Na fakultetu su zahtjevi puno veći nego u srednjoj školi, ne samo zato što je gradivo teže i opsežnije nego i zato što se očekuje više samoreguliranog učenja.
Što je samoregulirano učenje? To je učenje koje je regulirano iznutra. Dakle, student prati svoje aktivnosti, sam sebe motivira (vjeruje u sebe te želi i dalje ulagati trud) te procjenjuje učinkovitost odabranih strategija i prilagođava se povratnim informacijama.
Učenje nije uvijek lako, osobito kada ima dosta gradiva. Poznavanje nekih strategija koje mogu poboljšati učenje izuzetno je bitno za uspjeh na studiju jer povećava učinkovitost uloženog vremena i truda.
Kako biste sami sebi pomogli, u nastavku donosimo korisne savjete za učenje.
- Učite s razumijevanjem. To je nešto što vam vjerojatno govore još od osnovne škole, ali s razlogom. Najteže je učiti napamet jer onda govorimo o pukoj reprodukciji materijala, a ne o povezivanju gradiva. Kada se gradivo razumije, onda je puno lakše organizirati svoje znanje i znati točno odgovoriti bez obzira na koji je način postavljeno pitanje na ispitu, dakle znanje je fleksibilno. Učenje napamet nije fleksibilno znanje i ono se može pokazati samo ako je pitanje postavljeno onako kako ste učili.
- Učinite gradivo smislenijim, povežite ga s onim što već znate, s prethodnim gradivom ili čak s vlastitim iskustvom.
- Pri učenju prepričavajte gradivo svojim riječima. To je najbolji način da provjerite razumijete li uistinu gradivo, a većina će profesora cijeniti odgovore koji nisu puka reprodukcija definicija.
- Organizirajte gradivo koje trebate naučiti. To može uključivati odvajanje važnog od manje važnog gradiva, traženje ključnih pojmova, izradu hijerarhije, izdvajanje naslova, pisanje sažetka i sl. Pri tome si možete pomoći različitim vizualnim pomagalima (grafovi, boje, skice, kognitivne mape i sl.).
- Ponavljajte gradivo, i to nekoliko puta. Osobito je bitno ponavljati na početku učenja jer se tada najčešće zaboravlja. Pri prvom učenju zaboravi se preko 70% gradiva, dok je nakon petog ponavljanja zapamćeno više od 90%. Ponavljanje je izrazito važno za starije dijelove gradiva jer su oni najviše zaboravljeni, dok su oni kasniji svježiji u pamćenju. Stoga kada raspoređujete vrijeme za učenje, dobro je na kraju ostaviti vrijeme za ponavljanje svega.
- Izbjegavajte kampanjsko učenje! Ono povećava napetost, nervozu, rastresenost i umor, a naučeno se puno lakše zaboravlja.
- Bolje je učiti manje cjeline pa ih tijekom učenja povezivati nego učiti velike cjeline odjednom. Ukoliko su cjeline same po sebi velike, nastojte naći princip po kojem ćete ih podijeliti na manje i onda učiti. Sam proces traženja principa po kojem ćete ih podijeliti jest strategija kojom ćete si olakšati razumijevanje gradiva.
- Pri ponavljanju postavljajte sebi pitanja i sami odgovarajte. Nemojte ponavljati s otvorenom knjigom – onda ćete puno više čitati, a ne ponavljati.
- Ako primijetite da vam je pažnja odlutala, nastojte ju vratiti na gradivo i ustrajati u učenju (prirodno je da pažnja odluta i moramo toga biti svjesni).
- Ako vam iz bilo kojeg razloga ne ide učenje novog gradiva, neko vrijeme ponavljajte staro, radite bilješke i slično. Ali nemojte odustati zbog frustracije! Budite spremni na to da je učenje nekada frustrirajuće. To je prirodno i ne znači da nešto nije u redu s vama ili da vi to ne možete.
- Ako se umorite od učenja, uzmite si pauzu, ali unaprijed odredite njezino trajanje. Za vrijeme pauze priuštite si nešto ugodno (prošetati, slušati glazbu, odmoriti se, razgibati).
- Nemojte se ustručavati sami sebe pohvaliti, nagraditi nekim malim užicima i prepoznati zadovoljstvo zbog obavljenog posla, iako on nije gotov do kraja. Važno je prepoznavati napretke prema cilju. Zadovoljstvo će vas motivirati za daljnje učenje. Ako stalno gledate samo na krajnji cilj, (naučiti cijelo gradivo) dobar dio vremena on će biti udaljen, a to nije dobro za motivaciju.
- Nastojte prilagoditi učenje svom stilu učenja. Ako ste vizualni tip, pomozite si tako da koristite vizualna pomagala (dijagrame, kognitivne mape, crteže, grafove). Ako ste auditivni tip, možda bi vam koristili zvučni zapisi ako su vam dostupni ili barem učenje naglas (a možete i snimiti sebe dok čitate). Ako ste taktilni/kinestetski tip (najbolje učite kada možete ovladavati predmetima, a ne samo čitati o njima), nastojte naći način kako ćete prilagoditi gradivo svome stilu.
