vrijednosti, Obrazovanje i društvo, Pedagogija rada i Medijska pedagogija, (za koje je izradio nastavne programe). Sukladno zahtjevima Bolonjskog procesa sudjelovao je u izmjenama plana i programa sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija pedagogije Sveučilišta u Zadru, koji je 2009. godine usvojio Senat Sveučilišta u Zadru. Odlukom Stručnog vijeća Odjela za pedagogiju od listopada 2011. godine je imenovan za ECTS koordinatora. Nositelj je kolegija Opća pedagogija te Obrazovanje i društvo (od 2012. godine) u dopunskom pedagoško-psihološkom obrazovanju Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru. Realizira nastavu na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru do prosinca 2012. godine. Od studenog 2012. godine je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku na Odsjeku za pedagogiju. Od veljače 2013. je član Fakultetskog Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, a od listopada 2014. postaje predsjednik istog Odbora. Od prosinca 2014. je zamjenik predsjednice istog Odbora. Angažiran je, pored redovite nastave na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje iz kolegija Suvremena kultura škole i Opća pedagogija. Od 1. listopada 2014. do 1. listopada 2016. bio je šef katedre za Pedagogiju pri Odsjeku za pedagogiju. Na istoj funkciji je od lipnja 2017. i danas.
Vijeće Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 27. listopada 2016. imenuje ga članom Povjerenstva za izmjene i dopune studijskog programa poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Kulturologije sa smjerovima: Kultura, umjetnost i književnost u europskom kontekstu, Informacija i komunikacija u kulturi i Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju.
Od 1. lipnja 2014. do lipnja 2017. je na Filozofskom fakultetu u Osijeku bio član Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija Pedagogija i kultura suvremene škole od 2014. godine, a od akademske 2014/15. godine na istom studiju nositelj kolegija Informatička i medijska kultura u školi. Od lipnja 2018. ponovno je član Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija Pedagogija i kultura suvremene škole.
Bio je pomoćnik ministra prosvjete i športa RH i ravnatelj Zavoda za školstvo od travnja 2000. godine do srpnja 2001. godine, član poglavarstva Grada Zadra od srpnja 1997. do kolovoza 1999. godine zadužen za izvanstandardne programe odgoja, obrazovanja, znanosti i probleme mladeži, član poglavarstva Zadarske županije za društvene djelatnosti iz resora kulture, športa i tehničke kulture od siječnja 2008. do svibnja 2010. godine, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru (u dva mandata) od listopada 2007. godine do listopada 2011. Voditelj katedre za Sustavnu pedagogiju od svibnja 2008. godine. Zamjenik pročelnika Odjela za pedagogiju od 1. listopada 2011., od kada je dobio i drugi mandat voditelja katedre za Sustavnu pedagogiju. Prije toga, u dva navrata obnaša funkciju zamjenika pročelnika. Predsjednik Etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zadru od listopada 2007. do lipnja 2011. godine. Od prosinca 2012. je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od 1. listopada 2014. postaje šef katedre za Sustavnu pedagogiju pri Odsjeku za pedagogiju.
Do 2003. godine bio je suradnik na sedam znanstvenih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a od 2003. do 2007. godine voditelj i glavni istraživač znanstvenog projekta Rad kao odgojna vrijednost u komunama za ovisnike, te od 2007. do 2010. godine glavni istraživač i voditelj znanstvenog projekta: Odgoj, vrijednosti i medijska manipulacija. Od 2010. godine voditelj je stručnog projekta Deset dana bez ekrana, koji se provodi u dvadeset škola diljem Hrvatske, koji je sufinanciralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH. Regionalni voditelj projekta Građanski odgoj i osnove demokracije od 2002. do 2004. godine. Sudionik je brojnih domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. Autor je i/ili suautor šesnaest znanstvenih monografija, od čega su tri publicirane u inozemstvu, na engleskom jeziku. Objavio je tri knjige iz područja publicistike. Ima više od osamdeset objavljenih znanstvenih i stručnih radova u petnaestak časopisa te jedanaest članaka u znanstvenim časopisima u suautorstvu s (bivšim) studentima. Bio mentorom više od sedamdeset diplomskih radova i članom povjerenstava kod obrane desetak magistarskih i doktorskih disertacija, mentorom za magistarski rad, komentor dviju doktorskih disertacija na Sveučilištu u Zadru, mentorom triju disertacija na poslijediplomskom doktorskom studiju pri Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, (od kojih je jedna doktorirala u svibnju 2013.), mentorom dvaju kandidata doktorskog studija pedagogije Filozofskog fakulteta u Osijeku, te mentor dvojici polaznika interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologije Sveučilišta u Osijeku.
Od akademske godine 2018./2019. nositelj je i novih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju Pedagogije za koje je samostalno izradio izvedbeni plan (Pedagoška antropologija, Obrazovanje i društvo i Kritička pedagogija).
Odlukom fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku od 18. prosinca 2019. godine imenovan sam voditeljem Centra za interdisciplinarna istraživanja od 18. prosinca 2019. godine do 17. prosinca 2021. godine.

