Iz iskustva u radu sa studentima koji imaju teškoća u polaganju ispita i zadovoljavanju drugih studentskih obaveza poznato nam je da većina njih ima teškoća i u području funkcioniranja, koje se u širem smislu naziva upravljanje vremenom. To znači da vrijeme koje imaju na raspolaganju ne koriste na najbolji način.
Dobra organizacija vremena i učenja dobivaju osobito na važnosti u “bolonjskom” sustavu studiranja u kojem studenti imaju više kolegija i svaki od kolegija nosi više obaveza od kojih se mnoge trebaju obaviti u isto vrijeme. Osim toga, mnogi studenti u današnje vrijeme uz studiranje i rade, što organizaciju čini još zahtjevnijom. Ipak, vidimo da se neki studenti uspješno nose s takvim zahtjevima, dok drugi upadaju u probleme.
Studenti često pretpostavljaju da uspješno studiranje isključuje druženja i izlaske i često se iznenade kad im kažete da te stvari ne samo što idu „ruku pod ruku“ s uspješnim studiranjem nego su i nužni preduvjeti za uspjeh na fakultetu. To ne znači da ćete svaki dan imati vremena za sve što želite, ali ako napravite tjednu, mjesečnu ili godišnju reviziju svega što ste u određenom periodu radili, važno je da ste imali vremena za sve ono što vas ispunjava i veseli i za sve aktivnosti koje vam pomažu da ostvarite svoje dugoročne ciljeve.
U daljnjem tekstu bavit ćemo se svakim aspektom organizacije učenja pojedinačno.
- Ciljevi i prioriteti
Ovaj aspekt upravljanja vremenom najčešće je zanemaren jer smatramo da su ciljevi i prioriteti nešto što se podrazumijeva. Čini se samo po sebi razumljivo da želimo završiti studij koji smo upisali i da želimo položiti neki ispit. No ipak trebamo osvijestiti svoje dugoročne životne ciljeve i način na koji je ostvarivanje zadataka koje trenutno moramo ostvariti povezano s postizanjem tih ciljeva. To će nam pomoći u povećanju motivacije za ono što radimo te će spriječiti prerano odustajanje.
S ostvarivanjem dugoročnih ciljeva povezuje nas čitav niz kratkoročnih ciljeva. Na primjer, da bismo završili fakultet (dugoročni cilj), moramo položiti sve ispite koji su propisani na određenoj godini studija (kratkoročni ciljevi), što uključuje i pisanje seminarskih radova i zadaća te prisustvovanje stotinama sati nastave na fakultetu. Svaki dugoročni cilj ima više kratkoročnih podciljeva, ali i kratkoročni ciljevi imaju svoje podciljeve.
Zašto je važno osvijestiti i dugoročne i kratkoročne ciljeve? Ako bismo se držali samo dugoročnih ciljeva, to bi pogubno djelovalo na našu motivaciju jer su dugoročni ciljevi obično tako veliki da nam se čine nedostižni. S druge strane, ako se držimo samo kratkoročnih ciljeva bez razumijevanja njihove veze s dugoročnim ciljevima, onda nedostaje smisao svemu onome što svakodnevno radimo, a nedostatak smislenosti također smanjuje motivaciju za ono što radimo. Zato je važno biti svjestan dugoročnih ciljeva, ali i postaviti kratkoročne ciljeve.
Dobri su ciljevi:
- Realistični ili dostižni – moguće ih je ostvariti u određenom vremenskom periodu. Realističan je cilj npr. „Položit ću ispit u zimskom ispitnom roku“, a nerealističan „Položit ću ispit u zimskom ispitnom roku s ocjenom izvrstan“.
- Specifični – jasno je na što se konkretno cilj odnosi.Specifičan je cilj npr. „Položit ću ispite iz prvog semestra do kraja ljetnog ispitnog roka“, a nespecifičan „Postat ću bolji student“.
- Mjerljivi − lako možemo procijeniti je li cilj ostvaren ili nije. Mjerljiv je cilj „Položit ću ispite iz zimskog semestra s ocjenama većima od 3”, a nemjerljiv „Učit ću više tijekom sljedećeg semestra“.
- Relevantni – povezani s dugoročnim ciljevima
- Definirani u terminima ponašanja − jasno je što trebamo napraviti kako bismo ostvarili cilj.
- Planiranje i izrada rasporeda
Kako bismo ostvarili postavljene ciljeve, potrebno ih je implementirati u naš svakodnevni raspored. Izrada mjesečnog, tjednog ili dnevnog plana može kod nekih osoba izazvati otpor, osobito ako visoko vrednujemo spontanost. Ipak, studenti koji uspješnije organiziraju svoje vrijeme imaju više vremena za bavljenje različitim stvarima u životu. Jednostavnom analizom svog vremena (bilježenjem koliko ste vremena potrošili na pojedine aktivnosti u svom danu) otkrit ćete da bi vam uz dobru organizaciju ostalo više vremena nego što mislite i što sada imate za stvari koje volite. Osim toga, ugodne aktivnosti obvezan su dio svakog plana.
Što možete učiniti kako biste povećali vjerojatnost pridržavanja postavljenih planova?
- Postavite planove koji su realni i u skladu s vašim ciljevima i životnim stilom.
- Zapišite plan na mjesto na kojem će vam biti dostupan većinu vremena (planer, smartphone i sl.)
- Ako imate puno obaveza, uvedite podsjetnike (post-it papirići, podsjetnici na smartphoneu i sl.)
- Redovito upotpunjujte svoje planove.
- Izbjegavajte obavljanje više stvari u isto vrijeme (multi-tasking) jer time postajete manje produktivni.
- Organizirajte radni prostor na način da olakšava obavljanje zadataka (npr. neka materijali za učenje koje trenutno obavljate budu dostupni, a ostali materijali spremljeni).
- Pripremite se dan ranije za sljedeći dan kako biste znali što vas čeka.
- Potražite pomoć drugih ako je potrebno kako biste uspjeli ostvariti plan.
- Registrirajte „kradljivce vremena“ i izbacite ih iz vremena planiranog za radne aktivnosti (npr. internet i društvene mreže, telefonski razgovori i komunikacija mobitelima, televizija, pozivi na druženja itd.).
- Pripremite unaprijed odgovore za situacije u kojima trebate reći ne kako biste obavili stvari u skladu s postavljenim planom.
- Na kraju svakog dana zabilježite u kolikoj ste mjeri ostvarili plan.
- Podijelite s bliskim ljudima na koji način organizirate svoje vrijeme i zamolite ih da vam budu podrška.