 

izv. prof. dr. sc. Davor Balić, zamjenik predsjednika

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 282270
CROSBI

Kratki životopis:
Davor Balić (1969) zaposlen je kao izvanredni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dosadašnji znanstveno-istraživački rad posvetio je proukama hrvatske filozofske baštine. Diplomirao je 1998. godine filozofiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio diplomski rad pod naslovom Petrićev nauk o počélima iz perspektive Panarchije. Magistarski rad naslovljen Hrvatska renesansna etika obranio je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2011. godine obranio i doktorski rad pod naslovom Etička misao Marka Marulića.
Autor je znanstvene monografije Etički nauk Marka Marulića koja je otisnuta 2016. godine u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije. Radove koji istražuju i analiziraju hrvatsku filozofsku baštinu objavio je u časopisima Dubrovnik: časopis za književnost i znanost, Scopus, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Filozofska istraživanja, Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja i Fluminensia: časopis za filološka istraživanja. U njima je tematizirao promišljanja koja su izložili sljedeći hrvatski mislioci: Benedikt Kotruljević, Marko Marulić, Frane Petrić, Ruđer Josip Bošković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Marković, Đuro Arnold, Albert Haler, Miroslav Krleža i Pavao Vuk-Pavlović.
Redoviti je sudionik znanstvenih skupova koje organizira Hrvatsko filozofsko društvo, posebice međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića u Cresu i domaćeg znanstvenog skupa Mediteranski korijeni filozofije u Splitu. U rujnu 2011. godine dodijeljeno mu je priznanje Hrvatskog filozofskog društva »za znatan doprinos djelovanju, razvoju i promicanju znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića«. Osim toga, sudjelovao je i na skupovima u organizaciji Instituta za filozofiju u Zagrebu, kao i na skupovima u organizaciji Povijesnog društva Križevci.
Bio je suradnik na znanstvenom projektu Instituta za filozofiju u Zagrebu na projektu Ruđer Bošković i hrvatske filozofske tradicije (2002–2005), kao i istraživač na znanstvenom projektu Instituta za filozofiju u Zagrebu na projektu Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (2006–2011). Uz to, bio je voditelj znanstvenog projekta Hrvatski renesansni polihistori u Morhofovu djelu Polyhistor, koji je trajao tijekom akademske 2013./2014. godine, a koji je odobrilo i financiralo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Član je Hrvatskog filozofskog društva od 1999. godine, u kojem je bio i član Nadzornog odbora (2000–2002), član Upravnog odbora (2004–2006) i tajnik Društva (2004–2006). Član je i Hrvatskog bioetičkog društva (2005). Od 2002. do 2012. godine bio je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Petrić i renesansne filozofske tradicije«, koji se održavao u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića. Od 2016. godine je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu«, koji se održava u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa Dani Frane Petrića.
U časopisu Filozofska istraživanja bio je član uredništva »Krug mladih urednika« (2006–2009). Član je uredničkog vijeća u časopisu Cris, a od 2009. godine i član uredništva, dok je od 2019. godine glavni i odgovorni urednik tog časopisa.

 

dr. sc. Igor Josipović, poslijedoktorand, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 334942
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar

Kratki životopis:
Dvopredmetni studij Hrvatskog jezika i književnosti i povijesti završio je u Osijeku na Pedagoškom/Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2006. godine. Od 2006. godine se zapošljava u OŠ Ivana Brlić Mažuranić u Rokovcima, pa Srednja strukovnu školu u Vukovaru. Od 2007. na neodređeno se zapošljava u OŠ Bartola Kašića u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku zapošljava se 2011. godine u suradničkom zvanju asistenta. Doktorirao je 2018. godine na temi povijesti zatvora i zatvorskih sustava, te je iste godine zaposlen na suradničkom mjestu poslijedoktoranda. Izvodi nastavu iz kolegija Svjetska povijest ranog novog vijeka, Povijest SAD-a i Pojava zatvora kao kazne u novom vijeku na preddiplomskom. Na diplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija Ekonomska povijest – rani novi vijek i Zapadna civilizacija – rani novi vijek. Dosad je objavio više znanstvenih radova iz povijesti zatvora te sudjelovao na 3 međunarodna i nekoliko domaćih znanstvenih skupova. Područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje povijesti pojave zatvora kao kazne u 19. stoljeću, vrstama i oblicima kazna, zatvorskim sustavima i ekonomskom poviješću.

 

dr. sc. Demian Papo, asistent, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 349794
CROSBI
Google Scholar
Mrežna stranica
Research Gate
Linkedin

Kratki životopis:
Dvopredmetni preddiplomski (2012) i diplomski studij (2014) filozofije te engleskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Poslijediplomski doktorski studij filozofije (2020) završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Počevši od 2013. godine, s izlaganjima iz područja povijesti hrvatske filozofije redovito sudjeluje na znanstvenim skupovima u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, posebice na međunarodnom znanstvenom skupu Dani Frane Petrića u Cresu i na znanstvenom skupu Mediteranski korijeni filozofije u Splitu. Radove iz područja povijesti hrvatske filozofije objavio je u časopisima Filozofska istraživanja i Metodički ogledi. Osim toga, uredio je knjižice sažetaka triju studentskih filozofskih simpozija u organizaciji Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, Udruge studenata filozofije »logOS« i Hrvatskog filozofskog društva: Sveučilište, filozofija, obrazovne politike (2014), Društvo, jezik, mit (2015) i Filozofija u književnosti (2016). Od 2013. godine član je Hrvatskog filozofskog društva, u kojem je bio izabran za člana Nadzornog (2014–2016) i Upravnog odbora (2016–2018). Od 2015. godine je član »Kruga mladih urednika« u časopisima Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. Od 2016. godine je član Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa »Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu« u sklopu Dana Frane Petrića. Od listopada 2015. godine radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

 

Sergej Filipović, asistent, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 359683
CROSBI
Google Scholar
Academia.edu
Research Gate

Kratki životopis:
Sergej Filipović rođen je 1987. godine u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirao je 2011. povijest i pedagogiju, summa cum laude, dok je 2013. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završio Poslijediplomski specijalistički studij „Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe“. Doktorand je na Poslijediplomskom studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Radno iskustvo stekao je u osnovnoj i srednjoj školi, a od 2016. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Dobitnik je više nagrada, pri čemu se izdvajaju prva nagrada za najbolji rad mladih povjesničara Instituta za hrvatsku povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te druga nagrada za najbolji esej o udžbenicima srednjovjekovne povijesti Instituta Georg Eckert. Autor je više od 20 znanstvenih i stručnih radova i sudionik više međunarodnih znanstvenih skupova. Znanstveni interesi uključuju metodiku nastave povijesti, povijest školstva, povijest svakodnevice, povijest marginalnih društvenih skupina i povijest 19. i 20. st.

 

Juraj Jurlina, asistent, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 365202
CROSBI
Google Scholar
Research Gate
Linkedin

Kratki životopis:
Jednopredmetni preddiplomski studij sociologije završio je 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu 2016. godine diplomirao na jednopredmetnom diplomskom studiju sociologije s temom studentske upotrebe Facebooka kao pomagala u učenju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku zapošljava se 2017. godine u suradničkom zvanju asistenta. Izvodi seminare i vježbe na kolegijima Osnovni pojmovi sociologije, Suvremene sociologijske teorije, Osnove sociološke statistike 1 i 2, Demografija te Obrada i analiza podataka. Od 2018. godine doktorand je na poslijediplomskom studiju sociologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je istraživačke skupine projekta Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, član je Hrvatskog sociološkog društva i član povjerenstva Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku. Uz sudjelovanja na znanstvenim skupovima, do sada je objavio nekoliko znanstvenih radova, a područja njegova istraživačkog interesa su novi mediji, internetske društvene mreže i proces individualizacije koji je ujedno i tema kojom se bavi pišući doktorsku disertaciju. U šire područje njegova djelovanja ubraja se i petnaestak godina aktivnog bavljenja kreativnim industrijama, poglavito glazbom.

 

Hrvoje Potlimbrzović, asistent, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 355440
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Academia.edu
ORCID ID

Kratki životopis:
Dvopredmetni preddipomski studij filozofije i pedagogije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2013. godine. Na istom je fakultetu i diplomirao na dvopredmetnom diplomskom studiju filozofije i pedagogije 2016. godine. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku zapošljava se 2016. godine u suradničkom zvanju asistenta. Izvodio je ili izvodi seminare i vježbe na sljedećim kolegijima: Logika, Epistemologija, Novovjekovna filozofija II, Filozofija uma, Walter Benjamin: estetika, mistika, revolucija, Etika skrbi i odgovornosti, Povijest i filozofija odgoja i obrazovanja, Filozofija biologije, Metodika nastave filozofije i Školska praksa. Od 2016. godine doktorand je na poslijediplomskom doktorskom studiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je objavio nekoliko stručnih i jedan znanstveni rad, a samostalnim je izlaganjima sudjelovao na brojnim domaćim te na četvorim međunarodnim znanstvenim skupovima. Područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje logike i povijesti filozofije, posebice u okviru hrvatske filozofske baštine, što se očituje i u temi njegova budućeg doktorskog rada u kojem će se usmjeriti na hrvatsku logiku 19. stoljeća.

 

Nemanja Spasenovski, asistent, član

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matični broj znanstvenika: 379211
Mrežna stranica
CROSBI
Google Scholar
Academia.edu
ORCID ID

Kratki životopis:
Dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije i povijesti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2015. godine. Na istom je fakultetu i diplomirao na dvopredmetnom diplomskom studiju filozofije i pedagogije 2017. godine. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku zapošljava se 2017. godine u suradničkom zvanju asistenta na određene vrijeme kao zamjena. Od 2019. godine zaposlen je u suradničkom zvanju asistenta u punom radnom vremenu. Izvodio je ili izvodi seminare iz sljedećih kolegija kojima je nositelj prof.dr.sc. Zlatko Miliša: Pedagogija(nastavnički studiji), Sociologija odgoja i obrazovanja, Školska pedagogija, Upravljanje i autonomija škole, Teorije odgoja, Odgoj za demokraciju, Domska pedagogija i Pedagoška antropologija Od 2017. godine doktorand je na poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Kulturologija – Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dosad je objavio nekoliko znanstvenih radova u suatorstvu s mentorom prof.dr.sc. Zlatkom Milišom, doc.dr.sc. Mirelom Muller, te dr.sc. Igorom Josipovićem, a uz suatorstva također je samostalnim izlaganjima sudjelovao na domaćim te međunarodnim znanstvenim skupovima. Područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća suvremene sociopedagoške aspekte istraživanja djece i mladih, a navlastito kritičku teoriju i njen povijesni razvoj te aktualnost, što se očituje i u budućoj doktorskoj disertaciji upravo iz ovog područja. Ostali znanstveni interesi su mu povijesni razvoj ideje odgoja i filozofija odgoja, pedagogija obespravljenih, korištenje modernih informacijskih tehnologija u procesu obrazovanja djece i mladih, utjecaj društvenih mreža na svijest i ponašanje mlade generacije te obrazovni menadžment.

Kontakt

Službena e-adresa: cii@ffos.hr

 

Društvene mreže:

Facebook

Youtube

Instagram